Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI-CENTRI PRED POČETAK TURISTIČKE ZIME: Čeka se snijeg i razumijevanje vlade

Objavljeno prije

na

Jedino nedostatak snijega može pokvaritri predstojeću turističku sezonu u crnogorskim ski centrima, kažu u većini crnogorskih skijališta. Uglavnom su, tvrde, obavljene sve pripreme, računa se na domaće, goste iz regiona, ali i one s daljih odredišta. Cijene su, uglavnom, kao i lani.

Malo je ulagano u infrastrukturu, nema većih novina, pa skijaše čeka ista ponuda kao i prošle zime. Turistički poslenici uglavnom su osjetljivi na kritike, pa smatraju da je i prethodna sezona bila pripremljena bez grešaka, te da nema mnogo toga što bi trebalo popravljati.

Na durmitorskim skijalištima Savin kuk i Javorovača obavljene su sve pripreme za zimsku sezonu. Završene su, objašnjavaju u menadžmentu, i administrativne procedure i sad se samo čeka snijeg.

Ako ne dočekaju snijeg na vrijeme, onda treba čekati bar odgovarajući pad temperature, kako bi mogao da radi sistem za proizvodnju vještačkog snijega. Taj sistem Žabljačani su dobili na korišćenje od Olimpijskog centra Jahorina. Na Savinom kuku sezona će zvanično početi 15. decembra, a gostima nude isto što i lani, bar kada je riječ o ski-infrastrukturi. Međutim, do skijališta će gosti predstojeće zime stizati novoizgrađenom saobraćajnicom, a urađen je i novi parking.

I u Ski-centru Kolašin sezona će početi sredinom decembra. Tokom minulih mjeseci nije bilo novih ulaganja u to skijalište, osim što su uređene staze i servisirane žičare i mehanizacija. Ako ne padne snijeg, kaže direktorica Dijana Bulatović, i oni se nadaju da će temperatua biti dovoljno niska da omogući proizvodnju vještačkog snijeg.

Taj ski-centar ima 16,5 kilometara staza. One su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što omogućava da ih koriste i početnici, ali i najzahtjhevniji skijaši. Planirano je da tokom predstojeće sezone budu u funkciji ski-liftovi Ključ i Jezerine, kao i žičare Ćupovi i Vilina voda, čiji je kapacitet oko 5.500 skijaša na sat. Dok Žabljačani imaju i Gradsko skijalište Javorovača, koje raspolaže sa dva ski-lifta za odrasle i djecu, u Kolašinu je taj projekat samo u planovima nekolicine entuzijasta.

U turističku zimu Kolašinci će ući, najvjerovatnije, i sa novim skijalištem Kolašin 1600. Skupi projekat započet prije nekoliko godina državnim novcem, spreman je za otvaranje, ako Vlada pomogne. Kako su nedavno iz preduzeća Skijališta Crne Gore, koje upravlja tim i skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina, obavijestili Vladu, da bi novi kolašinski ski-centar počeo sezonu potrebno je 250.800 eura. S obzirom na strukturu skijališta Kolašin 1600, kaže se u informaciji, neophodno je za funkcionisanje skijališta angažovati i određeni broj radnika.

,,Pored toga, da bi se spremno dočekala predstojeća zimska sezona neophodno je ispuniti i određene preduslove predviđene Zakonom o skijalištima Crne Gore, a takođe je potrebno i nabaviti dodatnu pokretnu opremu kako bi se zaokružila organizacija uspješnog rada skijališta Kolašin 1600”, napisali su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Rashodi su planirani za parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, nabavku opreme za ugostiteljstvo, opreme za kancelarije, alata i inventara za održavanje, nabavku razglasnog uređaja i izradu info table…

Prema zvaničnim informacijama, država je u projekat Kolašin 1600 uložila 50 miliona eura. Infrastrukturu drugog ski centra na Bjelasici čine oko 4,6 kilometra staza i žičara „šestosjed”. Planirano je da tokom prve sezone počne da radi restoran, čiji je kapacitet 400 mjesta, kao i skijašnica za izdavanje ski-opreme.

Bez finansijskih, kadrovskih i ostalih problema, kako kužu, prve goste čekaju na Hajli i Vučju. To su ski-centri čija su prednost povoljnije cijene u odnosu na Žabljak i Kolašin, ali za zahtjevnije skijaše, mana tih skijališta je siromašnija infrastruktura i znatno kraće ski staze.

„Nije još završen projekat vještčkog osnježivanja, ali se nadmo da će snijega biti dovoljno. Prvi gosti su nam domaći, ali i Dubrovčani. Počećemo krajem decembra i nadamo se uspješnoj sezoni”, kazao je Vidoje Perović iz Ski-centra Vučje.

Zvaničnu idilu u ski centrima pred turističku zimu remeti priča sa Ski centra Lokve kod Berana. Vlasnik tog skijališta Dejan Guberinić ne krije da je početak sezone neizvjestan, a za to, objašnjava, menžment nije kriv.

„Otvaranje sezone zavisi od odgovora nadležnih institucija na zahtjeve, koje smo nedavno poslali. Imamo probelema s parcelama, koje su privatno vlasništvo, a na kojima su staze našeg ski-centra. Zbog toga nijesmo mogli ni da uredimo staze na propisan način. Dok se to ne riješi niti bih detaljnije pričao na tu temu niti mogu obećati da će skijalište funkcionisati predstojeće zime”, kazao je Guberinić.

Prema nezvaničnim informacijama, vlasnici parcela nijesu ni ove godine dozvolili uređenje staza. Lani su tužili vlasnike ski-centra zbog sječe smrče, što je bio dio redovnih poslova na pripremama za sezonu, pa sada čekaju da država arbitrira u konfliktu. Od ishoda zavisi i ulaganje u tamošnji hotel. S obzirom na to navjerovatnije je da će Beranci na skijanje naredne zime morati dalje od skijlišta na Smiljevici.

To skijalište poslije deceniju i po propadanja, privatizovano je prošle godine, a novi vlasnici, braća Gubrenići, tada su najavili izgradnju nove, dugačke žičare, od hotela pa sve do vrha planine na preko hiljadu i osamsto metara visine. Guberinići su Lokve kupili od Rusa Alana Alikova.

Dok se skijališta s manje ili više uspjeha pripremaju za predstojeću sezonu, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje je mjesecima nakon osnivanja 2017. godine postojalo samo na papiru, osnovnih sredstava još nema. Kako, za sada, upravlja samo Ski-centrom Kolašin 1600, tek puštanjem u rad tog skijališta i preduzeće će početi da funkcioniše. Kako se vidi iz informacije koju su poslali Vladi, a koju je potpisao vd izvršnog direktora Miloš Popović, preduzeće, čije je sjedište u Mojkovcu, nema ni svoje prostorije. Adaptacija zgrade, čiji će dio biti namijenjen tome, tek treba da počne. Nemaju ni prihoda, ali su planirali da potroše čak 60.000 eura za plate u posljednja dva mjeseca ove godine. To se odnosi, kako su informisali Vladu, na zarade 19 zaposlenih u upravi preduzeća i 43 radnika novog kolašinskog ski-centra, kao i na angažovanje „stručnjaka iz oblasti, koje nijesu osnovna djelatnost”. Planirano je da, kako piše u informaciji, potroše 30. 000 eura na marketing i polovinu tog iznosa na električnu energiju i gorivo. Terensko vozilo platiće oko 20.000 eura, a ono će biti na raspolaganju izvršnom direktoru.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo