Povežite se sa nama

OKO NAS

GRAHOVSKO POLJE, CRNOGORSKA VOJVODINA: Neiskorišćeni potencijal

Objavljeno prije

na

,,Niđe nije mogao roditi krompir ka na Grahovo, ja to najbolje znam – penziju sam dočekao u zadruzi na mjerenju i otpremanju onoga što rodi u polju. I nije mi bilo teško svako jutro pješke ili na konju doći na posao iz sela Zagora gdje mi je kuća. Svaki dan sat tamo i sat ovamo, nekad i po mraku sa verovom ili fenjerom kako ga neđe zovu”, sa sjetom se prisjeća Rako Bulajić kako je nekad izgledalo Grahovo.

Grahovsko polje, kraška udolina udaljena četrdesetak kilometara od Nikšića i samo desetak od pjene od mora, jedna je od većih ravnica u, najvećim dijelom, brdsko-planinskoj Crnoj Gori. Izgradnjom vještačkog jezera šezdesetih godina prošlog vijeka ova ravnica je postala ozbiljan poljoprivredni potencijal koji je tadašnja komunistička vlast znala iskoristiti. Danas, pedeset godina kasnije, Grahovsko polje je zaparložena pustinja (sa izuzetkom poneke privatne baštice), predmet velikih obećanja i jako sumnjivih polu-pokušaja vlasti da ovo bogatstvo ponovo oživi.

Upućeni u problematiku vjekovne crnogorske gladi tvrde da bi ovo polje moglo da hrani Crnu Goru. Izgleda da su pravih odgovora na pitanje – šta ova ravnica među surim brdima znači Crnoj Gori, bili svjesni i vladari iz kuće Petrovića i nijesu žalili ni svoje glave da ga uzmu od Turaka. Naime, kako kaže istorija, devetorica od njih su ostavili živote na prilazima Grahovu. Kada je, nakon bitke na Grahovcu 1858, Grahovo konačno prešlo u crnogorske ruke, knjaz Danilo je rekao da je od sada miran za sudbinu Crne Gore, jer je nestao jedan od najvećih neprijatelja opstanka slobodne državice u planinama: glad više nije prijetila Crnogorcima. A nijesmo nakon bitke na Grahovcu dobili samo Grahovo: Crnoj Gori su se tada pripojile sljedeće oblasti: Rudine, Niksićka Župa, polovina Drobnjaka, Tušina, Uskoci, Lipovo, Gornji Vasojevići, djelovi Kuča i Dodoši. Ali je Grahovo bilo najvažnije.

Komunisti su najbolje shvatili značaj ove raritetne ravnine i 1952. godine počinje da se gradi brana kako bi se što bolje iskoristile vode Grahovske rijeke, a samim tim i zemlja Grahovskog polja.

,,Deset godina je pravljena brana i to radnim akcijama, narod je gradio sa pjesmom jer smo znali šta će jezero značiti ovom kraju i mogućnost da se može natopiti njiva, a da ne gledaš u nebo i moliš Boga kad će panuti kiša. Nakon završetka brane postavljene su cijevi tako da se čitavo polje može koristiti vodom iz jezera”, priča Bulajić. A sjeća se i zelenih zasada na preko hiljadu hektara u Grahovskom polju.

I ne samo krompir, Grahovo je bilo čuveno po malinama, čak je postojala i mini sokara za proizvodnju soka od malina koji je išao i na inostrano tržište. Zgrade stare zadruge sada su samo ruševine koje dočekaju slučajne putnike na ulazu u zamrlu varošicu, dok na nekadašnjim oranicama raste čičak i trn, a Grahovsko polje čeka neke vrednije i bolje domaćine.

Pokušaj kontroverznog biznismena Tomislava Kovača i njegove firme Aleksandrija zamro je otprilike za isto vrijeme koliko je trajala i euforična priča vlasti oko ponovnog oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u Grahovu. Vlada Crne Gore se i prije dvije godine ponovo sjetila ove ravnine i raspisala tender za njenu valorizaciju – omiljeni izraz političara kada treba da upropaste neku destinaciju. Grahovsko polje će možda i preživjeti jer su ga davali samo u zakup: hiljadu kvadrata Grahovskog polja u vlasništvu države nudilo se po početnoj cijeni od 150 eura po hektaru. Zakupac je, po ugovoru, morao da zasadi osamdeset odsto od parcele koju uzme u najam. Zemljište u Grahovskom polu 2014. godine zakupljivali su poljoprivredni proizvođač sa Žabljaka Vasilije Jakšić, koji je zakupio površinu od 23,2 hektara, sa godišnjom cijenom 4.178,43 eura. Ugovor o zakupu parcele od 6,1 hektar, sa cijenom godišnje zakupnine u iznosu od 967,61 euro, potpisao je predstavnik preduzeća AGRO-MIL iz Nikšića, a preduzeće Herbal Montenegro, takođe iz Nikšića, zakupilo je površinu od 2,71 hektar. Ove godine jedino posljednja od njih nastavlja svoj posao u Grahovu, posao iskorišćavanja rijetke plodne zemlje u Crnoj Gori.

,,A šteta je što čitavo polje nije uzorano, grijeh je veliki da ovakva zemlja leži neiskorišćena, jer zemlja je kao žena: ako je ti ne oreš, bogomi, to ti je kao da zoveš komšiju da on to uradi mjesto tebe”, završava Rako starom mudrošću koja nekako sumorno zvuči i pored njegovog smijeha.

Ispitivanje vode Grahovskog jezera

Na izvoru rijeke koja napaja vodom Grahovsko jezero nailazimo na Miloša Pavićevića iz Biospeleološkog društva Crne Gore. Uzima uzorke i mjeri temperaturu vode na izvoru. ,,Temperatura je 11,2 stepena što ga čini jednim od toplijih izvora. Ova mjerenja radimo zajedno sa partnerima iz Slovenije, dakle provjeravamo kvalitet voda u kraškom pojasu. Ovo mjesto je stvarno nevjerovatno lijepo, jezero sa okolinom je raj za kampere i šteta što nije malo bogatije nekim sadržajima, mislim da bi vrlo brzo postalo jako popularno”, priča Pavićević. Za ljubitelje istorije činjenica da se u bistroj vodi Grahovskog jezera ogleda crkva Sv. Spasa koju je 1864. podigao kralj Nikola na brdu gdje se nalazio šator Husein paše u vrijeme bitke na Grahovcu.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo