Povežite se sa nama

OKO NAS

SISTEMATSKO UNIŠTAVANJE SOLANE: Barovićev bazen blaga

Objavljeno prije

na

Oni koji su ovih dana posjetili Solanu mogli su konstatovati da je ona ponovo pravi raj. Stavljanje u pogon pumpi koje su u taj prekrasni prostor upumpale morsku vodu doprinijelo je da se na Solani ponovo može vidjeti na hiljade raznih vrsta ptica.

U Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) posebno su zadovoljni što je sve manje lovaca na Solani, dok istovremeno u Ulcinju traje javna rasprava nakon koje će ona biti proglašena spomenikom prirode.

Još uvijek, međutim, nije jasno ko je vlasnik 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu Velike plaže. CZIP je apelovao na Ministarstvo finansija i Savjet za privatizaciju, da po hitnom postupku riješe pitanje vlasništva, kako bi se izbjegli dalji pokušaji prodaje ovog budućeg zaštićenog područja.

Pred Privrednim sudom već četiri godine traje postupak utvrđivanja vlasništva. Naime, čeka se mišljenje Savjeta za privatizaciju kako bi se konačno utvrdilo da li je momentom privatizacije preduzeća Bajo Sekulić, izvršena kupoprodaja zemljišta po tržišnoj cijeni.

Podsjetimo se da je Eurofond, koji kontroliše biznismen Veselin Barović, platio za većinski paket akcija Solane oko 800 hiljada eura. Činjenica je takođe da se u Upravi za nekretnine katastarske parcele ulcinjske Solane vode kao državno vlasništvo.

Ali, nedavno je Ustavni sud Crne Gore, na zahtjev Eurofonda, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je u državnom parlamentu zemljište Solane određeno kao buduće zaštićeno područje. Pravni zastupnik Eurofonda podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tri godine ranije, odnosno 17. avgusta 2012. godine, ubrzo po usvajanju, za tu kompaniju, problematične odluke.

U nevladinom sektoru strahuju da će, shodno obrazloženju iz rješenja, Ustavni sud vrlo vjerovatno proglasiti spornu odluku neustavnom i nezakonitom.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenila je farsom odluku Ustavnog suda da prihvati zahtjev Eurofonda. U toj NVO ističu da bi zbog toga Skupština Crne Gore morala da stavi tačku na taj slučaj tako što će preispitati privatizaciju i utvrditi individualnu odgovornost onih koji su Solanu prodali za nepristojno malo novca, bez obaveze novog vlasnika da ulaže u proizvodnju i održava ekosistem.

Dodaje se da je od 2005. do kraha 2013. godine, kada je u Solani uveden klasični stečaj, nepokriveni gubitak tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća uvećan za čak 7,7 miliona eura. „U čitavom tom periodu je trajao proces sistematskog uništavanja Solane kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima kod Prve banke i CKB-a, a kao hipoteka založeni su bazeni soli nad kojima Eurofond nikada nije imao pravo vlasništva, već samo pravo korišćenja radi organizacije proizvodnje soli”, ocjenjuju iz MANS-a.

Upravo je to ključno pitanje budućnosti Solane. Jer, samo pokretanjem proizvodnje zaštitio bi se čitav ovaj prostor, očuvalo najznačajnije hranilište, odmaralište i gnjezdilište ptica u regionu, te podstakao ekonomski razvoj Ulcinja.

I na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom Zaštita i valorizacija prirodnih resursa Ulcinjske Solane, zaključeno je da je „proizvodnja soli osnov za opstanak Solane i zaštitu biodiverziteta na tom području koje je važno u evropskim razmjerama”.

Na ovom skupu su čelnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG), koji upravljaju Solanom do avgusta naredne godine, saopštili da njihov plan djelovanja uključuje i organizaciju berbe slanih kristala.

A ako postoje dobra volja i spremnost, onda se šanse same od sebe nameću. Tako je predsjednik Opštinskog odbora SDP-a u Ulcinju Skender Elezagić izjavio je da su dvije renomirane kompanije iz zemalja EU, Njemačke i Italije, iskazale konkretno interesovanje za obnavljanje procesa proizvodnje soli u Solani. „Kompanija iz Italije je spremna da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju, od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu tehnologije koja zadovoljava najviše ekološke standarde u cilju očuvanja, zaštite i unaprijeđenja biodiverziteta tog područja”, rekao je on ističući da „ostaje samo da nadležni državni i lokalni organi daju svoju punu podršku i stvore pravne i druge pretpostavke za odabir najboljeg partnera i na taj način pokažu svoje istinsko opredjeljenje za otklanjanje svih prepreka na putu ka konačnom učlanjenju u EU”.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje je ne samo od izuzetnog značaja za Ulcinj nego i za sam proces integracija Crne Gore u EU. Jer, pitanje Solane je razmatrano i u Izvještaju o napretku za 2015. godinu, a, kako je navedeno, Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj. Baš kao i Evropski parlament, čiji su članovi nekoliko puta boravili u Crnoj Gori i u Ulcinju, te tražili konkretne poteze od zvaničnika u Podgorici. Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i proširenje, Dirk Lange, poručio je u pismu CZIP-u da od ovog pitanja zavise dalji pregovori Crne Gore sa Briselom, kao i zatvaranje poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Izuzetno je značajno da se Planom posebne namjene za obalno područje i Prostorno-ubarnističkim planom Opštine Ulcinj odredi namjena ovog prostora u skladu sa državnim i interesima lokalne zajednice.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo