Povežite se sa nama

OKO NAS

KRENULO ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U PODMORJU: Nerentabiolno, preopasno, avantruristički

Objavljeno prije

na

Polar

„Ovo je avantura Vlade Crne Gore. Građane o tome niko ništa nije pitao. Mi gotovo svi na Primorju zavisimo od turizma. Ovo je kockanje”, kaže čelnik Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović.

Njegova sugrađanka, ekološka aktivistkinja Zenepa Lika je uvjerena da je riječ o suludom potezu. ,,Svi u Vladi znaju da su građani listom protiv istraživanja nafte i gasa u akvatorijumu Jadrana. Nijesmo mi Norveška, na koju vole da se pozivaju naši zvaničnici. Nemamo ni resursa ni stručnjaka koji bi efikasno mogli odgovoriti na incidente”, kaže Lika.

Prema njezinim riječima, seizmičkim istraživanjima, za koja se koriste takozvani vazdušni topovi, nanosi se ne samo ogromna šteta morskoj flori i fauni, već se ulazi i u zonu izrazitih seizmičkih rizika. Kako navodi Lika, ispitivanja se izvode u blokovima u kojiima je 1979. godine bio epicentar zemljotresa koji je nanio strahovita razaranja širom Crnogorskog primorja.

Hrvatski institut Plavi svijet je još 2013. i 2014. upozoravao javnost na do tada nezapamćeni obim seizmičkih aktivnosti koje su se u hrvatskom dijelu Jadrana odvijale tokom gotovo četiri mjeseca seizmičkih istraživanja.

Ona takođe uzrokuju značajnu buku do 240 decibela i time direktno štete podvodnom ekosistemu. Elementarni dio istraživanja podrazumijeva ispaljivanje vazduha pod visokim pritiskom iz topova koji proizvode snažne eksplozije svakih desetak sekundi, 24 sata dnevno!? Udarom vazduha na čvrstu površinu morskog dna istraživački instrumenti mogu očitati sastav i gustinu tla, tj. odrediti potencijalne lokacije nafte i gasa.

Pošto zvuk u moru putuje daleko, konstantne eksplozije mogu uzrokovati uznemiravanje životinja na širem području južnog Jadrana, a koje je od strane Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) označeno kao važno područje za morske sisare, te za dubokomorske vrste delfina.

,,Nesumnjivo je da ćemo dugo osjećati posljedice ovih zvučnih bombi”, kaže ribar Savo Medigović i napominje da su slična istraživanja u Jadranu vršena početkom ovog milenijuma, a da deset godina nakon toga praktično nije bilo nikakvog ulova.

Poslanica Demokratskog fronta, Ulcinjanka dr Ljiljana Đurašković, kaže za Monitor da ne može da zamisli nijednu osobu koja će jesti ribu iz Jadrana ili se kupati u našem moru, a koja zna da je dosije jedne od kompanija u italijansko-ruskom konzorcijumu Eni-Novatek, koji je dobio dozvolu za vršenje seizmičkih istraživanja i kasniju eksploataciju nafte, daleko od čistog. ,,Samo u Nigeriji, u kojoj su naftne kompanije zakonom u obavezi da svaki izliv nafte saniraju u 24 sata od izbijanja nezgode, italijanska kompanija Eni prijavila je 820 izliva od 2014. do početka ove godine, a u jednom slučaju bilo im je potrebno čak 430 dana da dođu, izvrše uviđaj da bi procijenili štetu i utvrdili mjere sanacije. Dakle, 430 dana umjesto 24 časa. U slučaju da se postave platforme i dođe do izlivanja nafte u barskom podmorju, nafti će trebati oko 20 minuta da dođe do obale”, navodi ona.

No, malo će sva ta upozorenja uticati na odluke crnogorskih vlasti, ako se uzme u obzir izjava premijera Duška Markovića data nakon posjete istraživačkom brodu Polar Empress da ova istraživanja predstavljaju „početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori”.

Tajming kada ona kreću nije obećavajući za naftnu industriju. Cijena nafte je na svjetskim berzama već dva mjeseca u nezaustavljivom padu. Američki predsjednik Donald Tramp je u srijedu slavodobitno saopštio da je cijena barela nafte manja za trećinu: nedavno je bila 82, a sada je tek 56 dolara.

U Evropi drastično opada proizvodnja vozila koja koriste dizel, a svijet se sve više okreće obnovljivim izvorima energije. To je međunarodna obaveza Crne Gore, jer je ona jedna od 196 zemalja koje su u Parizu u decembru 2015. godine potpisale sporazum koji podrazumijeva zaustavljanje novih projekata eksploatacije fosilnih goriva te snažno okretanje obnovljivim izvorima energije za koje upravo na Jadranu imamo fantastične uslove.

Najavljeno je da će do kraja ovog mjeseca biti u pogonu vjetroelektrane na planini Možura, čija je ukupna vrijednost oko 90 miliona eura. Nakon završetka tendera, izvjesno je da će na Briskoj gori kod Ulcinja za tri godine biti izgrađena solarna elektrana u koju će biti investirano 179 miliona eura.

Takođe, ovim područjem prolaziće trasa koridora Jadranskog gasovoda koja ide kroz Crnu Goru, a čija će gradnja kroz našu zemlju koštati oko 100 miliona eura. Tom trasom će prirodni gas iz Azerbejdžana preko Turske i Grčke, zatim Albanije i Jadranskog mora biti transportovan do južne Italije i dalje ka zapadnoj Evropi. Dakle, ukupna vrijednost samo ova tri projekta je oko 370 miliona.

I onda naša Vlada na sva zvona saopštava javnosti da koncesionari koji traže naftu i gas u našem podmorju već plaćaju državi 1,5 miliona eura godišnje.

Ranije je objavljeno da bi, u najoptimističnijem scenariju, od ovog posla država mogla da zarađuje 80 miliona eura godišnje. Samo ove godine Crna Gora je zvanično od turizma ostvarila 12 puta više!

,,Ako crnogorska Vlada stavlja naglasak na ekonomiju, finansije i ekologiju već su ove brojke dovoljne da se bušenju Jadrana kratko i jasno kaže – zbogom zauvijek! Ovaj posao je preopasan, prerizičan i nerentabilan za Ulcinj, Crnu Goru i naše građane”, kaže odbornik Građanskog pokreta URA u ulcinjskom parlamentu Ilir Harasani.

Hrvatska, zemlja u kojoj je formirana INA, izuzetno respektabilna naftna kompanija u svjetskim razmjerama, uvela je moratorijum na istraživanja nafte u vlastitom podmorju. Za tim energentom će se tragati samo na kopnu.

Kako naglašava operativni direktor istraživanja i proizvodnje u INI Tvrtko Perković, proteklih godina cijena nafte na svjetskim tržištima nije bila isplativa za pokretanje skupih istraživačkih projekata na moru i najveće svjetske kompanije odustajale su od njih. ,,Iako se sada oporavlja, globalno još nije došlo do značajnijeg povratka tim projektima, pa smo zasad, ipak, više usredotočeni na prilike na kopnu”, kaže on.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da velikih zaliha nafte u Jadranu nema. Naravno, niko, pa i oni koji sjede u crnogorskoj Vladi, nemaju iluzija da bi čak i pronalazak ogromnih količina nafte, preporodio državu i doveo do blagostanja građana. Istovremeno, ako izgubimo samo malo na imidžu kao turistička zemlja zbog naftnih bušotina, šteta će biti višestruko veća od bilo kog iznosa koji se može dobiti od nafte.

Zato je velika avantura na moru već počela. Nikakvih garancija od eventualnih incidenata nema, a veoma su male šanse za uspjeh.

Ne postoje slučajevi u kojima je bušenje podmorja prošlo bez štetnih posljedica. Posebno ne kada se ono vrši snažnim vazdušnim topovima, kao što se to sada radi u našem Jadranu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo