Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: VRHOVNI SUD OSUJETIO DPS OBEĆANJA: Predstava je završena

Objavljeno prije

na

Ukoliko bude poštovala zakon, kolašinska vlast neće moći da ispuni jedno od najčešće ponavljanih predizbornih obećanja. Vraćanje na posao dvadesetak bivših radnika lokalne uprave, za koje su tvrdili da su nezakonito otpušteni, sada je nemoguće, jer je Vrhovni sud ocijenio da su oni nezakonito zaposleni. Bivša predsjednica Opštine Željka Vuksanović, odnosno starješine opštinskih organa i službi, prije tri godine obavijestili su sve koji su bili zaposleni bez oglasa da je prestala potreba za njihovim angažovanjem. Od tada traju i sudski postupci koje ti radnici vode protiv opštine.

Prijašnje i skorašnje odluke Upravnog suda, dugo ćutanje, a potom načelni stav Vrhovnog suda i ponašanje aktuelnih čelnih ljudi Kolašina, primjer su kako je lako manipulisati onima koji su ostali bez posla u opštini. Ti radnici i ostale njihove kolege, otpuštene u okviru raicionalizacije lokalne uprave kao tehnološki viškovi, bili su najogorčeniji protivnici bivše vlasti, koju je činila koalicija Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP). Oni su nakon višemjesečnog štrajka, tokom kojeg je predsjednicu od štrajkača ponekad branila i policija, nastavili da ratuju saopštenjima, a tokom kampanje za izbore u maju, bili su glavna snaga Demokratske partije socijalista i Grupe birača. „Sa grbače” otpuštenih radnika ta dva politička subjekta, uz socijaldemokrate, i domogli su se ponovo vlasti u Kolašinu.

Prvacima sadašnje kolašinske vlasti bila su puna usta radničkih prava i obećanja. Dali su riječ da će „nepravda biti ispravljena, a oni koje je Željka Vuksanović ostavila bez hljeba, ponovo vraćeni na posao”.

Predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović je i vratio nekolicinu otpuštenih na posao, a razlog su mu, objašnjavao je, bile „očekivane pozitivne” ili pravosnažne presude Upravnog suda. Taj sud je tokom minule tri godine donio nekoliko presuda u korist radnika. Ispostavilo se uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni Vrhovnog suda, sve vrijeme u Upravnom sudu odlučivali su na osnovu Zakona o radu, a ne na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

„Prilikom ponovnog odlučivanja Upravni sud će otkloniti ukazanu povredu pravila postupka u skladu s navodima ove presude, imajući pri tom u vidu i načelni pravni stav Vrhovnog suda …”, sugerisano je iz Vrhovnog suda.

Taj sud je potom ukinuo neke od odluka Upravnog, koji odnedavno odbija tužbe bivšim radicima kolašinske lokalne uprave.

Na načelni pravni stav Vrhovnog suda, kažu iz bivše kolašinske vlasti, predugo se čekalo. Smatraju da se namjerno odugovlačilo, kako bi se zadržalo povjerenje bivših radnika.

,,Stupanje na rad državnog službenika, odnosno namještenika na osnovu rješenja starješnine organa, bez prethodno raspisanog oglasa, odnosno konkursa i sprovedenog, zakonom propisanog postupka zasnivanja radnog odnosa, predstavlja nedostatak koji isključuje i samo postojanje radnog odnosa”, piše u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda.

Zbog toga, kako se navodi, ,,ne stoji obaveza na starješni državnog organa za donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa, pa takav rad može prestati saopštenjem, kako pisanim, tako i usmenim”.

Bivša predsjednica Opštine smatra da je sud, iako prilično kasno, donio jedini mogući stav. Ona očekuje novi krug obećavanja radnicima, koji će trajati do novih izbora.

„Na račun bivše vlasti, a naročito na moj račun, izrečeno je bezbroj laži i uvreda. U novinama, na javnom servisu, po kafanama, na ulici. Otpušteni su ‘jer su Srbi, jer su vjernici, jer su DPS, jer ih predsjednica mrzi'… Pomagali su im ministri, inspektori, sudije, tužioci… Zato ćemo predsjednika Opštine svakodnevno podsjećati na njegovu odgovornost prema građanima i postavljati pitanja na koja mora odgovoriti”, kaže Vuksanovićeva.

To što je njen nasljednik Milosav Bato Bulatović vratio osam radnika na posao, iako je znao da je presude ukinuo Vrhovni sud, ona naziva još jednom manipulacijom bivšim radnicima.

„Predstava je završena. Zadnji čin je bio vraćanje na rad osam zaposlenih. Iako nenadležan za to, vratio ih je aktuelni predsjednik. Požurio da izvrši presudu prije nego javnost sazna da je ukinuta da bi ispalo da je on na njihovoj strani. Ima li opravdanja za trogodišnje obmanjivanje javnosti tvrdnjama da je posao koji je rađen u javnom interesu nezakonit, nemoralan, nehuman? Da li će poslije ovih odluka bivši zaposleni shvatiti ko je zloupotrijebio njihovu situaciju i dopuštiti da im DPS to i dalje radi”, kaže Željka Vuksanović.

Bulatović smatra da vraćanjem bivših radnika nije zanemaren stav Vrhovnog suda. Kako tvrdi, stav se ne odnosi na pravosnažne i izvršne odluke, koje moraju biti izvršene.

On kaže da presude u korist radnika nalažu da se oni vrate na poslove koje su prije radili ili na poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.

„U slučaju da su se okolnosti promijenile u smislu ukidanja radnih mjesta, na šta tuženi ukazuje, tužioce prati sudbina drugih radnika ali ne na štetu njihovih prava. Zaštita radnika podrazumijeva da se utvrdi pravni kontinuitet sa situacijom koja je prije postojala. U lokalnoj upravi i javnim preduzećima pripremaju se nove sistematizacije tako da ćemo i kroz taj dokument tražiti modele pravnog kontinuiteta sa situacijom koja je postajala ranije”, najavljuje Bulatović.

Ne zna šta će biti s onima koji su vraćeni na posao, a u međuvremenu je presude u njihovu korist Vrhovni sud ukinuo. Da je sve ostalo prema pređašnjim sudskim odlukama, opštinska kasa bila bi znatno olakšana. Poslodavac je dužan da bišim zaposlenima isplati zarade za minule tri godine, a taj iznos bio bi uvećan sudskim troškovima.

Dvoje bivših radnika, Rada Bojić i Dragoljub Bukilić, iako su njihove presude nedavno ukinute, još pred Osnovnim sudom vode postupak protiv bivše predsjednice Opštine jer ih nije vratila na posao u vrijeme kad je Upravni sud odlučio u njihovu korist.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo