Povežite se sa nama

OKO NAS

EKSPERIMENTI SA ZDRAVLJEM: Ljekovi kao kruške

Objavljeno prije

na

Privatne apoteke u Crnoj Gori više ne izdaju ljekove na recept. Zasad taj fakat nije doveo do nestašice ljekova, ali jeste do straha da ponovo neće biti ljekova koji se besplatno mogu dobiti na recept. Stanje je, ukratko, redovno. U ovoj zemlji je uobičajeno da ljudi pred apotekama stoje u redovima, da se pita je li ili nije stizao neki lijek, hoće li u utorak ili, možda, u petak i tome slično. Zamjene, izmjene, dopune, ljekovi višestruko skuplji nego u zemljama u okruženju – sve je to dio našeg folklora.

U martu ove godine, Fond za zdravstveno osiguranje potpisao je ugovore sa 107 privatnih apoteka kojima je građanima omogućeno da i kod privatnika na recept mogu dobiti besplatan lijek. Takvo rješenje bilo je, normalno, reklamirano kao vrhunski uspjeh, još jedna kockica koja pokazuje koliko Vlada brine o svojim građanima. Toliko je to bilo svijetlo dostignuće da su, naročito stariji građani, sa prirodno slabijim pamćenjem, zamalo zaboravili sve redove u kojima su ranije ispred državnih apoteka čekali, i svako ,,nema” koje ih je, kad do šaltera stignu bezbroj puta dočekalo.

Postoji mogućnost da se, ko je zaboravio ubrzo podsjeti. Ugovore sa privatnim apotekama, oročene na 31. decembar, Fond za zdravstveno osiguranje raskinuo je na sugestiju Ministarstva zdravlja jer je, kako su objasnili, potrošeno 3,6 miliona eura koje je država planirala.

,,Crnoj Gori ne prijeti nestašica ljekova zbog raskida ugovora sa privatnim apotekama”, ponovio je više puta ministar zdravlja Budimir Šegrt. On je u parlamentu precizirao da je ugovor sa privatnim apotekama bio sklopljen kao pilot projekat, i da je imao dva limita, od kojih je prvi bio vremenski, sa namjerom da traje do 31. decembra ove godine, i finansijski za količinu prometa od 3,6 miliona eura.

U jednoj od izjava on je kazao da su od 3,6 miliona eura, privatne apoteke zaračunale oko 900 hiljada eura na osnovu svoje marže i svojih usluga. Napomenuo je kako bi, da je sve bilo bolje organizovano i da su ljekovi izdavani preko Montefarma, tih 900 hiljada eura ostalo u državnom zdravstvenom sistemu.

Ministar Šegrt je prilično jasno kazao kako prethodni tenderi nijesu raspisivani na vrijeme, kako je bilo propusta u organizaciji i tome slično, ali ni slučajno se, kako je to već običaj u državnoj upravi u Crnoj Gori nije čulo koja institucija precizno i koji čovjek u njoj su za to odgovorni. I treba li za to da snose posljedice. Sve se, kad naši funkcioneri kritikuju svoje prethodnike ili kolege svede na priče koje su, eventualno, prigodne za komšijska ogovaranja uz kaficu i rakijicu, nikako za komunikaciju odgovornih ljudi kojima plate obezbjeđuju poreski obveznici.

Kako god, ministar zdravlja je objasnio da je uvidom u ,,realno staje lagera Montefarma” konstatovano da do kraja godine ima dovoljna količina ljekova, njihov odgovarajući asortiman i dovoljno finansijskih sredstava.

„Očekujemo da će se do polovine decembra tender zatvoriti i da će svi dobavljači biti poznati, kao i sve količine, i da ćemo startovati sa potpunom snabdjevenošću za 2016. godinu”, rekao je Šegrt agenciji MINA.

Ovih dana stižu vijesti kako je sve manje nade da će baš sve ići po planu. Otvaranje ponuda za godišnju nabavku ljekova državne Apotekarske ustanove Montefarm odloženo je za 15 dana jer je privredno društvo Adoc Beograd podnijelo žalbu na tendersku dokumentaciju.

Predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki Tomo Miljić potvrdio je Dnevnim novinama da je žalba Adoc doo iz Beograda izjavljena na tendersku dokumentaciju ZU Apoteke Crne Gore Montefarm za nabavku 458 ljekova procijenjene vrijednosti 15.776.430 eura i dokumentacija te javne nabavke.

,,O podnijetoj žalbi Državna komisija će odlučiti u zakonom propisanom roku od 15 dana, a do tada naručilac je dužan da prekine dalje aktivnosti u tom postupku javne nabavke, uključujući i otvaranje ponuda”, kazao je Miljić.

To ozbiljno dovodi u pitanje rokove o kojima je govorio ministar Šegrt. Ne bez neke vrste naslađivanja, u međuvremenu su iz privatnih apoteka poručili kako oni imaju i ljekove i dobru volju da produže ugovor sa državom. Iako ne poriču da su imali zaradu od posla sa ljekovima preko recepta, objašnjavaju da su i oni imali dodatnih troškova oko uspostavljanja sistema izdavanja ljekova na recept. ,,Morali smo prilagoditi računovodstvo, obezbijediti kompjuterski sistem”, objašnjava za Monitor vlasnica apoteke i naglašava da je osnovni problem što se, vraćanjem na staro vraća monopol Montefarma, koji, po njenom mišljenju ne ide u prilog ni privatnicima ni pacijentima. Apotekari su najavili kako će se zbog raskidanja ugovora žaliti sudu.

Poznati crnogorski hirurg, dr sci.med Miodrag Pavličić, član koordinacionog odbora Građanskog pokreta URA zadužen za zdravstvo, u izjavi za Monitor objašnjava kako smatra da svi ljekovi treba da budu dostupni u svim apotekama. ,,Bojim se da se ne prate dobre evropske prakse”, kaže Pavličić i naglašava da se problemi koji nijesu postojali kada su važila mnogo gora zakonska rješenja javljaju sada kada postoji dobra legislativa. ,,Zašto je, uprkos dobrim dokumentima stanje u farmaceutskom sektoru ostalo loše – ne mogu da dokučim. Mislim da problem nije ni u novcu nego u neuređenosti sektora.”

,,Promovisano je nešto što bi trebalo biti standard, ali se sada od tog rješenja odustaje. Smatram da je ukupna politika profilisana tako da se gase požari”, ocjenjuje dr Pavličić.

Prema njegovom mišljenju, u čitavom lancu raspisivanja tendera, nabavke i distribucije ljekova, izgleda kao da je zaboravljen građanin. ,,Trgovina ljekovima obavlja se kao da je riječ o bilo kakvoj robi, kao da nije u pitanju zdravlje građana”.

,,Veliki dio ljekova koji po propisima treba da budu besplatni, pacijenti kod nas moraju da kupe. Ogroman je problem kad građani ne mogu da ostvare ono što im država garantuje. Kampanjsko rješavanje stvari vodi ka tome da ljudi nemaju sigurnosti da će država obezbijediti ono što je obećala”, kaže dr Pavličić. Pozivajući se na zvanične dokumente on objašnjava da kod nas građani plaćaju 36 odsto usluga u zdravstvenom sektoru, dok je ta cifra u regionu oko deset procenata.

Zvaničnici s vremena na vrijeme znaju da se pohvale kako je građanima dostupno čak devedeset odsto ljekova na koje po zakonu imaju pravo. Onih deset procenata kao da su kruške, pa ih možete pojesti ili ne pojesti, a ne lijek od kojeg nekome može zavisiti život.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo