Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ETNIČKE DISTANCE U CRNOJ GORI: Podalje od bližnjeg svog

Objavljeno prije

na

Na sve strane se prošle sedmice rasula vijest da skoro svaki drugi student Univerziteta Crne Gore ne bi stupio u brak sa osobom koja je druge vjere. Ispitivanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava pokazalo je da bi 53 odsto ispitanika stupilo u brak sa osobom različite vjeroispovijesti, dok 47 procenata ne bi.

Neki su se zabrinuli, neki obradovali. I jednima i drugima treba da bude jasno – rezultate ispitivanja treba uzeti sa rezervom. Povećom.

Uzorak je mali, pitanja nejasna, zaključci proizvoljni.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava objavilo je 12. septembra ,,Izvještaj o rezultatima istraživanja (ankete) studentske populacije na temu: ,,Da li je religijsko obrazovanje važno za formiranje moralnih vrijednosti i etičkih stavova”. Ne zna se u okviru koje je vladine politike istraživanje na ovu temu rađeno. Rezultati istraživanja temelje se na anketi kojom je obuhvaćeno ukupno 138 ispitanika.

Mediji su prenijeli da 70 odsto ispitanika smatra religiju važnom u moralnom oblikovanju ličnosti dok 30 iskazuje stav da religija nema ključnu ulogu u formiranju ličnosti i njenih moralnih vrijednosti.

U Izvještaju piše da je, u okviru ispitivanja koliko je za formiranje etičkih vrijednosti važna religijska pripadnost, od ukupno 138 ispitanika/ca, 22 odsto odgovorilo da je važno, 39 da je djelimično važno i 39 procenata da nije uopšte važno. Onda je ministarstvo zaključilo da je ,,S obzirom na rezultate ankete očigledno da anketirani smatraju da je religijsko obrazovanje važno za formiranje etičkih vrijednosti”. Te se brojke, prosto, ne slažu. Nejasno je na osnovu čega su ispitivači ,,djelimično važno” sabrali sa ,,važnim”.

Otprilike koliko i obrada podataka jasna su i pitanja. Jedno od prvih glasi: ,,Da li pripadate nekoj od etabliranih religija i vjerskih institucija u Crnoj Gori?”. Šta znači ,,pripadati vjerskoj instituciji”, očito nijesu baš razumjeli ni ispitanici pa je njih 71 odsto kazalo da ne pripada, dok je 29 procenata odgovorilo da pripada ,,vjerskoj instituciji”.

Među anketiranim studentima 86 procenata bi na izborima podržalo kandidata druge vjeroispovijesti, dok je 14 odsto studenata kazalo da ne bi. Kada je u pitanju podrška političkim kandidatima na izborima, religijska pripadnost za 61 odsto ispitanika nije važna uopšte, za 23 je djelimično važna, za šest veoma i 11 ne može da procijeni.

U okviru ispitivanja poznavanja Biblije, Kurana i Talmuda, 65 odsto ispitanika, odgovorilo je potvrdno da su ih čitali. Kako ne. Da ih je toliko pročitalo i Toma Sojera, pa ne bi bilo malo.

,,Proces ispitivanja odnosa između poznavanja drugih vjerskih učenja i vlastite religijske pripadnosti pokazao je da 82 odsto ispitanika konstatuje da njihova religijska pripadnost ne utiče na njihove stavove o drugim religijama, dok ostatak smatra da uticaj postoji. U okviru ispitivanja koliko religijsko opredjeljenje utiče na vrijednosne stavove vezano za pitanja primijenjene etike, kao što su abortus, eutanazija i slično, 15 odsto ispitanika se u potpunosti slaže, 37 se uopšte ne slaže, dok se djelimično slaže 37 procenata i djelimično se ne slaže 11 odsto”, napisano je u Izvještaju.

Kada je u pitanju uloga vjerskih institucija i vjerskih zajednica u crnogorskom društvu svaki četvrti student smatra da je njihova uloga veoma važna, dok je 59 procenata mišljenja da je ona važna. Svega 15 odsto ispitanih ulogu vjerskih institucija i zajednica smatra nevažnom.

Na pitanje koliko vjerske institucije i različite religije doprinose izgradnji multikulturalnosti u Crnoj Gori, 52 odsto ispitanika smatra da uopšte ne utiču, dok 48 odgovara da utiču u velikoj mjeri. Da je religija bitna za izgradnju mira u modernim političkim zajednicama smatra 60 odsto ispitanika, dok 40 procenata iskazuje negativan stav po ovom pitanju.

U okviru istraživanja 57 odsto ispitanika smatra da tokom dosadašnjeg školovanja nije dobilo dovoljno obrazovnih sadržaja o istoriji religije, ostatak ispitanih je zadovoljan religijskom edukacijom tokom školovanja.

Ministarstvo zaključuje: “Osnovni cilj svih sprovedenih aktivnosti je identifikovanje nivoa religijskog obrazovanja, poznavanje temeljnih religijskih učenja, pojmova, simbola i vrijednosti koje utiču na izgradnju moralnih vrijednosti i poštovanje univerzalnih etičkih principa. Pitanje koliko su moralne vrijednosti oslonjene na univerzalna moralna učenja sadržana u svim velikim monoteističkim religijama, indikator je za sprovođenje nove obrazovne politike i edukaciju mladih ljudi na univerzalnim i opšteljudskim vrijednostima”.

Pored toga, kažu, ,,na osnovu analizę prikupljenih podataka może se zaključiti da studentska populacija na Univerzitetu Crne Gore smatra da je poznavanje religijskih učenja i njihovih univerzalnih etičkih vrijednosti jedan od važnih preduslova za formiranje moralne ličnosti. Visok procenat ispitanika/ca izražava mišljenje da su ipak nedovoljno informisani o ključnim teološkim i religijskim pojmovima vezano za sopstvenu religijsku tradiciju kao i za poznavanje različitih religija koje postoje u Crnoj Gori.

Pošto je, objašnjava Ministarstvo ,,anketa pokazala da postoji veliki prostor za unapređenje i edukaciju u oblasti poznavanja različitih religijskih učenja kao i potrebu za uvođenjem Etike kao posebnog predmeta na svim nivoima obrazovanja”. Pored toga se, kako kažu, može zaključiti da ,,treba osnažiti vjerske sadržaje u okviru postojećih predmeta humanističkih i društvenih nauka kao i uvesti predmete sa povećanim fondom časova kao što su – istorija svetskih religija, uporedna religija, ključni religijski simboli, obredi u različitim religijskim tradicijama”.

Ministarstvo preporučuje i izradu Pojmovnika (Leksikona) najvažnijih simbola, etičkih vrijednosti i učenja velikih monoteističkih religija, ,,kako bi se mladi ljudi na jednostavan i koncizan način upoznavali sa njihovim temeljnim učenjima”. Ne uzmi me Bože u grijeh, tu bi neko mogao da zaradi koju paru.

Sve u svemu, čitava stvar miriše na pripremanje terena za predlog o uvođenju u škole neke varijante vjeronauke. Samo nam još to fali.

Javnosti je, zahvaljujući interpretaciji u medijima, taj aspekat istraživanja potpuno promakao. O pitanju ko bi u brak sa inovjercem, međutim, plamte rasprave.

Neki, u tome što skoro pola studenata ne bi u brak sa voljenom osobom koja se drugom bogu moli vide civilizacijsko zaostajanje Crne Gore. Drugi smatraju da je to , kad se zna u kom svijetu su rasla ova djeca- očekivano.

Reklamiranje Crne Gore kao multikulturne zajednice u kojoj se poštuju različitosti, dugo traje. Problem je što, kao svaka reklama, ta stvar sadrži ogroman dio – šarene laže.

U avgustu 2017. Gallup je objavio indeks prihvatanja migranata. Od 137 zemalja Crna Gora se, po tome koliko je spremna da prihvati izbjeglice našla na pretposljednjem mjestu. Na samom kraju bila je Makedonija, ispred Crne Gore – Mađarska. Ona koja nam je poklonila bodljikavu žicu.

Posljednje istraživanje o etničkoj distanci radio je CEDEM 2013. Tada se pokazalo da je trend prosječne vrijednosti ukupne etničke distance sa 3,14 koliko je iznosio 2014. poslije referenduma – 2007. – porastao na 3,83 da bi 2013. pao na 2,60.

Poslije toga, zasigurno, nijesmo napredovali. Pitanja identiteta, onako kako se u Crnoj Gori danas predstavljaju, kombinovana sa dnevno političkim razlozima iz dana u dan proizvode sijaset razloga za podozrenje svakoga od svakoga. Crnogorci kontra Srba u Crnoj Gori i Srba kao takvih: zbog asimilacije, okupacije, želje za izlazom na more…Srbi protiv Crnogoraca: zbog diskriminacije, izdaje srpstva, izmišljanja jezika… Pravoslavci protiv Bošnjaka: zbog vanvremenske izdaje, i pride omogućavanja opstanka DPS-ovog režima… Bošnjaci protiv Muslimana i obrnuto: zbog nedovoljne samosvjesnosti, izmišljanja imena… Srbi i, u potaji, Crnogorci protiv Albanaca: zbog toga što su svi Albanci za veliku Albaniju, Albanci protiv Srba i Crnogoraca: zbog toga što su svi oni Srbi… I tako dalje. Njegoš, crkva, vlast, partijsko zapošljavanje, himne, zastave, grbovi, petokraka, polumjesec, Tito – dugo se mogu nabrajati stvari koje nas dijele. One koje spajaju nije lako smisliti.

U Crnoj Gori, prema popisu iz 2011. živi: 44,98 odsto Crnogoraca, 28,73 Srba, 8,65 Bošnjaka, 4,91 Albanaca, 3,31 Muslimana, 0,97 Hrvata, 1,01 odsto Roma. Pravoslavaca ima 72,07 odsto, katolika 3,44 pripadnika islamske vjeroispovijesti 15,97, muslimana 3,14. Usput, dijeljenje islamske od muslimanske vjeroispovijesti u konkurenciji je za najveću glupost crnogorske statistike. Kako se god sabere i oduzme teško je smisliti drugu ideju za opstanak ovakve zajednice osim zajedničkog života. Možemo živjeti i kao rogovi u vreći, ali je glupo. I opasno.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo