Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: VRHOVNI SUD OSUJETIO DPS OBEĆANJA: Predstava je završena

Objavljeno prije

na

Ukoliko bude poštovala zakon, kolašinska vlast neće moći da ispuni jedno od najčešće ponavljanih predizbornih obećanja. Vraćanje na posao dvadesetak bivših radnika lokalne uprave, za koje su tvrdili da su nezakonito otpušteni, sada je nemoguće, jer je Vrhovni sud ocijenio da su oni nezakonito zaposleni. Bivša predsjednica Opštine Željka Vuksanović, odnosno starješine opštinskih organa i službi, prije tri godine obavijestili su sve koji su bili zaposleni bez oglasa da je prestala potreba za njihovim angažovanjem. Od tada traju i sudski postupci koje ti radnici vode protiv opštine.

Prijašnje i skorašnje odluke Upravnog suda, dugo ćutanje, a potom načelni stav Vrhovnog suda i ponašanje aktuelnih čelnih ljudi Kolašina, primjer su kako je lako manipulisati onima koji su ostali bez posla u opštini. Ti radnici i ostale njihove kolege, otpuštene u okviru raicionalizacije lokalne uprave kao tehnološki viškovi, bili su najogorčeniji protivnici bivše vlasti, koju je činila koalicija Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP). Oni su nakon višemjesečnog štrajka, tokom kojeg je predsjednicu od štrajkača ponekad branila i policija, nastavili da ratuju saopštenjima, a tokom kampanje za izbore u maju, bili su glavna snaga Demokratske partije socijalista i Grupe birača. „Sa grbače” otpuštenih radnika ta dva politička subjekta, uz socijaldemokrate, i domogli su se ponovo vlasti u Kolašinu.

Prvacima sadašnje kolašinske vlasti bila su puna usta radničkih prava i obećanja. Dali su riječ da će „nepravda biti ispravljena, a oni koje je Željka Vuksanović ostavila bez hljeba, ponovo vraćeni na posao”.

Predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović je i vratio nekolicinu otpuštenih na posao, a razlog su mu, objašnjavao je, bile „očekivane pozitivne” ili pravosnažne presude Upravnog suda. Taj sud je tokom minule tri godine donio nekoliko presuda u korist radnika. Ispostavilo se uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni Vrhovnog suda, sve vrijeme u Upravnom sudu odlučivali su na osnovu Zakona o radu, a ne na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

„Prilikom ponovnog odlučivanja Upravni sud će otkloniti ukazanu povredu pravila postupka u skladu s navodima ove presude, imajući pri tom u vidu i načelni pravni stav Vrhovnog suda …”, sugerisano je iz Vrhovnog suda.

Taj sud je potom ukinuo neke od odluka Upravnog, koji odnedavno odbija tužbe bivšim radicima kolašinske lokalne uprave.

Na načelni pravni stav Vrhovnog suda, kažu iz bivše kolašinske vlasti, predugo se čekalo. Smatraju da se namjerno odugovlačilo, kako bi se zadržalo povjerenje bivših radnika.

,,Stupanje na rad državnog službenika, odnosno namještenika na osnovu rješenja starješnine organa, bez prethodno raspisanog oglasa, odnosno konkursa i sprovedenog, zakonom propisanog postupka zasnivanja radnog odnosa, predstavlja nedostatak koji isključuje i samo postojanje radnog odnosa”, piše u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda.

Zbog toga, kako se navodi, ,,ne stoji obaveza na starješni državnog organa za donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa, pa takav rad može prestati saopštenjem, kako pisanim, tako i usmenim”.

Bivša predsjednica Opštine smatra da je sud, iako prilično kasno, donio jedini mogući stav. Ona očekuje novi krug obećavanja radnicima, koji će trajati do novih izbora.

„Na račun bivše vlasti, a naročito na moj račun, izrečeno je bezbroj laži i uvreda. U novinama, na javnom servisu, po kafanama, na ulici. Otpušteni su ‘jer su Srbi, jer su vjernici, jer su DPS, jer ih predsjednica mrzi'… Pomagali su im ministri, inspektori, sudije, tužioci… Zato ćemo predsjednika Opštine svakodnevno podsjećati na njegovu odgovornost prema građanima i postavljati pitanja na koja mora odgovoriti”, kaže Vuksanovićeva.

To što je njen nasljednik Milosav Bato Bulatović vratio osam radnika na posao, iako je znao da je presude ukinuo Vrhovni sud, ona naziva još jednom manipulacijom bivšim radnicima.

„Predstava je završena. Zadnji čin je bio vraćanje na rad osam zaposlenih. Iako nenadležan za to, vratio ih je aktuelni predsjednik. Požurio da izvrši presudu prije nego javnost sazna da je ukinuta da bi ispalo da je on na njihovoj strani. Ima li opravdanja za trogodišnje obmanjivanje javnosti tvrdnjama da je posao koji je rađen u javnom interesu nezakonit, nemoralan, nehuman? Da li će poslije ovih odluka bivši zaposleni shvatiti ko je zloupotrijebio njihovu situaciju i dopuštiti da im DPS to i dalje radi”, kaže Željka Vuksanović.

Bulatović smatra da vraćanjem bivših radnika nije zanemaren stav Vrhovnog suda. Kako tvrdi, stav se ne odnosi na pravosnažne i izvršne odluke, koje moraju biti izvršene.

On kaže da presude u korist radnika nalažu da se oni vrate na poslove koje su prije radili ili na poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.

„U slučaju da su se okolnosti promijenile u smislu ukidanja radnih mjesta, na šta tuženi ukazuje, tužioce prati sudbina drugih radnika ali ne na štetu njihovih prava. Zaštita radnika podrazumijeva da se utvrdi pravni kontinuitet sa situacijom koja je prije postojala. U lokalnoj upravi i javnim preduzećima pripremaju se nove sistematizacije tako da ćemo i kroz taj dokument tražiti modele pravnog kontinuiteta sa situacijom koja je postajala ranije”, najavljuje Bulatović.

Ne zna šta će biti s onima koji su vraćeni na posao, a u međuvremenu je presude u njihovu korist Vrhovni sud ukinuo. Da je sve ostalo prema pređašnjim sudskim odlukama, opštinska kasa bila bi znatno olakšana. Poslodavac je dužan da bišim zaposlenima isplati zarade za minule tri godine, a taj iznos bio bi uvećan sudskim troškovima.

Dvoje bivših radnika, Rada Bojić i Dragoljub Bukilić, iako su njihove presude nedavno ukinute, još pred Osnovnim sudom vode postupak protiv bivše predsjednice Opštine jer ih nije vratila na posao u vrijeme kad je Upravni sud odlučio u njihovu korist.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo