Povežite se sa nama

OKO NAS

EKSPERIMENTI SA ZDRAVLJEM: Ljekovi kao kruške

Objavljeno prije

na

Privatne apoteke u Crnoj Gori više ne izdaju ljekove na recept. Zasad taj fakat nije doveo do nestašice ljekova, ali jeste do straha da ponovo neće biti ljekova koji se besplatno mogu dobiti na recept. Stanje je, ukratko, redovno. U ovoj zemlji je uobičajeno da ljudi pred apotekama stoje u redovima, da se pita je li ili nije stizao neki lijek, hoće li u utorak ili, možda, u petak i tome slično. Zamjene, izmjene, dopune, ljekovi višestruko skuplji nego u zemljama u okruženju – sve je to dio našeg folklora.

U martu ove godine, Fond za zdravstveno osiguranje potpisao je ugovore sa 107 privatnih apoteka kojima je građanima omogućeno da i kod privatnika na recept mogu dobiti besplatan lijek. Takvo rješenje bilo je, normalno, reklamirano kao vrhunski uspjeh, još jedna kockica koja pokazuje koliko Vlada brine o svojim građanima. Toliko je to bilo svijetlo dostignuće da su, naročito stariji građani, sa prirodno slabijim pamćenjem, zamalo zaboravili sve redove u kojima su ranije ispred državnih apoteka čekali, i svako ,,nema” koje ih je, kad do šaltera stignu bezbroj puta dočekalo.

Postoji mogućnost da se, ko je zaboravio ubrzo podsjeti. Ugovore sa privatnim apotekama, oročene na 31. decembar, Fond za zdravstveno osiguranje raskinuo je na sugestiju Ministarstva zdravlja jer je, kako su objasnili, potrošeno 3,6 miliona eura koje je država planirala.

,,Crnoj Gori ne prijeti nestašica ljekova zbog raskida ugovora sa privatnim apotekama”, ponovio je više puta ministar zdravlja Budimir Šegrt. On je u parlamentu precizirao da je ugovor sa privatnim apotekama bio sklopljen kao pilot projekat, i da je imao dva limita, od kojih je prvi bio vremenski, sa namjerom da traje do 31. decembra ove godine, i finansijski za količinu prometa od 3,6 miliona eura.

U jednoj od izjava on je kazao da su od 3,6 miliona eura, privatne apoteke zaračunale oko 900 hiljada eura na osnovu svoje marže i svojih usluga. Napomenuo je kako bi, da je sve bilo bolje organizovano i da su ljekovi izdavani preko Montefarma, tih 900 hiljada eura ostalo u državnom zdravstvenom sistemu.

Ministar Šegrt je prilično jasno kazao kako prethodni tenderi nijesu raspisivani na vrijeme, kako je bilo propusta u organizaciji i tome slično, ali ni slučajno se, kako je to već običaj u državnoj upravi u Crnoj Gori nije čulo koja institucija precizno i koji čovjek u njoj su za to odgovorni. I treba li za to da snose posljedice. Sve se, kad naši funkcioneri kritikuju svoje prethodnike ili kolege svede na priče koje su, eventualno, prigodne za komšijska ogovaranja uz kaficu i rakijicu, nikako za komunikaciju odgovornih ljudi kojima plate obezbjeđuju poreski obveznici.

Kako god, ministar zdravlja je objasnio da je uvidom u ,,realno staje lagera Montefarma” konstatovano da do kraja godine ima dovoljna količina ljekova, njihov odgovarajući asortiman i dovoljno finansijskih sredstava.

„Očekujemo da će se do polovine decembra tender zatvoriti i da će svi dobavljači biti poznati, kao i sve količine, i da ćemo startovati sa potpunom snabdjevenošću za 2016. godinu”, rekao je Šegrt agenciji MINA.

Ovih dana stižu vijesti kako je sve manje nade da će baš sve ići po planu. Otvaranje ponuda za godišnju nabavku ljekova državne Apotekarske ustanove Montefarm odloženo je za 15 dana jer je privredno društvo Adoc Beograd podnijelo žalbu na tendersku dokumentaciju.

Predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki Tomo Miljić potvrdio je Dnevnim novinama da je žalba Adoc doo iz Beograda izjavljena na tendersku dokumentaciju ZU Apoteke Crne Gore Montefarm za nabavku 458 ljekova procijenjene vrijednosti 15.776.430 eura i dokumentacija te javne nabavke.

,,O podnijetoj žalbi Državna komisija će odlučiti u zakonom propisanom roku od 15 dana, a do tada naručilac je dužan da prekine dalje aktivnosti u tom postupku javne nabavke, uključujući i otvaranje ponuda”, kazao je Miljić.

To ozbiljno dovodi u pitanje rokove o kojima je govorio ministar Šegrt. Ne bez neke vrste naslađivanja, u međuvremenu su iz privatnih apoteka poručili kako oni imaju i ljekove i dobru volju da produže ugovor sa državom. Iako ne poriču da su imali zaradu od posla sa ljekovima preko recepta, objašnjavaju da su i oni imali dodatnih troškova oko uspostavljanja sistema izdavanja ljekova na recept. ,,Morali smo prilagoditi računovodstvo, obezbijediti kompjuterski sistem”, objašnjava za Monitor vlasnica apoteke i naglašava da je osnovni problem što se, vraćanjem na staro vraća monopol Montefarma, koji, po njenom mišljenju ne ide u prilog ni privatnicima ni pacijentima. Apotekari su najavili kako će se zbog raskidanja ugovora žaliti sudu.

Poznati crnogorski hirurg, dr sci.med Miodrag Pavličić, član koordinacionog odbora Građanskog pokreta URA zadužen za zdravstvo, u izjavi za Monitor objašnjava kako smatra da svi ljekovi treba da budu dostupni u svim apotekama. ,,Bojim se da se ne prate dobre evropske prakse”, kaže Pavličić i naglašava da se problemi koji nijesu postojali kada su važila mnogo gora zakonska rješenja javljaju sada kada postoji dobra legislativa. ,,Zašto je, uprkos dobrim dokumentima stanje u farmaceutskom sektoru ostalo loše – ne mogu da dokučim. Mislim da problem nije ni u novcu nego u neuređenosti sektora.”

,,Promovisano je nešto što bi trebalo biti standard, ali se sada od tog rješenja odustaje. Smatram da je ukupna politika profilisana tako da se gase požari”, ocjenjuje dr Pavličić.

Prema njegovom mišljenju, u čitavom lancu raspisivanja tendera, nabavke i distribucije ljekova, izgleda kao da je zaboravljen građanin. ,,Trgovina ljekovima obavlja se kao da je riječ o bilo kakvoj robi, kao da nije u pitanju zdravlje građana”.

,,Veliki dio ljekova koji po propisima treba da budu besplatni, pacijenti kod nas moraju da kupe. Ogroman je problem kad građani ne mogu da ostvare ono što im država garantuje. Kampanjsko rješavanje stvari vodi ka tome da ljudi nemaju sigurnosti da će država obezbijediti ono što je obećala”, kaže dr Pavličić. Pozivajući se na zvanične dokumente on objašnjava da kod nas građani plaćaju 36 odsto usluga u zdravstvenom sektoru, dok je ta cifra u regionu oko deset procenata.

Zvaničnici s vremena na vrijeme znaju da se pohvale kako je građanima dostupno čak devedeset odsto ljekova na koje po zakonu imaju pravo. Onih deset procenata kao da su kruške, pa ih možete pojesti ili ne pojesti, a ne lijek od kojeg nekome može zavisiti život.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo