Povežite se sa nama

OKO NAS

SISTEMATSKO UNIŠTAVANJE SOLANE: Barovićev bazen blaga

Objavljeno prije

na

Oni koji su ovih dana posjetili Solanu mogli su konstatovati da je ona ponovo pravi raj. Stavljanje u pogon pumpi koje su u taj prekrasni prostor upumpale morsku vodu doprinijelo je da se na Solani ponovo može vidjeti na hiljade raznih vrsta ptica.

U Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) posebno su zadovoljni što je sve manje lovaca na Solani, dok istovremeno u Ulcinju traje javna rasprava nakon koje će ona biti proglašena spomenikom prirode.

Još uvijek, međutim, nije jasno ko je vlasnik 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu Velike plaže. CZIP je apelovao na Ministarstvo finansija i Savjet za privatizaciju, da po hitnom postupku riješe pitanje vlasništva, kako bi se izbjegli dalji pokušaji prodaje ovog budućeg zaštićenog područja.

Pred Privrednim sudom već četiri godine traje postupak utvrđivanja vlasništva. Naime, čeka se mišljenje Savjeta za privatizaciju kako bi se konačno utvrdilo da li je momentom privatizacije preduzeća Bajo Sekulić, izvršena kupoprodaja zemljišta po tržišnoj cijeni.

Podsjetimo se da je Eurofond, koji kontroliše biznismen Veselin Barović, platio za većinski paket akcija Solane oko 800 hiljada eura. Činjenica je takođe da se u Upravi za nekretnine katastarske parcele ulcinjske Solane vode kao državno vlasništvo.

Ali, nedavno je Ustavni sud Crne Gore, na zahtjev Eurofonda, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je u državnom parlamentu zemljište Solane određeno kao buduće zaštićeno područje. Pravni zastupnik Eurofonda podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tri godine ranije, odnosno 17. avgusta 2012. godine, ubrzo po usvajanju, za tu kompaniju, problematične odluke.

U nevladinom sektoru strahuju da će, shodno obrazloženju iz rješenja, Ustavni sud vrlo vjerovatno proglasiti spornu odluku neustavnom i nezakonitom.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenila je farsom odluku Ustavnog suda da prihvati zahtjev Eurofonda. U toj NVO ističu da bi zbog toga Skupština Crne Gore morala da stavi tačku na taj slučaj tako što će preispitati privatizaciju i utvrditi individualnu odgovornost onih koji su Solanu prodali za nepristojno malo novca, bez obaveze novog vlasnika da ulaže u proizvodnju i održava ekosistem.

Dodaje se da je od 2005. do kraha 2013. godine, kada je u Solani uveden klasični stečaj, nepokriveni gubitak tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća uvećan za čak 7,7 miliona eura. „U čitavom tom periodu je trajao proces sistematskog uništavanja Solane kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima kod Prve banke i CKB-a, a kao hipoteka založeni su bazeni soli nad kojima Eurofond nikada nije imao pravo vlasništva, već samo pravo korišćenja radi organizacije proizvodnje soli”, ocjenjuju iz MANS-a.

Upravo je to ključno pitanje budućnosti Solane. Jer, samo pokretanjem proizvodnje zaštitio bi se čitav ovaj prostor, očuvalo najznačajnije hranilište, odmaralište i gnjezdilište ptica u regionu, te podstakao ekonomski razvoj Ulcinja.

I na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom Zaštita i valorizacija prirodnih resursa Ulcinjske Solane, zaključeno je da je „proizvodnja soli osnov za opstanak Solane i zaštitu biodiverziteta na tom području koje je važno u evropskim razmjerama”.

Na ovom skupu su čelnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG), koji upravljaju Solanom do avgusta naredne godine, saopštili da njihov plan djelovanja uključuje i organizaciju berbe slanih kristala.

A ako postoje dobra volja i spremnost, onda se šanse same od sebe nameću. Tako je predsjednik Opštinskog odbora SDP-a u Ulcinju Skender Elezagić izjavio je da su dvije renomirane kompanije iz zemalja EU, Njemačke i Italije, iskazale konkretno interesovanje za obnavljanje procesa proizvodnje soli u Solani. „Kompanija iz Italije je spremna da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju, od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu tehnologije koja zadovoljava najviše ekološke standarde u cilju očuvanja, zaštite i unaprijeđenja biodiverziteta tog područja”, rekao je on ističući da „ostaje samo da nadležni državni i lokalni organi daju svoju punu podršku i stvore pravne i druge pretpostavke za odabir najboljeg partnera i na taj način pokažu svoje istinsko opredjeljenje za otklanjanje svih prepreka na putu ka konačnom učlanjenju u EU”.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje je ne samo od izuzetnog značaja za Ulcinj nego i za sam proces integracija Crne Gore u EU. Jer, pitanje Solane je razmatrano i u Izvještaju o napretku za 2015. godinu, a, kako je navedeno, Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj. Baš kao i Evropski parlament, čiji su članovi nekoliko puta boravili u Crnoj Gori i u Ulcinju, te tražili konkretne poteze od zvaničnika u Podgorici. Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i proširenje, Dirk Lange, poručio je u pismu CZIP-u da od ovog pitanja zavise dalji pregovori Crne Gore sa Briselom, kao i zatvaranje poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

Izuzetno je značajno da se Planom posebne namjene za obalno područje i Prostorno-ubarnističkim planom Opštine Ulcinj odredi namjena ovog prostora u skladu sa državnim i interesima lokalne zajednice.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo