Povežite se sa nama

OKO NAS

GRAHOVSKO POLJE, CRNOGORSKA VOJVODINA: Neiskorišćeni potencijal

Objavljeno prije

na

,,Niđe nije mogao roditi krompir ka na Grahovo, ja to najbolje znam – penziju sam dočekao u zadruzi na mjerenju i otpremanju onoga što rodi u polju. I nije mi bilo teško svako jutro pješke ili na konju doći na posao iz sela Zagora gdje mi je kuća. Svaki dan sat tamo i sat ovamo, nekad i po mraku sa verovom ili fenjerom kako ga neđe zovu”, sa sjetom se prisjeća Rako Bulajić kako je nekad izgledalo Grahovo.

Grahovsko polje, kraška udolina udaljena četrdesetak kilometara od Nikšića i samo desetak od pjene od mora, jedna je od većih ravnica u, najvećim dijelom, brdsko-planinskoj Crnoj Gori. Izgradnjom vještačkog jezera šezdesetih godina prošlog vijeka ova ravnica je postala ozbiljan poljoprivredni potencijal koji je tadašnja komunistička vlast znala iskoristiti. Danas, pedeset godina kasnije, Grahovsko polje je zaparložena pustinja (sa izuzetkom poneke privatne baštice), predmet velikih obećanja i jako sumnjivih polu-pokušaja vlasti da ovo bogatstvo ponovo oživi.

Upućeni u problematiku vjekovne crnogorske gladi tvrde da bi ovo polje moglo da hrani Crnu Goru. Izgleda da su pravih odgovora na pitanje – šta ova ravnica među surim brdima znači Crnoj Gori, bili svjesni i vladari iz kuće Petrovića i nijesu žalili ni svoje glave da ga uzmu od Turaka. Naime, kako kaže istorija, devetorica od njih su ostavili živote na prilazima Grahovu. Kada je, nakon bitke na Grahovcu 1858, Grahovo konačno prešlo u crnogorske ruke, knjaz Danilo je rekao da je od sada miran za sudbinu Crne Gore, jer je nestao jedan od najvećih neprijatelja opstanka slobodne državice u planinama: glad više nije prijetila Crnogorcima. A nijesmo nakon bitke na Grahovcu dobili samo Grahovo: Crnoj Gori su se tada pripojile sljedeće oblasti: Rudine, Niksićka Župa, polovina Drobnjaka, Tušina, Uskoci, Lipovo, Gornji Vasojevići, djelovi Kuča i Dodoši. Ali je Grahovo bilo najvažnije.

Komunisti su najbolje shvatili značaj ove raritetne ravnine i 1952. godine počinje da se gradi brana kako bi se što bolje iskoristile vode Grahovske rijeke, a samim tim i zemlja Grahovskog polja.

,,Deset godina je pravljena brana i to radnim akcijama, narod je gradio sa pjesmom jer smo znali šta će jezero značiti ovom kraju i mogućnost da se može natopiti njiva, a da ne gledaš u nebo i moliš Boga kad će panuti kiša. Nakon završetka brane postavljene su cijevi tako da se čitavo polje može koristiti vodom iz jezera”, priča Bulajić. A sjeća se i zelenih zasada na preko hiljadu hektara u Grahovskom polju.

I ne samo krompir, Grahovo je bilo čuveno po malinama, čak je postojala i mini sokara za proizvodnju soka od malina koji je išao i na inostrano tržište. Zgrade stare zadruge sada su samo ruševine koje dočekaju slučajne putnike na ulazu u zamrlu varošicu, dok na nekadašnjim oranicama raste čičak i trn, a Grahovsko polje čeka neke vrednije i bolje domaćine.

Pokušaj kontroverznog biznismena Tomislava Kovača i njegove firme Aleksandrija zamro je otprilike za isto vrijeme koliko je trajala i euforična priča vlasti oko ponovnog oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u Grahovu. Vlada Crne Gore se i prije dvije godine ponovo sjetila ove ravnine i raspisala tender za njenu valorizaciju – omiljeni izraz političara kada treba da upropaste neku destinaciju. Grahovsko polje će možda i preživjeti jer su ga davali samo u zakup: hiljadu kvadrata Grahovskog polja u vlasništvu države nudilo se po početnoj cijeni od 150 eura po hektaru. Zakupac je, po ugovoru, morao da zasadi osamdeset odsto od parcele koju uzme u najam. Zemljište u Grahovskom polu 2014. godine zakupljivali su poljoprivredni proizvođač sa Žabljaka Vasilije Jakšić, koji je zakupio površinu od 23,2 hektara, sa godišnjom cijenom 4.178,43 eura. Ugovor o zakupu parcele od 6,1 hektar, sa cijenom godišnje zakupnine u iznosu od 967,61 euro, potpisao je predstavnik preduzeća AGRO-MIL iz Nikšića, a preduzeće Herbal Montenegro, takođe iz Nikšića, zakupilo je površinu od 2,71 hektar. Ove godine jedino posljednja od njih nastavlja svoj posao u Grahovu, posao iskorišćavanja rijetke plodne zemlje u Crnoj Gori.

,,A šteta je što čitavo polje nije uzorano, grijeh je veliki da ovakva zemlja leži neiskorišćena, jer zemlja je kao žena: ako je ti ne oreš, bogomi, to ti je kao da zoveš komšiju da on to uradi mjesto tebe”, završava Rako starom mudrošću koja nekako sumorno zvuči i pored njegovog smijeha.

Ispitivanje vode Grahovskog jezera

Na izvoru rijeke koja napaja vodom Grahovsko jezero nailazimo na Miloša Pavićevića iz Biospeleološkog društva Crne Gore. Uzima uzorke i mjeri temperaturu vode na izvoru. ,,Temperatura je 11,2 stepena što ga čini jednim od toplijih izvora. Ova mjerenja radimo zajedno sa partnerima iz Slovenije, dakle provjeravamo kvalitet voda u kraškom pojasu. Ovo mjesto je stvarno nevjerovatno lijepo, jezero sa okolinom je raj za kampere i šteta što nije malo bogatije nekim sadržajima, mislim da bi vrlo brzo postalo jako popularno”, priča Pavićević. Za ljubitelje istorije činjenica da se u bistroj vodi Grahovskog jezera ogleda crkva Sv. Spasa koju je 1864. podigao kralj Nikola na brdu gdje se nalazio šator Husein paše u vrijeme bitke na Grahovcu.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo