Privatne apoteke u Crnoj Gori više ne izdaju ljekove na recept. Zasad taj fakat nije doveo do nestašice ljekova, ali jeste do straha da ponovo neće biti ljekova koji se besplatno mogu dobiti na recept. Stanje je, ukratko, redovno. U ovoj zemlji je uobičajeno da ljudi pred apotekama stoje u redovima, da se pita je li ili nije stizao neki lijek, hoće li u utorak ili, možda, u petak i tome slično. Zamjene, izmjene, dopune, ljekovi višestruko skuplji nego u zemljama u okruženju – sve je to dio našeg folklora.
U martu ove godine, Fond za zdravstveno osiguranje potpisao je ugovore sa 107 privatnih apoteka kojima je građanima omogućeno da i kod privatnika na recept mogu dobiti besplatan lijek. Takvo rješenje bilo je, normalno, reklamirano kao vrhunski uspjeh, još jedna kockica koja pokazuje koliko Vlada brine o svojim građanima. Toliko je to bilo svijetlo dostignuće da su, naročito stariji građani, sa prirodno slabijim pamćenjem, zamalo zaboravili sve redove u kojima su ranije ispred državnih apoteka čekali, i svako ,,nema” koje ih je, kad do šaltera stignu bezbroj puta dočekalo.
Postoji mogućnost da se, ko je zaboravio ubrzo podsjeti. Ugovore sa privatnim apotekama, oročene na 31. decembar, Fond za zdravstveno osiguranje raskinuo je na sugestiju Ministarstva zdravlja jer je, kako su objasnili, potrošeno 3,6 miliona eura koje je država planirala.
,,Crnoj Gori ne prijeti nestašica ljekova zbog raskida ugovora sa privatnim apotekama”, ponovio je više puta ministar zdravlja Budimir Šegrt. On je u parlamentu precizirao da je ugovor sa privatnim apotekama bio sklopljen kao pilot projekat, i da je imao dva limita, od kojih je prvi bio vremenski, sa namjerom da traje do 31. decembra ove godine, i finansijski za količinu prometa od 3,6 miliona eura.
U jednoj od izjava on je kazao da su od 3,6 miliona eura, privatne apoteke zaračunale oko 900 hiljada eura na osnovu svoje marže i svojih usluga. Napomenuo je kako bi, da je sve bilo bolje organizovano i da su ljekovi izdavani preko Montefarma, tih 900 hiljada eura ostalo u državnom zdravstvenom sistemu.
Ministar Šegrt je prilično jasno kazao kako prethodni tenderi nijesu raspisivani na vrijeme, kako je bilo propusta u organizaciji i tome slično, ali ni slučajno se, kako je to već običaj u državnoj upravi u Crnoj Gori nije čulo koja institucija precizno i koji čovjek u njoj su za to odgovorni. I treba li za to da snose posljedice. Sve se, kad naši funkcioneri kritikuju svoje prethodnike ili kolege svede na priče koje su, eventualno, prigodne za komšijska ogovaranja uz kaficu i rakijicu, nikako za komunikaciju odgovornih ljudi kojima plate obezbjeđuju poreski obveznici.
Kako god, ministar zdravlja je objasnio da je uvidom u ,,realno staje lagera Montefarma” konstatovano da do kraja godine ima dovoljna količina ljekova, njihov odgovarajući asortiman i dovoljno finansijskih sredstava.
„Očekujemo da će se do polovine decembra tender zatvoriti i da će svi dobavljači biti poznati, kao i sve količine, i da ćemo startovati sa potpunom snabdjevenošću za 2016. godinu”, rekao je Šegrt agenciji MINA.
Ovih dana stižu vijesti kako je sve manje nade da će baš sve ići po planu. Otvaranje ponuda za godišnju nabavku ljekova državne Apotekarske ustanove Montefarm odloženo je za 15 dana jer je privredno društvo Adoc Beograd podnijelo žalbu na tendersku dokumentaciju.
Predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki Tomo Miljić potvrdio je Dnevnim novinama da je žalba Adoc doo iz Beograda izjavljena na tendersku dokumentaciju ZU Apoteke Crne Gore Montefarm za nabavku 458 ljekova procijenjene vrijednosti 15.776.430 eura i dokumentacija te javne nabavke.
,,O podnijetoj žalbi Državna komisija će odlučiti u zakonom propisanom roku od 15 dana, a do tada naručilac je dužan da prekine dalje aktivnosti u tom postupku javne nabavke, uključujući i otvaranje ponuda”, kazao je Miljić.
To ozbiljno dovodi u pitanje rokove o kojima je govorio ministar Šegrt. Ne bez neke vrste naslađivanja, u međuvremenu su iz privatnih apoteka poručili kako oni imaju i ljekove i dobru volju da produže ugovor sa državom. Iako ne poriču da su imali zaradu od posla sa ljekovima preko recepta, objašnjavaju da su i oni imali dodatnih troškova oko uspostavljanja sistema izdavanja ljekova na recept. ,,Morali smo prilagoditi računovodstvo, obezbijediti kompjuterski sistem”, objašnjava za Monitor vlasnica apoteke i naglašava da je osnovni problem što se, vraćanjem na staro vraća monopol Montefarma, koji, po njenom mišljenju ne ide u prilog ni privatnicima ni pacijentima. Apotekari su najavili kako će se zbog raskidanja ugovora žaliti sudu.
Poznati crnogorski hirurg, dr sci.med Miodrag Pavličić, član koordinacionog odbora Građanskog pokreta URA zadužen za zdravstvo, u izjavi za Monitor objašnjava kako smatra da svi ljekovi treba da budu dostupni u svim apotekama. ,,Bojim se da se ne prate dobre evropske prakse”, kaže Pavličić i naglašava da se problemi koji nijesu postojali kada su važila mnogo gora zakonska rješenja javljaju sada kada postoji dobra legislativa. ,,Zašto je, uprkos dobrim dokumentima stanje u farmaceutskom sektoru ostalo loše – ne mogu da dokučim. Mislim da problem nije ni u novcu nego u neuređenosti sektora.”
,,Promovisano je nešto što bi trebalo biti standard, ali se sada od tog rješenja odustaje. Smatram da je ukupna politika profilisana tako da se gase požari”, ocjenjuje dr Pavličić.
Prema njegovom mišljenju, u čitavom lancu raspisivanja tendera, nabavke i distribucije ljekova, izgleda kao da je zaboravljen građanin. ,,Trgovina ljekovima obavlja se kao da je riječ o bilo kakvoj robi, kao da nije u pitanju zdravlje građana”.
,,Veliki dio ljekova koji po propisima treba da budu besplatni, pacijenti kod nas moraju da kupe. Ogroman je problem kad građani ne mogu da ostvare ono što im država garantuje. Kampanjsko rješavanje stvari vodi ka tome da ljudi nemaju sigurnosti da će država obezbijediti ono što je obećala”, kaže dr Pavličić. Pozivajući se na zvanične dokumente on objašnjava da kod nas građani plaćaju 36 odsto usluga u zdravstvenom sektoru, dok je ta cifra u regionu oko deset procenata.
Zvaničnici s vremena na vrijeme znaju da se pohvale kako je građanima dostupno čak devedeset odsto ljekova na koje po zakonu imaju pravo. Onih deset procenata kao da su kruške, pa ih možete pojesti ili ne pojesti, a ne lijek od kojeg nekome može zavisiti život.
Miloš BAKIĆ
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice