Povežite se sa nama

OKO NAS

EU, NJEMAČA I BALKAN: Bez Merkelove sve postaje neizvjesno

Objavljeno prije

na

U pravu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kada kaže da će Evropa mnogo izgubiti sa odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel. ,,Veoma sam uplašen za stabilnost Balkana. Znam šta je sve ona radila. Ko je taj u budućnosti koji će da okrene neki broj i kaže nešto što svi moraju da poštuju? Plašim se da takvog neće biti u dogledno vreme”, kazao je on.

Iako je četvorostruka predsjednica njemačke vlade izjavila da će se nakon loših rezultata njezine Hrišćansko-demokratske unije (CDU) na nekoliko pokrajinskih izbora povući sa mjesta lidera stranke, a ostati kancelarka do 2021. godine, malo je naznaka da će se to očekivanje ostvariti. Posebno ako izbori u CDU, koji će se održati u decembru, ne budu po njezinom scenariju. Veliko je pitanje i kako će se u narednom periodu ponašati njezini koalicioni partneri, Socijaldemokratska partija (SPD), koju od aprila takođe predvodi žena, Andrea Nales.

Izgleda da Njemce sve ovo previše ne brine. Oni uglavnom sa optimizmom gledaju na svoju budućnost. Gotovo 60 odsto smatra da njihova zemlja ide u dobrom smjeru, 63 procenta zadovoljno je načinom na koji funkcioniše demokratija u Nemačkoj, a 77 odsto misli da je ekonomska situacija u posljednje dvije godine ili ostala ista ili se čak poboljšala.

Stopa nezapošljenosti je nikada manja, (5,1 odsto), od iduće godine minimalna zagarantovana zarada po satu biće 9,2 eura, sve je više potražnje za kvalifikovanom radnom snagom. Njemačka je za ljude sa jugoistoka Evrope ponovo obećana zemlja.

Ali, čak 72 odsto Njemaca nezadovoljno je smjerom kojim ide Evropska unija, a po posljednjim podacima Eurobarometra, gotovo dvije trećine Njemaca je izjavilo da se protive proširenju (31 odsto za, šest odsto ne zna). To je veći procenat protivljenja nego u Francuskoj (60 odsto) ili Holandiji (59 odsto). Nemačka je, dakle, druga po veličini zemlja čiji se građani protive proširenju, odmah nakon Austrije (69 procenata), države koja trenutno predsjedava EU.

Upravo je Merkelova svih ovih godina održavala živim proces evroatlantskih integracija Zapadnog Balkana. U Briselu ona se doživljava kao nezvanični lider EU, njezino sidro i jedro, dok je pojedini balkanski lideri, prije svih Vučić, doživljavaju kao podršku, inspiraciju i kao mentora. To se, naravno, ne odnosi na crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koji nema razloga da za njom previše žali. Jer, Merkelova ga nikada nije pozvala u Berlin, dok su njezini gosti bili bivši premijer Igor Lukšić, te sredinom avgusta ove godine aktuelni predsjednik Vlade Duško Marković. Nezvanično se navodilo da su upravo Lukšićeva posjeta i dogovori sa njemačkom kancelarkom 2011. oko prekompozicije političke scene u Crnoj Gori bili ključni povod za njegov brzi opoziv. Oprezni Marković se u takve avanture ne upušta.

Kabinet Merkelove osmislio je tzv. Berlinski proces, a zatim i plan „Berlin plus”, sve u cilju da se region Balkana ekonomski osnaži i bolje poveže, i unutar sebe i sa EU.

Zato je opravdano pitanje: da li će poslije Merkelove doći neko ko će imati sličnu posvećenost i inicijativu kada je jugoistočna Evropa u pitanju? Posebno u situaciji kada slabe evropske institucije, priprema konačan izlazak Velike Britanije iz Unije, mijenja vlast u nekim zemljama, kao što je Italija koja je važila za velikog zagovornika proširenja. Čak je Evopska komisija ovih dana odbacila italijanski prijedlog budžeta za 2019. ocijenivši da zbog prevelikog zaduživanja ,,na nezapamćen način krši evropska pravila” i zatražila od Rima da ga revidira u roku od tri sedmice ili će se suočiti s disciplinskim mjerama. Na tako nešto populistička vlada Italije nije spremna, pa EU prijeti veća finansijska ili politička kriza. A možda će je obje pogoditi istovremeno. Jer sukob Rima i Brisela nosi u sebi obilje eksplozivnog potencijala, pa se može čuti ocjena da ovaj sukob za EU (sa trećom ekonomijom evrozone i državom osnivačem EU) predstavlja veću prijetnju od „bregzita”. A sve se ovo dešava u trenutku kada je samo 13 odsto Italijana zadovoljno stanjem u svojoj zemlji.

Holandija, Belgija i Luksemburg u zajedničkoj su izjavi predložile ,,različite puteve integracije i pojačane saradnje” između članica Unije. To je ranije poručeno iz Berlina i Pariza, čije partnerstvo predstavlja osovinu EU. Na taj način su praktično sve države osnivači ove organizacije, koje su prije 61 godinu bile potpisnice Rimskih ugovora, sugerisali da žele da se EU pretvori u uniju različitih brzina i koncentričnih krugova.

O tome još nije otvorena debata unutar članica EU, pa se očekuju veoma neizvjesni izbori za Evropski parlament u maju naredne godine. Stoga je izvjesno da će narednih mjeseci sve ovo dovesti do usporavanja i zastoja u pridruživanju Uniji. Obećanja o članstvu u EU čak ni do 2025. godine ne doimaju se ozbiljno, što će dodatno rasplinuti evroentuzijazam na Balkanu.

,,Politika proširenja još uvijek formalno postoji, ali je danas više zaostala birokratska procedura, a manje stvarna strateška politika za stabilizaciju i reformu. To se mora promijeniti ako EU želi spriječiti dalju fragmentaciju i urušavanje demokratskih vrijednosti. Samo Evropa koja je uistinu cjelovita i slobodna može širiti stabilnost – na Balkanu i šire”, kaže bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier.

Prema njegovim riječima, ,,Stari kontinent” je sve više rascjepkan i sve manje slobodan, dok se vraćaju zone uticaja, ,,geopolitički pristup kojeg uglavnom podstiču neliberalne demokratije poput Rusije i Turske”.

Evidentno je, dakle, da i pored dobre volje, iskazane spremnosti i raspoloživih resursa, Njemačka i Merkelova nijesu uspjele da izgrade snažnu arhitekturu evropskih integracija. I u samoj Njemačkoj kancelarku su doživljavali kao vrhunski pouzdanu i preciznu javnu službenicu, a ne kao profilisanu političarku sa jasnom vizijom budućnosti te države.

U Centru za evropsku politiku iz Brisela tvrde da najznačajnija evropska zemlja ostaje stabilizirajući faktor u regiji. Kako navode iz te organizacije, ,,može doći do izvjesne promjene duha njemačkih inicijativa kada je u pitanju proširenje, ali se, prije svega, radi o politici jedne države, a ne politici samo njenog lidera”.

„Postoje dugoročni kontinuiteti u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi, koji se u velikoj mjeri ostvaruju kroz politiku proširenja u Briselu i kroz NATO. Samim tim, takva politika je užljebljena u međunarodni kontekst i nije podložna bitnim i brzim promjenama”, ocjenjuje Dušan Reljić, stručnjak u njemačkom Institutu za međunarodna i bezbjednosna pitanja.

Ono što smo posljednjih godina svjedočili jeste činjenica da je Njemačka, na čelu sa Merkel, bila nezvanični lider u EU kada je u pitanju proces proširenja na Zapadni Balkan. Zato će narednih mjeseci i godina pridruživanje Uniji, ako ona opstane, cjelovita i slobodna, kako Stier kaže, biti mnogo neizvjesnije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo