Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: VRHOVNI SUD OSUJETIO DPS OBEĆANJA: Predstava je završena

Objavljeno prije

na

Ukoliko bude poštovala zakon, kolašinska vlast neće moći da ispuni jedno od najčešće ponavljanih predizbornih obećanja. Vraćanje na posao dvadesetak bivših radnika lokalne uprave, za koje su tvrdili da su nezakonito otpušteni, sada je nemoguće, jer je Vrhovni sud ocijenio da su oni nezakonito zaposleni. Bivša predsjednica Opštine Željka Vuksanović, odnosno starješine opštinskih organa i službi, prije tri godine obavijestili su sve koji su bili zaposleni bez oglasa da je prestala potreba za njihovim angažovanjem. Od tada traju i sudski postupci koje ti radnici vode protiv opštine.

Prijašnje i skorašnje odluke Upravnog suda, dugo ćutanje, a potom načelni stav Vrhovnog suda i ponašanje aktuelnih čelnih ljudi Kolašina, primjer su kako je lako manipulisati onima koji su ostali bez posla u opštini. Ti radnici i ostale njihove kolege, otpuštene u okviru raicionalizacije lokalne uprave kao tehnološki viškovi, bili su najogorčeniji protivnici bivše vlasti, koju je činila koalicija Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP). Oni su nakon višemjesečnog štrajka, tokom kojeg je predsjednicu od štrajkača ponekad branila i policija, nastavili da ratuju saopštenjima, a tokom kampanje za izbore u maju, bili su glavna snaga Demokratske partije socijalista i Grupe birača. „Sa grbače” otpuštenih radnika ta dva politička subjekta, uz socijaldemokrate, i domogli su se ponovo vlasti u Kolašinu.

Prvacima sadašnje kolašinske vlasti bila su puna usta radničkih prava i obećanja. Dali su riječ da će „nepravda biti ispravljena, a oni koje je Željka Vuksanović ostavila bez hljeba, ponovo vraćeni na posao”.

Predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović je i vratio nekolicinu otpuštenih na posao, a razlog su mu, objašnjavao je, bile „očekivane pozitivne” ili pravosnažne presude Upravnog suda. Taj sud je tokom minule tri godine donio nekoliko presuda u korist radnika. Ispostavilo se uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni Vrhovnog suda, sve vrijeme u Upravnom sudu odlučivali su na osnovu Zakona o radu, a ne na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

„Prilikom ponovnog odlučivanja Upravni sud će otkloniti ukazanu povredu pravila postupka u skladu s navodima ove presude, imajući pri tom u vidu i načelni pravni stav Vrhovnog suda …”, sugerisano je iz Vrhovnog suda.

Taj sud je potom ukinuo neke od odluka Upravnog, koji odnedavno odbija tužbe bivšim radicima kolašinske lokalne uprave.

Na načelni pravni stav Vrhovnog suda, kažu iz bivše kolašinske vlasti, predugo se čekalo. Smatraju da se namjerno odugovlačilo, kako bi se zadržalo povjerenje bivših radnika.

,,Stupanje na rad državnog službenika, odnosno namještenika na osnovu rješenja starješnine organa, bez prethodno raspisanog oglasa, odnosno konkursa i sprovedenog, zakonom propisanog postupka zasnivanja radnog odnosa, predstavlja nedostatak koji isključuje i samo postojanje radnog odnosa”, piše u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda.

Zbog toga, kako se navodi, ,,ne stoji obaveza na starješni državnog organa za donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa, pa takav rad može prestati saopštenjem, kako pisanim, tako i usmenim”.

Bivša predsjednica Opštine smatra da je sud, iako prilično kasno, donio jedini mogući stav. Ona očekuje novi krug obećavanja radnicima, koji će trajati do novih izbora.

„Na račun bivše vlasti, a naročito na moj račun, izrečeno je bezbroj laži i uvreda. U novinama, na javnom servisu, po kafanama, na ulici. Otpušteni su ‘jer su Srbi, jer su vjernici, jer su DPS, jer ih predsjednica mrzi’… Pomagali su im ministri, inspektori, sudije, tužioci… Zato ćemo predsjednika Opštine svakodnevno podsjećati na njegovu odgovornost prema građanima i postavljati pitanja na koja mora odgovoriti”, kaže Vuksanovićeva.

To što je njen nasljednik Milosav Bato Bulatović vratio osam radnika na posao, iako je znao da je presude ukinuo Vrhovni sud, ona naziva još jednom manipulacijom bivšim radnicima.

„Predstava je završena. Zadnji čin je bio vraćanje na rad osam zaposlenih. Iako nenadležan za to, vratio ih je aktuelni predsjednik. Požurio da izvrši presudu prije nego javnost sazna da je ukinuta da bi ispalo da je on na njihovoj strani. Ima li opravdanja za trogodišnje obmanjivanje javnosti tvrdnjama da je posao koji je rađen u javnom interesu nezakonit, nemoralan, nehuman? Da li će poslije ovih odluka bivši zaposleni shvatiti ko je zloupotrijebio njihovu situaciju i dopuštiti da im DPS to i dalje radi”, kaže Željka Vuksanović.

Bulatović smatra da vraćanjem bivših radnika nije zanemaren stav Vrhovnog suda. Kako tvrdi, stav se ne odnosi na pravosnažne i izvršne odluke, koje moraju biti izvršene.

On kaže da presude u korist radnika nalažu da se oni vrate na poslove koje su prije radili ili na poslove koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.

„U slučaju da su se okolnosti promijenile u smislu ukidanja radnih mjesta, na šta tuženi ukazuje, tužioce prati sudbina drugih radnika ali ne na štetu njihovih prava. Zaštita radnika podrazumijeva da se utvrdi pravni kontinuitet sa situacijom koja je prije postojala. U lokalnoj upravi i javnim preduzećima pripremaju se nove sistematizacije tako da ćemo i kroz taj dokument tražiti modele pravnog kontinuiteta sa situacijom koja je postajala ranije”, najavljuje Bulatović.

Ne zna šta će biti s onima koji su vraćeni na posao, a u međuvremenu je presude u njihovu korist Vrhovni sud ukinuo. Da je sve ostalo prema pređašnjim sudskim odlukama, opštinska kasa bila bi znatno olakšana. Poslodavac je dužan da bišim zaposlenima isplati zarade za minule tri godine, a taj iznos bio bi uvećan sudskim troškovima.

Dvoje bivših radnika, Rada Bojić i Dragoljub Bukilić, iako su njihove presude nedavno ukinute, još pred Osnovnim sudom vode postupak protiv bivše predsjednice Opštine jer ih nije vratila na posao u vrijeme kad je Upravni sud odlučio u njihovu korist.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo