Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI-CENTRI PRED POČETAK TURISTIČKE ZIME: Čeka se snijeg i razumijevanje vlade

Objavljeno prije

na

Jedino nedostatak snijega može pokvaritri predstojeću turističku sezonu u crnogorskim ski centrima, kažu u većini crnogorskih skijališta. Uglavnom su, tvrde, obavljene sve pripreme, računa se na domaće, goste iz regiona, ali i one s daljih odredišta. Cijene su, uglavnom, kao i lani.

Malo je ulagano u infrastrukturu, nema većih novina, pa skijaše čeka ista ponuda kao i prošle zime. Turistički poslenici uglavnom su osjetljivi na kritike, pa smatraju da je i prethodna sezona bila pripremljena bez grešaka, te da nema mnogo toga što bi trebalo popravljati.

Na durmitorskim skijalištima Savin kuk i Javorovača obavljene su sve pripreme za zimsku sezonu. Završene su, objašnjavaju u menadžmentu, i administrativne procedure i sad se samo čeka snijeg.

Ako ne dočekaju snijeg na vrijeme, onda treba čekati bar odgovarajući pad temperature, kako bi mogao da radi sistem za proizvodnju vještačkog snijega. Taj sistem Žabljačani su dobili na korišćenje od Olimpijskog centra Jahorina. Na Savinom kuku sezona će zvanično početi 15. decembra, a gostima nude isto što i lani, bar kada je riječ o ski-infrastrukturi. Međutim, do skijališta će gosti predstojeće zime stizati novoizgrađenom saobraćajnicom, a urađen je i novi parking.

I u Ski-centru Kolašin sezona će početi sredinom decembra. Tokom minulih mjeseci nije bilo novih ulaganja u to skijalište, osim što su uređene staze i servisirane žičare i mehanizacija. Ako ne padne snijeg, kaže direktorica Dijana Bulatović, i oni se nadaju da će temperatua biti dovoljno niska da omogući proizvodnju vještačkog snijeg.

Taj ski-centar ima 16,5 kilometara staza. One su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što omogućava da ih koriste i početnici, ali i najzahtjhevniji skijaši. Planirano je da tokom predstojeće sezone budu u funkciji ski-liftovi Ključ i Jezerine, kao i žičare Ćupovi i Vilina voda, čiji je kapacitet oko 5.500 skijaša na sat. Dok Žabljačani imaju i Gradsko skijalište Javorovača, koje raspolaže sa dva ski-lifta za odrasle i djecu, u Kolašinu je taj projekat samo u planovima nekolicine entuzijasta.

U turističku zimu Kolašinci će ući, najvjerovatnije, i sa novim skijalištem Kolašin 1600. Skupi projekat započet prije nekoliko godina državnim novcem, spreman je za otvaranje, ako Vlada pomogne. Kako su nedavno iz preduzeća Skijališta Crne Gore, koje upravlja tim i skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina, obavijestili Vladu, da bi novi kolašinski ski-centar počeo sezonu potrebno je 250.800 eura. S obzirom na strukturu skijališta Kolašin 1600, kaže se u informaciji, neophodno je za funkcionisanje skijališta angažovati i određeni broj radnika.

,,Pored toga, da bi se spremno dočekala predstojeća zimska sezona neophodno je ispuniti i određene preduslove predviđene Zakonom o skijalištima Crne Gore, a takođe je potrebno i nabaviti dodatnu pokretnu opremu kako bi se zaokružila organizacija uspješnog rada skijališta Kolašin 1600”, napisali su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Rashodi su planirani za parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, nabavku opreme za ugostiteljstvo, opreme za kancelarije, alata i inventara za održavanje, nabavku razglasnog uređaja i izradu info table…

Prema zvaničnim informacijama, država je u projekat Kolašin 1600 uložila 50 miliona eura. Infrastrukturu drugog ski centra na Bjelasici čine oko 4,6 kilometra staza i žičara „šestosjed”. Planirano je da tokom prve sezone počne da radi restoran, čiji je kapacitet 400 mjesta, kao i skijašnica za izdavanje ski-opreme.

Bez finansijskih, kadrovskih i ostalih problema, kako kužu, prve goste čekaju na Hajli i Vučju. To su ski-centri čija su prednost povoljnije cijene u odnosu na Žabljak i Kolašin, ali za zahtjevnije skijaše, mana tih skijališta je siromašnija infrastruktura i znatno kraće ski staze.

„Nije još završen projekat vještčkog osnježivanja, ali se nadmo da će snijega biti dovoljno. Prvi gosti su nam domaći, ali i Dubrovčani. Počećemo krajem decembra i nadamo se uspješnoj sezoni”, kazao je Vidoje Perović iz Ski-centra Vučje.

Zvaničnu idilu u ski centrima pred turističku zimu remeti priča sa Ski centra Lokve kod Berana. Vlasnik tog skijališta Dejan Guberinić ne krije da je početak sezone neizvjestan, a za to, objašnjava, menžment nije kriv.

„Otvaranje sezone zavisi od odgovora nadležnih institucija na zahtjeve, koje smo nedavno poslali. Imamo probelema s parcelama, koje su privatno vlasništvo, a na kojima su staze našeg ski-centra. Zbog toga nijesmo mogli ni da uredimo staze na propisan način. Dok se to ne riješi niti bih detaljnije pričao na tu temu niti mogu obećati da će skijalište funkcionisati predstojeće zime”, kazao je Guberinić.

Prema nezvaničnim informacijama, vlasnici parcela nijesu ni ove godine dozvolili uređenje staza. Lani su tužili vlasnike ski-centra zbog sječe smrče, što je bio dio redovnih poslova na pripremama za sezonu, pa sada čekaju da država arbitrira u konfliktu. Od ishoda zavisi i ulaganje u tamošnji hotel. S obzirom na to navjerovatnije je da će Beranci na skijanje naredne zime morati dalje od skijlišta na Smiljevici.

To skijalište poslije deceniju i po propadanja, privatizovano je prošle godine, a novi vlasnici, braća Gubrenići, tada su najavili izgradnju nove, dugačke žičare, od hotela pa sve do vrha planine na preko hiljadu i osamsto metara visine. Guberinići su Lokve kupili od Rusa Alana Alikova.

Dok se skijališta s manje ili više uspjeha pripremaju za predstojeću sezonu, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje je mjesecima nakon osnivanja 2017. godine postojalo samo na papiru, osnovnih sredstava još nema. Kako, za sada, upravlja samo Ski-centrom Kolašin 1600, tek puštanjem u rad tog skijališta i preduzeće će početi da funkcioniše. Kako se vidi iz informacije koju su poslali Vladi, a koju je potpisao vd izvršnog direktora Miloš Popović, preduzeće, čije je sjedište u Mojkovcu, nema ni svoje prostorije. Adaptacija zgrade, čiji će dio biti namijenjen tome, tek treba da počne. Nemaju ni prihoda, ali su planirali da potroše čak 60.000 eura za plate u posljednja dva mjeseca ove godine. To se odnosi, kako su informisali Vladu, na zarade 19 zaposlenih u upravi preduzeća i 43 radnika novog kolašinskog ski-centra, kao i na angažovanje „stručnjaka iz oblasti, koje nijesu osnovna djelatnost”. Planirano je da, kako piše u informaciji, potroše 30. 000 eura na marketing i polovinu tog iznosa na električnu energiju i gorivo. Terensko vozilo platiće oko 20.000 eura, a ono će biti na raspolaganju izvršnom direktoru.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOALICIJA ,,ZDRAVO BERANE” U KRIZI: Na narednim izborima samostalno?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za posljednjih dvadesetak dana, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik DNP-a, ne dolazi na zakazane sjednice. Ostale partije koalicije kažu da neće trpjeti ucjene. Takođe, sve češće se pominje mogućnost da na narednim redovnim lokalnim izborima, koji bi u Beranama trebalo da budu održani do kraja marta, sve partije nastupe samostalno

 

Lokalna koalicija Zdravo Berane (SNP, DF) u tom sjevernom gradu, poslije osam godina i pet izbornih pobjeda,  u vremenima kada je to izgledalo nemoguće i neizvodljivo u drugim djelovima Crne Gore,  jer je izborni proces kontrolisala Demokratska partija socijalista, već neko vrijeme opasno se ,,ljulja”.

Za posljednjih dvadesetak dana, zbog nedostatka kvoruma, dva puta je odlagano zasjedanje Skupštine opštine Barene, jer odbornik Demokratske narodne partije (DNP), ne dolazi na zakazane sjednice.

Iz koalicije Zdravo Berane, kako iz SNP-a tako i iz Nove srpske demokratije, optužuju lokalni DNP da vrši pritisak i da pred svaku sjednicu pokušava ucjenama da izdejstvuje političku korist, ne vodeći se interesima grada i građana.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac, koji je ujedno i predsjednik beranskog Odbora Socijalističke narodne partije (SNP), pozvao je sve političke partije koje participiraju u lokalnoj vlasti da ozbiljno shvate svoju ulogu i daju doprinos funkcionisanju opštinskih institucija i ukupnog života u gradu.

Bogavac ističe da ,,niko nema pravo da se poigrava sa voljom naroda iskazanom na izborima i da svoje lične interese stavlja ispred opštih”.

,,Izostankom odbornika sa sjednice Skupštine opštine pojedini politički subjekti pokazuju neodgovornost prema građanima i nepoštovanje lokalnog parlamenta. Zato pozivam odbornike koji, iz njima znanih razloga, bojkotuju rad parlamenta da se vrate u skupštinske klupe i daju doprinos funkcionisanju institucija i ukupnog života u opštini”, kaže Bogavac.

On poziva odgovorne u Opštinskom odboru Demokratske narodne partije (DNP), da javno kažu šta traže i koji zahtjevi te političke partije nijesu ispunjeni. Naglašava i da bi bilo pošteno da saopšte da li određena grupa u toj partiji želi vanredne izbore, ili, možda, koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

,,Neka javno kažu šta su to tražili od koalicije Zdravo Berane, a da to nijesu dobili. Neka saopšte zašto njihov odbornik nije došao na zakazana skupštinska zasjedanja i da li u njihovoj partiji postoje određene struje koje žele koaliciju sa DPS-om. Neka se odrede da li žele vanredne izbore. Ako to hoće, skratićemo mandat Skupšini i na izborima pokazati da više nećemo dozvoliti da se pojedine interesne grupacije poigravaju sa voljom naroda. Jednostavno, neka se odrede prema sadašnjoj situaciji, jer mi više ne želimo da se suočavamo sa ucjenama”, kaže Bogavac.

Ogorčenje zbog krize lokalnog parlmenta koja je izavana nedolaskom odbornika DNP-a na sjednice neskriveno iskazuju i šefice Odborničkih klubova SNP-a, Milosava Paunović, i NSD-a, Vidosava Ivanović.

One kažu da su se na dnevnom redu sjednice nalazile vrlo važne tačke o kojima je trebalo raspravljati, između ostalog Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnim davanjima na teritoriji opštine Berane, kojom je bila predviđena jednokratna naknada za svako novorođeno i drugorođeno dijete na teritoriji grada.

„Kao šefice odborničkih klubova SNP-a i NSD-a koje čine koaliciju Zdravo Berane nijesmo bile obaviještene ni na koji način da odbornik DNP-a neće prisustvovati sjednici. Neposredno prije sjednice održan je klub odbornika koalicije Zdravo Berane i Demokratske Crne Gore, kao i kolegijum šefova klubova, gdje takođe nije bilo pisanog obavještenja o izostanku odbornika sa zasjedanja. O tome nije obaviještena ni Služba Skupštine opštine Berane“, kažu Paunovićeva i Ivanovićeva.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOČEKUJE LI KOLAŠIN SPREMNO „INVESTICIONI BUM“: Hotela ne fali, osnovna infrastruktura nedostaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak gradnje 10-ak hotela i nekoliko stambenih objekata u Kolašinu počeo je prije nego su lokalna uprava i država riješile bilo koji od nekoliko krupnih infrastrukturnih problema Kolašina. Od dinamike radova i količine novca zavisiće koliko će taj grad biti u stanju da odgovori zahtjevima i invenstitora i turista

 

Kolašin nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i  kompletiranu  kanalizaciona  mrežu, ali ni uredno vodosnabdijevanje. Tek predstoji rješavanje  dodatnog parking prostora, a čak ni u najavi nijesu uređenje Autobuske stanice i pijace.  Istovemeno, u tom gradu i okolini u toku je izgradnja desetak hotela,  od kojih su sedam iz programa ekonomskog državljanstva. Privode se kraju i radovi na nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Infrastrukturna nespremnost te varoši za „invensticioni bum“ koji je u toku, očigledna je na svakom koraku.  Kojom dinamikom i kojim novcem će te „falinke“ biti ispravljane,  do sada nije precizno saopšteno ni sa lokalnog ni sa državniog nivoa.

Luksuzni hoteli u Kolašinu, koji se grade u okviru programa ekonomskog državljanstva, zahtijevaju infrastrukturnu opremljenost na visokom nivou, kaže za  Monitor sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakoćević.  Međutim,  prema njenim riječima,  stiglo se tek  do „obezbjeđivanja  zakonskih preduslova za  izgradnju potrebne infrastrukture“.

„U tom cilju se već sa investitorima na Brezi traži model za projektovanje i izgradnju elektro, saobraćajne i komunalne infrastrukture. Sa investitorima hotela na skijalištu, takođe. U  saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma  i autorizovanom kompanijom od strane  Evropske unije,  priveli smo kraju sve pripremne poslove (Studija izvodljivosti, urbanističko-tehniče uslove, projektne zadatke …) , koji prethode izradi tehničke dokumetacije za  projekat postrojenja za prečišćavanjen otpadnih voda i prateće kanalizacione mreže. Nakon toga uslijediće i realizacija tog projekta“, tvrdi Rakočević.

Taj projekat, kaže ona, je  među najvećim relizovanim ikad u Kolašinu. Svakodnevno, objašnjava, na osnovu važeće planske dokumentacije, detaljno se analizira i prirpema  dokumentaciju  za infrastrukturne projekte na teritoriji opštine.  Ipak, očekuju pomoć države i investitora.

„Država prihoduje značajna sredstva u vidu donacije kroz program ekonomskog državljanstva, a ta  sredstva su opredijeljena za razvoj manje razvijenih opština na sjeveru. Skoro svi razvojni projekti u okviru ekonomskog državljanstva nalaze se na teritoriji opštine Kolašin. Zbog toga,   sa pravom,  očekujemo da se  najveći dio tih prihoda preusmjeri za infrastrukturne projekte na teritoriji našeg grada.  Uveliko pripremamo projektnu dokumentaciju i prateće zakonske preduslove kako bi ih Vladi i nadležnim organima kandidovali“, objašnjava sekretarka.

Predstavnik firme CG Resort koja gradi turistički kompleks Breza u Kolašinu  Dragoman Peković kaže da saradnja sa lokalnom upravom u posljednje vrijeme ohrabruje. Međutim, kako objašnjava, investitor još čeka obećanje o relizaciji glavnog infrastrukturnog projekta- izgradnju oko 500 m puta do hotela.  Taj objekat, čija je vrijednost, prema zvaničnim podacima oko 19,5 miliona eura,  treba da bude završen  tokom naredne godine. Još nema adekvatnu prilaznu saobraćajnicu.

„Ranije   iskustvo sa lokalnom upravom bilo je nazadovoljavjuće. Komunakacija minulih par godina ohrabruje. Imamo čvrsto obećanje od predsjednika Opštine Milosava Bulatovića da će u martu početi gradnja puta od Bablje grede do hotela. Saobraćajnica, naravno, treba da bude kompletno uređena, uključujući trotoare i rasvjetu.  Obećano nam je da će novac za  te radove biti predviđen budžetom za narednu godinu. U  Opštini očekuju i podršku Vlade“, kaže Peković.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PLAV – SLUČAJ KOJI JE UZNEMIRIO JAVNOST: Kad sistem zataji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Aktivistkinje SOS telefona u Plavu, ocjenjuju za naš nedjeljnik, da je zatajio sistem, ali i društvo

 

Mediji su sa nevjericom prenijeli vijest iz Plava koja je šokirala crnogorsku javnost, da četrnaestogodišnja djevojčica živi sa oženjenim čovjekom U.M. (25). Plavljanin već ima jednu ženu i dvoje djece. Djevojčica je sa njim u vezi već više od godinu i po, i U.M. je odveo kod sebe kao drugu ženu kada je imala samo trinaest godina.

Javnost u Plavu je uznemirena zbog ovog slučaja o kojem je policija obaviještena tek prije petnaest dana, od kada su zbog osjetljivosti problematike preduzeli, kako su Monitoru kazali, sve do sada neophodne mjere i radnje.

„Obavili smo razgovor sa djevojčicom u prisustvu stručnih lica, psihologa i socijalnog radnika, i djevojčica je potvrdila da živi sa tim čovjekom. Zaprijetila je i da ne pokušavamo da je odvojimo, vratila se i sada je kod njega” – kazao je sagovornik iz policije.

On je kazao i da je obavljen ljekarsko kozilijarni pregled djevojčice, te da se sada čeka izjašnjenje tužilaštva.

Slučaj je prijavila baba djevojčice, a policija je protiv Plavljanina najprije podnijela krivičnu prijavu po krivičnom djelu „vanbračna zajednica sa maloljetnim licem”. Predmet je u radu i kod Osnovnog državnog tužilaštva, kao i kod Višeg državnog tužilaštva.

Preme posljednjim informacijama, VDT je vratio slučaj Osnovnom državnom tužiocu sa kvalifikacijom obljuba nad djetetom, odnosno pedofilija.

Za aktivistiknje SOS telefona u Plavu Ninu Kolenović i Esmeraldu Šuvakić, ovaj slučaj jeste, kako kažu, katastrofalan, ali ne predstavlja iznenađenje.

„Roditelji djevojčice su razvedeni i žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Ona je kod babe u Gusinju, a baba i djeda nisu mogli imati kontrolu nad njom. To danas često ni roditeljima ne uspijeva, a ne babi i dedi. Vrlo rano je počela da izlazi i da se viđa sa ovim čovjekom u Plavu” – pričaju one.

Objašnjavaju i da djevojčica potiče iz ugledne familije, ali da je raspad porodice učinio svoje.

„Mlađi čovjek je iskoristio tu situaciju. Prva žena mu koristi kao pokriće i paravan, i ona samo pokorno ćuti i prihvata ovu situaciju. I jedno i drugo su saslušani u policiji” – kažu aktivistiknje SOS telefona.

One pričaju i da slučaj zavođenja maloljetnice nije izolovan, odnosno da ih je bilo još tokom prethodnog ljeta.

„Naša organizacija imala je za samo nekoliko mjeseci deset prijava maloljetnica koje su nam se ispovijedale i žalile da ih uznemiravaju i maltretiraju stariji muškarci, a da nema ko da ih zaštiti. U tim maltretiranjima i provokacijama prednjačili su sezonski radnici koji su u Plavu boravili sa strane, i mi smo ih u nekoliko slučajeva prijavljivali poslodavcima” – kažu one.

Da je slučaj djevojčice iz Plava specifičan i vrlo kompleksan, izjavio je i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost. On je rekao da je nestanak djevojčice baba prijavila 11. novembra.

„U odnosu na prethodna saznanja policija je otišla na lice mjesta, gdje su je zatekli. Pozvali su je u Odjeljenje bezbjednosti Plav u prisustvu babe i službenice Centra za socijalni rad. Saopštila je da se udala, da želi da živi sa njim i ako je neko nasilno odvede od njega, da će dići ruku na sebe. Obavijestili su ODT zbog krivičnog djela vanbračna zajednica sa maloljetnim licem. Pripremaju se spisi za podnošenje krivične prijave protiv U.M. Djevojčica odlazi kući kod U.M.” – naveo je Sekulović.

Centar za socijalni rad je potom zatražio od policije asistenciju prilikom razgovora psihologa sa maloljetnicom i eventualne predaje djevojčice babi.

Ministar je dodao da su spisi predmeta obljuba nad djetetom vraćeni u Osnovno državno tužilaštvo Plav.

„Po nalogu Višeg državnog tužioca uzete su izjave od lica koja mogu biti u vezi sa maloljetnicom” – kazao je Sekulović.

U medijima se navodi da u svemu ima elementa bigamije, koja je po zakonu Crne Gore kažnjiva i zabranjena.

U SOS telefonu u Plavu smatraju, međutim, da su institucije u ovom slučaju zatajile. Zatajila je, kažu, i kompletna sredina. U malom mjestu kakav je Plav moralo se mnogo ranije znati šta se dešava, kako među običnim građanima, tako i u institucijama.

Da institucije nekada zataje ili da su nemoćne, pričaju aktivistikinje ove nevladine organizacije, govori i podatak da je stepen porodičnog nasilja vrlo visok.

„Mi smo samo u jednoj brošuri pod nazivom ‘Mi koje šutnju učinismo glasnom’ zabilježile čak četrdeset najslikovitijih i najtežih slučajeva porodičnog nasilja. Nisu to samo neznaveni ljudi i običan narod, već imamo i slučajeva u kojima su visokoobrazovane intelektualke bile izložene ili su i dalje izložene teškom nasilju od strane supružnika” – kažu one.

SOS telefon u Plavu radi već preko dvije decenije i uspjeli su da izgrade dobru organizaciju i okupe ekipu stručnjaka.

„Upravo zbog našeg mentaliteta, mi koje radimo sa žrtvama nasilja, odavno smo položile ispit hrabrosti, solidarnosti, saosjećanja i razumijevanja. Trebalo je prije dvije decenije uzdignute glave stati ispred institucija, ispred nasilnika, pogledati u lice žrtvu i reći – nemoj da se bojiš” – pričaju ove civilne aktivistinje.

One se prisjećaju da su počeci bili strašni, uz osjećaj da su potpuno same i da se bore sa čitavim gradom.

„Mi smo odlučile da rušimo predrasude i da budemo odlučne, strpljive i radne. Zato smo i izgradile kredibilitet organizacije” – kažu u SOS telefonu Plav.

Pričaju i kako je teško kada se zakaže suđenje, i čekate pred sudnicom, a žrtva se ne pojavi, odustane.

„I sjutra vas gleda na ulici kao da ništa nije bilo. Misli da je završeno sa nasiljem, ali najčeće nije. Onda dođe ponovo da traži pomoć“ – kažu ove žene.

Da je situacija u pogledu porodičnog nasilja alarmantna govori i podatak da su samo za vrijeme kovid pandemije aktivistkinje SOS telefona bile u situaciji da za čak šest žena traže i pronađu privremeno sklonište.

Da li se u slučaju djevojčice koja je pobjegla kod već oženjenog muškarca moglo učiniti nešto više da do toga ne dođe? Da li se slučaj mogao spriječiti? Ko je sve zatajio i šta se nakon svega može učiniti? Mnogo je još pitanja koja traže hitan odgovor.

                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo