Povežite se sa nama

OKO NAS

EU, NJEMAČA I BALKAN: Bez Merkelove sve postaje neizvjesno

Objavljeno prije

na

U pravu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kada kaže da će Evropa mnogo izgubiti sa odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel. ,,Veoma sam uplašen za stabilnost Balkana. Znam šta je sve ona radila. Ko je taj u budućnosti koji će da okrene neki broj i kaže nešto što svi moraju da poštuju? Plašim se da takvog neće biti u dogledno vreme”, kazao je on.

Iako je četvorostruka predsjednica njemačke vlade izjavila da će se nakon loših rezultata njezine Hrišćansko-demokratske unije (CDU) na nekoliko pokrajinskih izbora povući sa mjesta lidera stranke, a ostati kancelarka do 2021. godine, malo je naznaka da će se to očekivanje ostvariti. Posebno ako izbori u CDU, koji će se održati u decembru, ne budu po njezinom scenariju. Veliko je pitanje i kako će se u narednom periodu ponašati njezini koalicioni partneri, Socijaldemokratska partija (SPD), koju od aprila takođe predvodi žena, Andrea Nales.

Izgleda da Njemce sve ovo previše ne brine. Oni uglavnom sa optimizmom gledaju na svoju budućnost. Gotovo 60 odsto smatra da njihova zemlja ide u dobrom smjeru, 63 procenta zadovoljno je načinom na koji funkcioniše demokratija u Nemačkoj, a 77 odsto misli da je ekonomska situacija u posljednje dvije godine ili ostala ista ili se čak poboljšala.

Stopa nezapošljenosti je nikada manja, (5,1 odsto), od iduće godine minimalna zagarantovana zarada po satu biće 9,2 eura, sve je više potražnje za kvalifikovanom radnom snagom. Njemačka je za ljude sa jugoistoka Evrope ponovo obećana zemlja.

Ali, čak 72 odsto Njemaca nezadovoljno je smjerom kojim ide Evropska unija, a po posljednjim podacima Eurobarometra, gotovo dvije trećine Njemaca je izjavilo da se protive proširenju (31 odsto za, šest odsto ne zna). To je veći procenat protivljenja nego u Francuskoj (60 odsto) ili Holandiji (59 odsto). Nemačka je, dakle, druga po veličini zemlja čiji se građani protive proširenju, odmah nakon Austrije (69 procenata), države koja trenutno predsjedava EU.

Upravo je Merkelova svih ovih godina održavala živim proces evroatlantskih integracija Zapadnog Balkana. U Briselu ona se doživljava kao nezvanični lider EU, njezino sidro i jedro, dok je pojedini balkanski lideri, prije svih Vučić, doživljavaju kao podršku, inspiraciju i kao mentora. To se, naravno, ne odnosi na crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koji nema razloga da za njom previše žali. Jer, Merkelova ga nikada nije pozvala u Berlin, dok su njezini gosti bili bivši premijer Igor Lukšić, te sredinom avgusta ove godine aktuelni predsjednik Vlade Duško Marković. Nezvanično se navodilo da su upravo Lukšićeva posjeta i dogovori sa njemačkom kancelarkom 2011. oko prekompozicije političke scene u Crnoj Gori bili ključni povod za njegov brzi opoziv. Oprezni Marković se u takve avanture ne upušta.

Kabinet Merkelove osmislio je tzv. Berlinski proces, a zatim i plan „Berlin plus”, sve u cilju da se region Balkana ekonomski osnaži i bolje poveže, i unutar sebe i sa EU.

Zato je opravdano pitanje: da li će poslije Merkelove doći neko ko će imati sličnu posvećenost i inicijativu kada je jugoistočna Evropa u pitanju? Posebno u situaciji kada slabe evropske institucije, priprema konačan izlazak Velike Britanije iz Unije, mijenja vlast u nekim zemljama, kao što je Italija koja je važila za velikog zagovornika proširenja. Čak je Evopska komisija ovih dana odbacila italijanski prijedlog budžeta za 2019. ocijenivši da zbog prevelikog zaduživanja ,,na nezapamćen način krši evropska pravila” i zatražila od Rima da ga revidira u roku od tri sedmice ili će se suočiti s disciplinskim mjerama. Na tako nešto populistička vlada Italije nije spremna, pa EU prijeti veća finansijska ili politička kriza. A možda će je obje pogoditi istovremeno. Jer sukob Rima i Brisela nosi u sebi obilje eksplozivnog potencijala, pa se može čuti ocjena da ovaj sukob za EU (sa trećom ekonomijom evrozone i državom osnivačem EU) predstavlja veću prijetnju od „bregzita”. A sve se ovo dešava u trenutku kada je samo 13 odsto Italijana zadovoljno stanjem u svojoj zemlji.

Holandija, Belgija i Luksemburg u zajedničkoj su izjavi predložile ,,različite puteve integracije i pojačane saradnje” između članica Unije. To je ranije poručeno iz Berlina i Pariza, čije partnerstvo predstavlja osovinu EU. Na taj način su praktično sve države osnivači ove organizacije, koje su prije 61 godinu bile potpisnice Rimskih ugovora, sugerisali da žele da se EU pretvori u uniju različitih brzina i koncentričnih krugova.

O tome još nije otvorena debata unutar članica EU, pa se očekuju veoma neizvjesni izbori za Evropski parlament u maju naredne godine. Stoga je izvjesno da će narednih mjeseci sve ovo dovesti do usporavanja i zastoja u pridruživanju Uniji. Obećanja o članstvu u EU čak ni do 2025. godine ne doimaju se ozbiljno, što će dodatno rasplinuti evroentuzijazam na Balkanu.

,,Politika proširenja još uvijek formalno postoji, ali je danas više zaostala birokratska procedura, a manje stvarna strateška politika za stabilizaciju i reformu. To se mora promijeniti ako EU želi spriječiti dalju fragmentaciju i urušavanje demokratskih vrijednosti. Samo Evropa koja je uistinu cjelovita i slobodna može širiti stabilnost – na Balkanu i šire”, kaže bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier.

Prema njegovim riječima, ,,Stari kontinent” je sve više rascjepkan i sve manje slobodan, dok se vraćaju zone uticaja, ,,geopolitički pristup kojeg uglavnom podstiču neliberalne demokratije poput Rusije i Turske”.

Evidentno je, dakle, da i pored dobre volje, iskazane spremnosti i raspoloživih resursa, Njemačka i Merkelova nijesu uspjele da izgrade snažnu arhitekturu evropskih integracija. I u samoj Njemačkoj kancelarku su doživljavali kao vrhunski pouzdanu i preciznu javnu službenicu, a ne kao profilisanu političarku sa jasnom vizijom budućnosti te države.

U Centru za evropsku politiku iz Brisela tvrde da najznačajnija evropska zemlja ostaje stabilizirajući faktor u regiji. Kako navode iz te organizacije, ,,može doći do izvjesne promjene duha njemačkih inicijativa kada je u pitanju proširenje, ali se, prije svega, radi o politici jedne države, a ne politici samo njenog lidera”.

„Postoje dugoročni kontinuiteti u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi, koji se u velikoj mjeri ostvaruju kroz politiku proširenja u Briselu i kroz NATO. Samim tim, takva politika je užljebljena u međunarodni kontekst i nije podložna bitnim i brzim promjenama”, ocjenjuje Dušan Reljić, stručnjak u njemačkom Institutu za međunarodna i bezbjednosna pitanja.

Ono što smo posljednjih godina svjedočili jeste činjenica da je Njemačka, na čelu sa Merkel, bila nezvanični lider u EU kada je u pitanju proces proširenja na Zapadni Balkan. Zato će narednih mjeseci i godina pridruživanje Uniji, ako ona opstane, cjelovita i slobodna, kako Stier kaže, biti mnogo neizvjesnije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo