Povežite se sa nama

OKO NAS

SISTEMATSKO UNIŠTAVANJE SOLANE: Barovićev bazen blaga

Objavljeno prije

na

Oni koji su ovih dana posjetili Solanu mogli su konstatovati da je ona ponovo pravi raj. Stavljanje u pogon pumpi koje su u taj prekrasni prostor upumpale morsku vodu doprinijelo je da se na Solani ponovo može vidjeti na hiljade raznih vrsta ptica.

U Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) posebno su zadovoljni što je sve manje lovaca na Solani, dok istovremeno u Ulcinju traje javna rasprava nakon koje će ona biti proglašena spomenikom prirode.

Još uvijek, međutim, nije jasno ko je vlasnik 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu Velike plaže. CZIP je apelovao na Ministarstvo finansija i Savjet za privatizaciju, da po hitnom postupku riješe pitanje vlasništva, kako bi se izbjegli dalji pokušaji prodaje ovog budućeg zaštićenog područja.

Pred Privrednim sudom već četiri godine traje postupak utvrđivanja vlasništva. Naime, čeka se mišljenje Savjeta za privatizaciju kako bi se konačno utvrdilo da li je momentom privatizacije preduzeća Bajo Sekulić, izvršena kupoprodaja zemljišta po tržišnoj cijeni.

Podsjetimo se da je Eurofond, koji kontroliše biznismen Veselin Barović, platio za većinski paket akcija Solane oko 800 hiljada eura. Činjenica je takođe da se u Upravi za nekretnine katastarske parcele ulcinjske Solane vode kao državno vlasništvo.

Ali, nedavno je Ustavni sud Crne Gore, na zahtjev Eurofonda, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je u državnom parlamentu zemljište Solane određeno kao buduće zaštićeno područje. Pravni zastupnik Eurofonda podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tri godine ranije, odnosno 17. avgusta 2012. godine, ubrzo po usvajanju, za tu kompaniju, problematične odluke.

U nevladinom sektoru strahuju da će, shodno obrazloženju iz rješenja, Ustavni sud vrlo vjerovatno proglasiti spornu odluku neustavnom i nezakonitom.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenila je farsom odluku Ustavnog suda da prihvati zahtjev Eurofonda. U toj NVO ističu da bi zbog toga Skupština Crne Gore morala da stavi tačku na taj slučaj tako što će preispitati privatizaciju i utvrditi individualnu odgovornost onih koji su Solanu prodali za nepristojno malo novca, bez obaveze novog vlasnika da ulaže u proizvodnju i održava ekosistem.

Dodaje se da je od 2005. do kraha 2013. godine, kada je u Solani uveden klasični stečaj, nepokriveni gubitak tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća uvećan za čak 7,7 miliona eura. „U čitavom tom periodu je trajao proces sistematskog uništavanja Solane kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima kod Prve banke i CKB-a, a kao hipoteka založeni su bazeni soli nad kojima Eurofond nikada nije imao pravo vlasništva, već samo pravo korišćenja radi organizacije proizvodnje soli”, ocjenjuju iz MANS-a.

Upravo je to ključno pitanje budućnosti Solane. Jer, samo pokretanjem proizvodnje zaštitio bi se čitav ovaj prostor, očuvalo najznačajnije hranilište, odmaralište i gnjezdilište ptica u regionu, te podstakao ekonomski razvoj Ulcinja.

I na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom Zaštita i valorizacija prirodnih resursa Ulcinjske Solane, zaključeno je da je „proizvodnja soli osnov za opstanak Solane i zaštitu biodiverziteta na tom području koje je važno u evropskim razmjerama”.

Na ovom skupu su čelnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG), koji upravljaju Solanom do avgusta naredne godine, saopštili da njihov plan djelovanja uključuje i organizaciju berbe slanih kristala.

A ako postoje dobra volja i spremnost, onda se šanse same od sebe nameću. Tako je predsjednik Opštinskog odbora SDP-a u Ulcinju Skender Elezagić izjavio je da su dvije renomirane kompanije iz zemalja EU, Njemačke i Italije, iskazale konkretno interesovanje za obnavljanje procesa proizvodnje soli u Solani. „Kompanija iz Italije je spremna da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju, od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu tehnologije koja zadovoljava najviše ekološke standarde u cilju očuvanja, zaštite i unaprijeđenja biodiverziteta tog područja”, rekao je on ističući da „ostaje samo da nadležni državni i lokalni organi daju svoju punu podršku i stvore pravne i druge pretpostavke za odabir najboljeg partnera i na taj način pokažu svoje istinsko opredjeljenje za otklanjanje svih prepreka na putu ka konačnom učlanjenju u EU”.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje je ne samo od izuzetnog značaja za Ulcinj nego i za sam proces integracija Crne Gore u EU. Jer, pitanje Solane je razmatrano i u Izvještaju o napretku za 2015. godinu, a, kako je navedeno, Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj. Baš kao i Evropski parlament, čiji su članovi nekoliko puta boravili u Crnoj Gori i u Ulcinju, te tražili konkretne poteze od zvaničnika u Podgorici. Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i proširenje, Dirk Lange, poručio je u pismu CZIP-u da od ovog pitanja zavise dalji pregovori Crne Gore sa Briselom, kao i zatvaranje poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Izuzetno je značajno da se Planom posebne namjene za obalno područje i Prostorno-ubarnističkim planom Opštine Ulcinj odredi namjena ovog prostora u skladu sa državnim i interesima lokalne zajednice.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

TRAFOSTANICA NA CMILJAČI KOD BIJELOG POLJA: Nova, a već opljačkana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijedan 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom

 

Novoizgrađena trafostanica na Bjelasici koja je trebalo da bude u funkciji ski centra Cmiljača na teritoriji opštine Bijelo Polje, potpuno je opljačkana i devastirana.

Prema fotografijama koji su kružile fejsbukom, snimci demolirane trafostanice datiraju od prije desetak dana, a kada su lopovi odnijeli sve što je vrijedilo iz ovog objekta, nije poznato.

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijeden 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom.

Neki od onih koji su ostavili komentare smatraju da je ovako nešto mogao uraditi samo neko ko je dobro poznavao objekat, kao i to da je bio verziran u poslove sa strujom.

Nekadašnji predsjednik Vlade, iz vremena Demokratske partije socijalsita, Duško Marković, izjavio je svojevremeno da se uspješno realizuje plan razvoja kada je u pitanju Cmiljača i Bijelo Polje u cjelini.

“Ukupna vrijednost projekta je 23 miliona eura, 17 miliona zaključenih ugovora, 10 miliona realizovanih ugovora. Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600 će vjerujem 2021. godine biti značajan zamajac ne samo zimskoj i ukupnoj turističkoj privredi nego cijeloj crnogorskoj ekonomiji”, rekao je 2019. godine tadašnji premijer prilikom obilaska Cmiljače.

Marković je tada kazao i da su  da su proizvođač žičara Lajtner i njegov lokalni partner Novi Volvox “uradili ozbiljan posao na postavljanju stubova buduće žičare i polazne stanice i izlazne stanice”.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJSKI RIBARI ZAPLETENI U SVOJE MREŽE: Pomalja se luka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon decenija čekanja, čini se da će ulcinjski ribari konačno dočekati svoju luku. Tek nakon toga može krenuti nova faza u razvoju ovdašnjeg ribarstva. Bez izgradnje ribarskih luka . ne može se očekivati zatvaranje poglavlja o ribarstvu.  Ulcinj je, inače,  grad sa najviše privrednih ribara u Crnoj Gori

 

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrde da je sve dogovoreno. Određena je lokacija – rt Đerane, dobijena je saglasnost za gradnju luke od Agencije za zaštitu životne sredine, određen početak radova – jesen naredne godine, a čitav posao biće okončan 2027. Projekat je vrijedan 15 miliona eura, a finansiraće ga država. Ova luka će biti mješovite namjene, imaće prostor za ribarske, turističke i rekreativne brodove, halu za čuvanje i pakovanje ribe, otvoriće najmanje deset radnih mjesta. Primaće 79 brodova maksimalne dužine do 20 metara, ukupna površina luke biće 35.000 kvadrata, imaće 67 parking mjesta…

“Ribarima su potrebne prostorije gdje bi skladištili ribu, dakle to je ta kopnena infrastruktura, logistika na kopnu koja im omogućava da oni sve ono što ulove na adekvatan način uskladište, dakle da smrznutu i svoju ribu bar privremeno obezbijede. Prerada nije planirana”, ističu iz Ministarstva.

Kako napominju, zatvaranje poglavlja o ribarstvu Crna Gora ne može očekivati bez izgradnje ribarskih luka. Ulcinj je grad sa najviše privrednih ribara, a osnovni preduslov za dalji razvoj ribarstva je upravo luka.

„Bez luke mi ribari ne možemo ni loviti, niti se baviti tom djelatnošću. Primorani smo da u slučaju nevremena svoje barke sidrimo ili u rijeci Bojani ili u Port Mileni, ili da ih izvlačimo na kopno”, kaže za Monitor predsjednik ulcinjskog Udruženja profesionalnih ribara Ivo Knežević.

Prema njegovim riječlima, bez luke ribari ne mogu imati ni bolja plovila. „Mi smo sada primorani da lovima sa malim čamcima, jer nemamo gdje da vežemo veće čamce. U toj situaciji malo pomaže činjenica da sada imamo veću podršku i od Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj”, dodaje on.

Inače, u Crnoj Gori ima oko 250 profesionalnih ribara i preko 300 sportskih ribolovaca. Oni smatraju da je stanje u ovoj oblasti praktično neodrživo ukazujući na jak uvoznički lobi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJANI TRAŽE IZMJENE ZAKONA O MORSKOM DOBRU: Opština se žalila Ustavnom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednjih deset godina, od 2014. do 2023. godine, Morsko dobro je iz Ulcinja prihodovalo 11,6 miliona eura. U Ulcinju tvrde da je ta suma znatno veća i da je ta opština diskriminisana, pa su uputili tužbu Ustavnom sudu. Iz Vlade najavljuju novi zakon

 

 

Poslanik u Skupštini Crne Gore Mehmed Zenka tvrdi da nijesu tačni zvanični podaci Vlade Crne Gore o prikupljenim sredstvima, kao ni o iznosu investicija u zoni morskog dobra u Ulcinju. Kako smatra, ta suma bi trebalo da bude bar dva puta veća, odnosno najmanje 20 miliona eura, imajući u vidu samo kućice na Adi Bojani.

Prema njegovim riječima, nije istinita ni informacija da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) od 2018. do prošle godine investiralo 3,6 miliona eura na teritoriji opštine Ulcinj. “Ovi podaci ni izbliza ne pokazuju stvarno stanje ubiranja prihoda iz opštine Ulcinj, zato pozivam Vladu Crne Gore da promijeni zakon da i Ulcinjani imaju nešto dobro od toga”, kaže Zenka dodajući da se “već 40 godina Ulcinju daje na kašiku, a uzima na lopatu”.

I u lokalnoj samoupravi su uvjereni da je Zakon o morskom dobru, tj. obuhvat zone morskog dobra diskriminatorski za Opštinu Ulcin. Pedsjednik Opštine  Omer Bajraktari je nedavno uputio Ustavnom sudu Crne Gore Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog pravnog akta. Prvi put se lokalna samouprava odlučila na ovakav korak iako je od donošenja tog pravnog akta prošlo više od tri decenije. Kako je početkom devedesetih godina prošlog vijeka u Ulcinju vlast vršila opoziciona stranka (Demokratski savez u Crnoj Gori, bio je to jednostavan i efikasan način da se ta lokalna samouprava disciplinuje i da se na legalan način da se značajna novčana sredstva i gazdovanje najprofitabilnijim prostorom iz Ulcinja, silom zakona, preusmjere na centralni nivo.

Brojke su, kako napominju iz Opštine Ulcinj indikativne. Oko 57 odsto ukupne teritorije ili 3.318 hektara kojom gazduje JPMD nalazi se u Ulcinju. U opštini Herceg Novi granica morskog dobra je utvrđena na 492, u Tivtu 746, u Kotoru 216, u Budvi 221, a u opštini Bar na 797 hektara.

U granicama morskom dobra je 13 odsto prostora ulcinjske opštine, čač deset puta više nego u Baru, gdje je taj procenat 1,3 odsto. U opštini Kotor taj procenat iznosi 0,6 odsto. Širina zaštićenog područja u Ulcinju u prosjeku iznosi 565 metara. To je od četiri do deset puta više nego u ostalim opštinama na Crnogorskom primorju.

“Imajući u vidu dodatno Adu Bojanu sa površinom od 4,66 kvadratnih kilometara, onda je riječ nesumnjivo o nejednakom postupanju, odnosno neposrednoj diskriminaciji, imajući u vidu da se opštine nalaze u sličnoj ili istoj situaciji kada je u pitanju režim morskog dobra”, ističe se u prijedlogu Bajraktarija.

Predsjednik ulcinjske opštine smatra da je računica jasna: ako bi računali da 150 eura košta jedan kvadratni metar zemljišta u zoni morskog dobra, na pjeni od mora, onda je njegova ukupna vrijednost pola milijarde eura. “A još kada se crta, onda se cijena prostora drastično uvećava. Milina i širina, 33 kilometara obale, od kojih su polovina pješčane plaže”, napominje  Bajraktari.

U predstavki upućenoj Ustavnom sudu, u kojoj se detaljno navodi postupanje Evropskog suda za ljudska prava u ovakvim slučajevima, ocjenjuje se da je “navedeni zahvat linije morskog dobra u opštini Ulcinj bez objektivnog i razumnog opravdanja”.

I Bajraktarijev prethodnik na toj funkciji, Aleksandar Dabović iz Demokratske partije socijalista, ustvrdio je da JPMD najveći dio svog budžeta prikupi baš na teritoriji ove opštine. Konstatujući da se preko polovine teritorije kojom gazduje JPMD, nalazi u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima. „Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije JPMD i formirati Morsko dobro Ulcinja“, rekao je Dabović.

Premijer Milojko Spajić kaže da je upravljanje morskim dobrom “kompleksno pitanje” i da je potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire, kao i široki konsenzus. “ Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist”, kazao je Spajić u parlamentu.

Npomenuo je i da će se u postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriti sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom.“Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje”, rekao je premijer Spajić.

Dok se čeka najavljeno novo zakonsko rješenje i presuda Ustavnog suda po predstavci  Opštine Ulcinj, još će mnogo vode proteći Bojanom. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović je na sastanku sa privrednicima saopštio da će ubuduće od zakupa kupališta država prihodovati dva puta više sredstava i da će se umjesto sedam miliona, koliko je to bilo u 2023. godini, nakon utvrđivanja nove cjenovne politike u državnu kasu, po tom osnovu, slivati 14 miliona eura.

 

Na Bojani stotinak nelegalnih objekata

U Ulcinju kažu da postoji niz nelogičnosti  kada je u pitanju „mor­sko do­bro“. “, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo pune tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, jeste mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je morska, ali je bila proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

Inače, iz JPMD je saopšteno da na obalama Bojane ima oko 100 nelegalnih kućica, a dnevno niču nove. Na ovoj rijeci oko 750 tzv. privremenih objekata- tri puta više nego prije dvije decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo