Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLIJEDI LI ZA VLADINO BEZAKONJE KAZNA ILI NAGRADA: Naše para, a njihova posla

Objavljeno prije

na

Vladini postupci nijesu bili, u potpunosti, u skladu sa zakonom. Tim riječima je ministar finansija Darko Radunović potvrdio ono što, pravo govoreći, dobar dio nas već zna. Drugačije, ipak, zvuči kad iz prve ruke čujete priznanje krivca, nakon što shvati da je uhvaćen u nedjelu.

Radunović je prije neki dan na sjednici Odbora za ekonomiju otvorio dušu i potvrdio da je Vlada tokom prošle godine nacionalnoj avio kompaniji, krijući, dala 9,6 miliona eura. „Da bi pomogli njen oporavak”. A Montenegroerlajns (MNA) je, tako potpomognut, povećao dugove prema državi, aerodromima, kontroli leta…

Jedan od modela pomoći predočio je poslanik Raško Konjević (na stranu pitanje da li je Konjeviću i njegovom SDP-u takvo poslovanje smetalo dok su oni bili dio vlasti i uprave MNA): Vlada je prvo povećala budžet Nacionalne turističke organizacije (NTO) za više od pet puta – sa prvobitno planiranih 900 hiljada na 4,8 miliona eura. Onda su čelnici NTO, takođe tajno, dvije trećine tog novca (3,2 miliona) proslijedile Montenegroerlajnsu.

,,Mi smo njima dali taj novac sa nadom da će oni da nam ga vrate”, kazao je Radunović.

Sad, vjerujemo, znate kako je nastala izreka „naivan ko ministar (finansija)”. A našem ministru to nije bilo dovoljno pa je, u isto vrijeme i na istom mjestu, obznanio kako Vlada „u potpunosti ne poštuje” ni odredbe Zakona o reprogramu poreskog duga. Radi se o tome da izvršna vlast toleriše „neke” poreske dužnike i ne pokušava da državna potraživanja od njih naplati u postupku prinudne naplate. Podrazumijeva se, ali je ministar ponovio da pritvrdi, kako se Vlada i na to bezakonje odlučila – za naše dobro. „Kako bi spasila te kompanije”. Od koga?

Odgovor na to pitanje od ove vlasti nećemo dobiti. Zapravo, vlada taji i imena kompanija kojima oprašta stotine hiljada i(li) milione duga, uz godinama ponavljan izgovor: ako plate propašće.

Za to vrijeme drugi plaćaju umjesto njih. A kad povlašćeni konačno propadnu, a to se neminovno desi malo prije ili malo kasnije, onda iza njih ne ostane ništa. Ni za dugove državi, ni za neisplaćene zarade radnicima, ni za neizmireno penzijsko i zdravstveno osiguranje… Najnoviji primjer je kompanija Vektra Nord (nekadašnja Impregnacija Kolašin), jedno iz reda preduzeća koje su vlade pod komandom Mila Đukanovića (ličnom ili partijskom) poklanjale njegovom kumu Draganu Brkoviću. A ovaj ih redom upropašćavao, zadužujući se istovremena na račun lako stečene imovine.

Uglavnom, Vektra Nord je od 15. novembra u stečaju. Preduzeće, prema podacima Privrednog suda, nema imovine. A državi za porez duguje skoro pola miliona, radnicima 36 plata, dok im staž nije uplaćivan od 2010. godine.

Što bi ministar Radunović rekao: možda će platiti. Kao da istu priču, uz iste glavne i sporedne glumce – državne čelnike i njhove štićenike, tzv. biznismene – nijesmo već gledali u Baru, Podgorici, Herceg Novom, Pljevljima. Smjenjuju se samo žrtve.

Dok nam je ministar Radunović pripovijedao o tome kako vlada nije „u potpunosti” poštovala zakone, v.d. direktora Direktorata za budžet Bojan Paunović najavio je kako to kabinet premijera Duška Markovića neće raditi ni u budućnosti. Nacrt zakona budžeta za 2019. godinu je pripremljen i razmatran u Vladi, baš kao što to nalažu zakonski rokovi, kazao je Paunović MINI, da bi potom dodao kako isti taj budžet, po svoj prilici, neće biti usvojen u propisanom roku. Pošto je „njegovo formalno usvajanje na određen način uslovljeno usvajanjem zakona o državnoj upravi koji se trenutno nalazi u skuštinskoj proceduri”.

„Formalno usvajanje budžeta”, kaže vršilac dužnosti Direktorata za budžet demonstrirajući da ne shvata Ustavom utvrđene relacije između Vlade i parlamenta. A možda i nije jedini. Vlada je, sluti se iz objelodanjenih najava, naredni budžet pripremila već računajući na prekrajanje postojeće organizacione šeme državne adminsitracije, koje bi joj mogla omogućiti budući zakon. Pod uslovom da bude usvojen u Skupštini. Odnosno, kada bude.

Datada, vratimo se na rečenicu s početka ovog teksta: Vladini postupci nijesu bili, u potpunosti, u skladu sa zakonom. Oslobodimo se, makar za potrebe ovog teksta, priloške odredbe za način iz prethodne rečenice. Tek da bi u potpunosti sagledali značenje iskaza ministra finansija Darka Radunovića.

Dakle: Vladini postupci nijesu bili u skladu sa zakonom.

Možemo da pretpostavimo šta se u tom slučaju radi u državi u kojoj institucije drže do prava i pravde? A šta će se desiti u Crnoj Gori, takođe znamo.

Ako je Vujadin Dobrašinović pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zato što je, bez šumarskih doznaka, sjekao drva u svojoj šumi, čemu da se nadaju nadležni iz Vlade koji su tokom jedne godine, pomažući samo jedno od privilegovanih paradržavnih preduzeća, nezakonito potrošili naših 9,6 miliona eura? Bivši predsjednik Filip Vujanović odbio je, po preporuci Ministarstva pravde, da pomiluje Dobrašinovića, oca petor djece. Koji je, tek da pritvrdimo da se sa državom nije šaliti, uhapšen i odveden u zatvor sa stričeve sahrane.

Šta li će Đukanović uraditi sa svojim Markovićem, Radunovićem, Osmanom Nurkovićem (ministar saobraćaja) i ministrom pravde Zoranom Pažinom.

Po kuloarima već kruži priča kako bi Radunović mogao biti kažnjen najtežom od svih kazni – prekomandom na mjesto guvernera Centralne banke Crne Gore. Nakon što se aktuelni guverner Radoje Žugić preseli u diplomatiju. Možda ove najave i nijesu tačne, ali nema sumnje kako bi se Radunović mnogo komotnije osjećao u sistemu CBCG gdje je nedavno, voljom Savjeta CBCG dopunjen Pravilnik o tajnosti. Koji je, naravno, tajna. Pa samo naslućujemo mogućnost da bi u buduće svaka informacija o radu ovdašnjih banaka, izuzev njihovog imena i možda ponekoga od osnivača (naravno ne svih), bila najstrože čuvana tajna monetarnih vlasti.

Nema tu priče o finansiranju Montenegroerlajnsa, Nacionalnoj turističkoj organizaciji ili budžetu za narednu godinu. Taman posla. Nego fino: svi na svoje radne zadatke. Pa koga plate – plate. Ostali ima da ćute i rade. „Kako bi spasili te banke”. Pardon, „kompanije”. Ili ministre i njihove biznismene.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo