Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, TRAGOM NOVCA ZA PENZIONERE: Račun bez krčmara

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo još nije odgovorilo da li je optužnicom protiv bivših funkcionera Demokaratske partije socijalista iz Berana obuhvaćen i predmet koji se tiče „zagubljenog” novca namijenjenog za izgradnju zgrade za penzionere u ovom gradu.

Viši sud u Podgorici nedavno je vratio na doradu opštužnicu protiv šest funkcionera DPS koji su vršili lokalnu vlast u Beranama u periodu od 2006. do 2014. godine.

Predsjednik Udruženja penzionera Berane Ivan Šekularac objašnjava da je predmet obuhvaćen krivičnim prijavama koje su ranije podnijete.

„Mi smo obezbijedili materijal i dali sve podatke kako bi krivična prijava koja je još prije četiri godine podnijeta protiv bivšeg gradonačelnika i drugih funkcionera iz Demokartaske partije socijalista bila potkrijepljena dokaznim mterijalom i u slučaju novca za zgradu za penzionere”, kaže Šekularac.

On napominje da udruženje na čijem je čelu neće odustati ni od izgradnje zgrade, ni od otkrivanja istine o tome gdje je i kako završio taj novac za koji, kako tvrdi, zna da je svojevremeno legao na račun Opštine Berane.

,,U decembru 2008. godine potpisan je ugovor o sufinansira-nju stambenog objekta za dvanaest stanova u Beranama za potre-be korisnika penzije republičkog Fonda PIO. Potpisnici tog ugovora su bili tadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Op-ština Berane i Fond PIO”, podsjeća Šekularac.

Prema njegovim riječima ugovorom su se sve tri strane oba-vezale da za realizaciju tog projekta ulože po stotinu dvadeset hiljada eura.

,,Opština je svoj dio trebalo da obezbijedi kroz plac i komunalnu infrastrukturu, dok su drugi trebali da uplate novčana sredstva”, kaže predsjednik Udruženja penzionera.

Dokumentacija, u koju je Monitor imao uvid, pokazuje da su Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja i Fond PIO već u startu izmirili svoj dio obaveza i uplatili po 120 hiljada eura na žiro-račun Opštine Berane.

To potvrđuju i iz lokalne uprave, ali ističu da im nije poznato na šta je prethodno opštinsko rukovodstvo potrošilo taj novac

,,Postoje dokazi da je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja nakon potpisivanja ugovora na žiro-račun Opštine Berane uplatilo jednom dvadeset hiljada eura, a drugi put sto hiljada. Tako-đe, imamo dokaze da je Fond PIO na žiro-račun Opštine Berane 5. oktobra 2009. godine uplatio sto dvadeset hiljada eura za izgradnju zgrade za penzionere, ali nama nije poznato šta se s tim novcem desilo. Znamo samo da nije usmjeren za izgradnju te zgrade”, kažu u lokalnoj upravi u ovom gradu.

Oni ističu da se u moru naslijeđenih problema suočavaju i sa problemom koji se tiče izgradnje zgrade za potrebe penzionera i tvr-de da će u narednom periodu pokušati da iniciraju realizaciju tog projekta.

Iz kolicije koja vrši vlast u Beranama, a koju čine SNP, DF i Demokrate, pozvali su bivše funkcionere koji su obavljali taj posao od 2006. do 2014. godine, da saopšte zašto za vrijeme njihovog mandata nije napravljena zgrada za penzionere.

,,Poslije svega, postoji opravdana sumnja da su namjenska novčana sredstva, koja nijesu mala, potrošena nenamjenski. Zato i mi postavljamo pitanje gdje je potrošen taj novac. Zahtijevamo da se na odgovornost pozovu svi koji su izvršili zloupotrebu sredsta-va namijenjenih penzionerima”, kažu u lokalnoj upravi.

Predsjednik Udruženja penzionera kaže da je u toj asocijaciji računica jasna. Da je sve bilo po planu, danas bi, tvrdi, u Beranama bilo izgrađeno sedamdeset stanova.

On objašnjava da je te već daleke 2008. godine bilo obećano da se u Beranama i Nikšiću prave zgrade za penzionere sa po dvanaest stanova.

,,U Nikšiću je napravljena prvo jedna mala zgrada sa dvanaest stanova. Pa se nije stalo na tome, nego je napravljena još jedna zgrada za penzionere sa sedamdeset i pet stanova, a sada se gradi još jedna. U Beranama od svega nije bilo ništa”, kaže Šekularac.

Prema njegovim riječima sramota je što se neko usudio da nenamjenski potroši novac koji je namijenjen beranskim penzionerima.

,,Od ukupnog broja penzionera u ovom gradu, naše su procjene da njih oko stotinu i dvadeset nemaju riješeno stambeno pitanje. Toliko je izrazilo interesovanje za stan. Neko bi morao da odgovara zašto je projekat koji je bez problema zaživio u Nikšiću, propao u Beranama”, kaže Šekularac.

On tvrdi da su se u to vrijeme interesovali i da su skoro svakodnevno čekali ispred kancelarija u lokalnoj upravi.

,,To je jedino što smo mogli da radimo. Oni su nas lagali. Kada god smo ih podsjećali i postavljali pitanje gdje je novac, govorili su nam da je tu i da zgrada samo što nije počela da se gradi. Onda su izgubili lokalnu vlast, i novcu se izgubio trag”, priča Šekularac.

Šekularac zahtijeva da se projekat nastavi. ,,Ako može toliki novac da se odvaja za Nikšić, zašto ne može i za Berane. Tačno je da Nikšić ima više penzionera, ali ni Berane nije mali grad”, kaže predsejdnik Udruženja penzionera Berane.

U ovom sjevernom gradu, prema posljednjim procjenama, živi oko pet i po hiljada penzionera. Prosječna penzija je daleko ispod državnog prosjeka i ekonomska kriza posebno negativno utiče na standard ove populacije. Većina njih suočava se sa teškim egzi-stencijalnim problemima. ,,Zar nije žalosno dočekati starost kao podstanar”, kaže Šekularac.

U Udruženju penzionera se nadaju da će se u Specijalnom tužilaštvu pozabavaiti i prijavom vezanom za nenamjensko trošenje penzionerskog novca. I da će neko, makar pod pritiskom, morati da kaže gdje je novac.

,,Ako je preusmjeren, neka tadašnji funkcioneri kažu gdje su ga preusmjerili i čijom odlukom. Malo li je dvjesta četrdeset hiljada eura”, kaže predsjednik Udruženja penzionera.

On smatra da bi pitanje koje oni postavljaju, morali da postave i u Ministarstvu rada i socijalnog staranja kao i u Fondu PIO, jer su novac oni uplatili. Iz tih institucija niko se svih ovih godina nije oglasio što je sa njihovim novcem neko igrao igru poznatu u narodu pod imenom ,,račun bez krčmara”.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo