Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI-CENTRI PRED POČETAK TURISTIČKE ZIME: Čeka se snijeg i razumijevanje vlade

Objavljeno prije

na

kolasin

Jedino nedostatak snijega može pokvaritri predstojeću turističku sezonu u crnogorskim ski centrima, kažu u većini crnogorskih skijališta. Uglavnom su, tvrde, obavljene sve pripreme, računa se na domaće, goste iz regiona, ali i one s daljih odredišta. Cijene su, uglavnom, kao i lani.

Malo je ulagano u infrastrukturu, nema većih novina, pa skijaše čeka ista ponuda kao i prošle zime. Turistički poslenici uglavnom su osjetljivi na kritike, pa smatraju da je i prethodna sezona bila pripremljena bez grešaka, te da nema mnogo toga što bi trebalo popravljati.

Na durmitorskim skijalištima Savin kuk i Javorovača obavljene su sve pripreme za zimsku sezonu. Završene su, objašnjavaju u menadžmentu, i administrativne procedure i sad se samo čeka snijeg.

Ako ne dočekaju snijeg na vrijeme, onda treba čekati bar odgovarajući pad temperature, kako bi mogao da radi sistem za proizvodnju vještačkog snijega. Taj sistem Žabljačani su dobili na korišćenje od Olimpijskog centra Jahorina. Na Savinom kuku sezona će zvanično početi 15. decembra, a gostima nude isto što i lani, bar kada je riječ o ski-infrastrukturi. Međutim, do skijališta će gosti predstojeće zime stizati novoizgrađenom saobraćajnicom, a urađen je i novi parking.

I u Ski-centru Kolašin sezona će početi sredinom decembra. Tokom minulih mjeseci nije bilo novih ulaganja u to skijalište, osim što su uređene staze i servisirane žičare i mehanizacija. Ako ne padne snijeg, kaže direktorica Dijana Bulatović, i oni se nadaju da će temperatua biti dovoljno niska da omogući proizvodnju vještačkog snijeg.

Taj ski-centar ima 16,5 kilometara staza. One su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što omogućava da ih koriste i početnici, ali i najzahtjhevniji skijaši. Planirano je da tokom predstojeće sezone budu u funkciji ski-liftovi Ključ i Jezerine, kao i žičare Ćupovi i Vilina voda, čiji je kapacitet oko 5.500 skijaša na sat. Dok Žabljačani imaju i Gradsko skijalište Javorovača, koje raspolaže sa dva ski-lifta za odrasle i djecu, u Kolašinu je taj projekat samo u planovima nekolicine entuzijasta.

U turističku zimu Kolašinci će ući, najvjerovatnije, i sa novim skijalištem Kolašin 1600. Skupi projekat započet prije nekoliko godina državnim novcem, spreman je za otvaranje, ako Vlada pomogne. Kako su nedavno iz preduzeća Skijališta Crne Gore, koje upravlja tim i skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina, obavijestili Vladu, da bi novi kolašinski ski-centar počeo sezonu potrebno je 250.800 eura. S obzirom na strukturu skijališta Kolašin 1600, kaže se u informaciji, neophodno je za funkcionisanje skijališta angažovati i određeni broj radnika.

,,Pored toga, da bi se spremno dočekala predstojeća zimska sezona neophodno je ispuniti i određene preduslove predviđene Zakonom o skijalištima Crne Gore, a takođe je potrebno i nabaviti dodatnu pokretnu opremu kako bi se zaokružila organizacija uspješnog rada skijališta Kolašin 1600”, napisali su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Rashodi su planirani za parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, nabavku opreme za ugostiteljstvo, opreme za kancelarije, alata i inventara za održavanje, nabavku razglasnog uređaja i izradu info table…

Prema zvaničnim informacijama, država je u projekat Kolašin 1600 uložila 50 miliona eura. Infrastrukturu drugog ski centra na Bjelasici čine oko 4,6 kilometra staza i žičara „šestosjed”. Planirano je da tokom prve sezone počne da radi restoran, čiji je kapacitet 400 mjesta, kao i skijašnica za izdavanje ski-opreme.

Bez finansijskih, kadrovskih i ostalih problema, kako kužu, prve goste čekaju na Hajli i Vučju. To su ski-centri čija su prednost povoljnije cijene u odnosu na Žabljak i Kolašin, ali za zahtjevnije skijaše, mana tih skijališta je siromašnija infrastruktura i znatno kraće ski staze.

„Nije još završen projekat vještčkog osnježivanja, ali se nadmo da će snijega biti dovoljno. Prvi gosti su nam domaći, ali i Dubrovčani. Počećemo krajem decembra i nadamo se uspješnoj sezoni”, kazao je Vidoje Perović iz Ski-centra Vučje.

Zvaničnu idilu u ski centrima pred turističku zimu remeti priča sa Ski centra Lokve kod Berana. Vlasnik tog skijališta Dejan Guberinić ne krije da je početak sezone neizvjestan, a za to, objašnjava, menžment nije kriv.

„Otvaranje sezone zavisi od odgovora nadležnih institucija na zahtjeve, koje smo nedavno poslali. Imamo probelema s parcelama, koje su privatno vlasništvo, a na kojima su staze našeg ski-centra. Zbog toga nijesmo mogli ni da uredimo staze na propisan način. Dok se to ne riješi niti bih detaljnije pričao na tu temu niti mogu obećati da će skijalište funkcionisati predstojeće zime”, kazao je Guberinić.

Prema nezvaničnim informacijama, vlasnici parcela nijesu ni ove godine dozvolili uređenje staza. Lani su tužili vlasnike ski-centra zbog sječe smrče, što je bio dio redovnih poslova na pripremama za sezonu, pa sada čekaju da država arbitrira u konfliktu. Od ishoda zavisi i ulaganje u tamošnji hotel. S obzirom na to navjerovatnije je da će Beranci na skijanje naredne zime morati dalje od skijlišta na Smiljevici.

To skijalište poslije deceniju i po propadanja, privatizovano je prošle godine, a novi vlasnici, braća Gubrenići, tada su najavili izgradnju nove, dugačke žičare, od hotela pa sve do vrha planine na preko hiljadu i osamsto metara visine. Guberinići su Lokve kupili od Rusa Alana Alikova.

Dok se skijališta s manje ili više uspjeha pripremaju za predstojeću sezonu, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje je mjesecima nakon osnivanja 2017. godine postojalo samo na papiru, osnovnih sredstava još nema. Kako, za sada, upravlja samo Ski-centrom Kolašin 1600, tek puštanjem u rad tog skijališta i preduzeće će početi da funkcioniše. Kako se vidi iz informacije koju su poslali Vladi, a koju je potpisao vd izvršnog direktora Miloš Popović, preduzeće, čije je sjedište u Mojkovcu, nema ni svoje prostorije. Adaptacija zgrade, čiji će dio biti namijenjen tome, tek treba da počne. Nemaju ni prihoda, ali su planirali da potroše čak 60.000 eura za plate u posljednja dva mjeseca ove godine. To se odnosi, kako su informisali Vladu, na zarade 19 zaposlenih u upravi preduzeća i 43 radnika novog kolašinskog ski-centra, kao i na angažovanje „stručnjaka iz oblasti, koje nijesu osnovna djelatnost”. Planirano je da, kako piše u informaciji, potroše 30. 000 eura na marketing i polovinu tog iznosa na električnu energiju i gorivo. Terensko vozilo platiće oko 20.000 eura, a ono će biti na raspolaganju izvršnom direktoru.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo