Povežite se sa nama

OKO NAS

RTO: POSLIJE 11 GODINA KLJUČ U BRAVU: Projekat koji je posvađao sjever

Objavljeno prije

na

Regionalne turističke organizacije (RTO) Bjelasica i Komovi izbrisana je iz Centralnog turističkog registra Ministarstva održivog razvoja i turizma. Time su uvaženi višegodišnji zahtjevi predstavnika opština Bijelog Polje, Andrijevice, Mojkovca, Kolašina i Berana, koje su prije 11 godina osnovale organizaciju koja je trebalo da doprinese valorizaciji turističke ponude. Bio je to jedinstven projekat u Crnoj Gori za menadžment destinacije Bjelasica-Komovi, a zgrada u Kolašinu, u kojoj je RTO sve ove godine bila smještena, građena je uz podršku Vlade Republike Austrije.

„Donošenjem novog Zakona o turističkim organizacijama stvoreni su uslovi za sveobuhvatnu reorganizaciju Turističke organizacije Crne Gore, što je rezultiralo osnivanjem 17 lokalnih turističkih organizacija i Regionalne turističke organizacije za četiri opštine na sjeveru. RTO je prva te vrste u Crnoj Gori, osnovana zbog integracije turističke ponude pet opština i Nacionalnog parka Biogradska gora, stvaranja sinergije za ubrzani razvoj ovog područja, kao i djelotvorne promocije i pozicioniranja pod brendom Montenegro na međunarodnom tržištu.”

Tako je 2007. godine govorio tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić, kada je, zajedno s ambasadorom Austrije Florianom Raunigom i tadašnjim predsjednikom opštine Kolašin Miletom Bulatovićem presjekao vrpcu ispred jedinstvenog objekta, građenog po ekološkim standardima.

Naglašeno je i da je RTO osnovana „kao izraz posvećenosti Vlade razvoju sjevernog regiona i da predstavlja prvi takav klaster u Crnoj Gori” , a planovi su bili proširenje turističke destinacije Bjelasica-Komovi u Komovi-Prokletije destinaciju.

Problemi između lokalnih uprava i menadžmenta RTO počeli su prije nekoliko godina. Dugogodišnja direktorka RTO Tanja Drakula Medenica žalila se da opštine ne izmiruju obaveze prema organizaciji, a iz pet lokalnih uprava nju su optuživali za slabe učinke i samovolju.

Sve to je rezultiralo odlukama o stavljanju van snage sporazuma o osnivanju te organizacije u svakom od pet lokalnih parlamenta opština osinvača, pa i Plava koji se naknadno pridružio.

Potrajao je, kažu u sjevernim opštinama, dok je resorno ministarstvo uvažilo njihove zahtjeve, ali su, ipak, zadovoljni „što je RTO konačno zabranjen rad”.

Presjednik Opštine Berana Dragoslav Šćekić tvrdi da taj grad nije imao nikave koristi od RTO. Štete je, tvrdi on, bilo na pretek.

„Rad osobe, koja je sebe nazivala direktorom i samovoljno vodila organizaciju, godinama je bio nesavjestan. Sve što je urađeno u RTO urađeno je bez ikavih konsultacija s predstavnicima osnivača. Potpuno je zloupotrebljena svrha te organizacije. Nijesmo nikada osjetili nikavu korist od njenog rada. Uprkos tome, s računa Opštine Berane, a vjerujem i drugih opština, sudskim odlukama skidane su pare. Za našu opštinu to je iznosilo između 20.000 i 40.000 eura. To nijesu male pare”, kaže on.

Šćekić napominje da predstavnici osnivača na posljednjem sastanku nijesu tražili samo zabranu rada već i finansijsku kontrolu kako bi bile utvrđene eventualne, nezakonitosti tokom višegodišnjeg poslovanja. On je uvjeren da će biti pronađeno mnogo dokaza o tome da je menadžment zloupotrijebio svoj položaj.

S druge strane, Drakula Medenica u izjavama novinarima pohvalila se učincima RTO tokom posljednjih mjesci postojanja. Tvrdi da je kroz prostorije te organizacije ljetos prošlo blizu 3.200 turista, koji su tražili informacije o najzanimljivijim segmentima turističke ponude sjevera. Prednjačili su stranci.

„Novina je što je proteklog ljeta bilo i gostiju iz Indije i Japana, a nešto više turista registrovali smo i iz SAD. Njih smo, uglavnom, usmjeravali na privatni smještaj, a od atraktivnih destinacija najviše ih je, oko 70 odsto, prema našim preporukama posjetilo Nacionalni park Biogradska gora”, tvrdi ona.

Kvalitetne informacije turistima, kaže direktorica, pružali su uprkos nedostatku kadra. Razlog zbog kojeg su turisti u velikom broju svraćali u RTO, objašnjava, je i njezino cjelodnevno radno vrijeme sa svega dva sata pauze. Za razliku od njih lokalna Turistička organizacija, iako ima mnogo više zaposlenih, ima kraće radno vrijeme, koje uvijek ne odgovora onima koji posjete Kolašin.

Direktorica je imala i brojne planove, koje sada neće moći ostvariti. RTO je konkurisala za sredstva iz IPA fondova za prekograničnu saradnju. Planirali su da s kolegama s Kosova omoguće što lakši pristup tržištu rada za nekoliko ciljnih grupa, a prije svega, za mlade i žene. Namjeravali su i da realizuju projekte za upošljavanje potencijalnih turističkih vodiča i članova planinskih domaćinstva.Takođe, u susret turističkoj zimi, trebalo je da izdaju i novu planinarsku mapu, kao i vodič za smještaj.

U uspjehe organizacije na čijem je čelu, Drakula-Medenica izdvaja projekat Farm – Tour s partnerima iz Albanije a i sličan sa srbijanskim partnerima. Tokom minulih godina, napominje, učestvovali su i na turističkim sajmovima u Beogradu, Budvi, Budimpešti, Sarajevu, Turskoj.

Predsjednik Opštine Berane, međutim, tvrdi da treba preispitati kako je Drakula Medenica trošila sredstva iz evropskih fondova.

„Iza onoga što je radila samozvana direktorica ostao je objekat, koji nije rađen po projektu. Mnogo je manjih gabarita, a opština je dala zemljište za to. Prema mojim saznanjima, RTO je ostala dužna firmi koja je gradila objekat. Zbog svega toga finansijska policija i tužilaštvo treba da ispitaju njen rad”, kaže predsjednik Opštine Berane.

Sporazumom iz aprila 2006. godine bilo je predviđeno i gašenje lokalnih TO i njihovo pretvaranje u informativne centre RTO. To se nije dogodilo pa su više od deceniju lokalne TO i RTO funkcionisale paralelno. Nije poznato ni da je postojao ijedan projekat na kome su sarađivali.

U lokalnim upravama sjevernih opština kažu da nijesu razgovarali o nekom sličnom projektu, koji bi njihovu turističku ponudu ubuduće predstavljao objedinjeno. Još se ne zna ni koja će biti namjena zgrade dosadašnje RTO na atraktivnoj lokaciji u najužem centru Kolašina. Objekat je napravljen od kamena i drveta i projektovan da štedi energiju.

„Moguće da će taj objekat ponovo poslužiti za promociju turističke ponude sjevera. Međutim, postoji mogućnost i da Kolašin dobije tu zgradu za svoju lokalnu TO, uz određenu nadokandu ostalima. O tome nijesmo još razgovarali, ali, svakako, trebalo bi da objekat dobije adekvatnu namjenu u korist sjevera”, kaže Šćekić.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo