Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI-CENTRI PRED POČETAK TURISTIČKE ZIME: Čeka se snijeg i razumijevanje vlade

Objavljeno prije

na

Jedino nedostatak snijega može pokvaritri predstojeću turističku sezonu u crnogorskim ski centrima, kažu u većini crnogorskih skijališta. Uglavnom su, tvrde, obavljene sve pripreme, računa se na domaće, goste iz regiona, ali i one s daljih odredišta. Cijene su, uglavnom, kao i lani.

Malo je ulagano u infrastrukturu, nema većih novina, pa skijaše čeka ista ponuda kao i prošle zime. Turistički poslenici uglavnom su osjetljivi na kritike, pa smatraju da je i prethodna sezona bila pripremljena bez grešaka, te da nema mnogo toga što bi trebalo popravljati.

Na durmitorskim skijalištima Savin kuk i Javorovača obavljene su sve pripreme za zimsku sezonu. Završene su, objašnjavaju u menadžmentu, i administrativne procedure i sad se samo čeka snijeg.

Ako ne dočekaju snijeg na vrijeme, onda treba čekati bar odgovarajući pad temperature, kako bi mogao da radi sistem za proizvodnju vještačkog snijega. Taj sistem Žabljačani su dobili na korišćenje od Olimpijskog centra Jahorina. Na Savinom kuku sezona će zvanično početi 15. decembra, a gostima nude isto što i lani, bar kada je riječ o ski-infrastrukturi. Međutim, do skijališta će gosti predstojeće zime stizati novoizgrađenom saobraćajnicom, a urađen je i novi parking.

I u Ski-centru Kolašin sezona će početi sredinom decembra. Tokom minulih mjeseci nije bilo novih ulaganja u to skijalište, osim što su uređene staze i servisirane žičare i mehanizacija. Ako ne padne snijeg, kaže direktorica Dijana Bulatović, i oni se nadaju da će temperatua biti dovoljno niska da omogući proizvodnju vještačkog snijeg.

Taj ski-centar ima 16,5 kilometara staza. One su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što omogućava da ih koriste i početnici, ali i najzahtjhevniji skijaši. Planirano je da tokom predstojeće sezone budu u funkciji ski-liftovi Ključ i Jezerine, kao i žičare Ćupovi i Vilina voda, čiji je kapacitet oko 5.500 skijaša na sat. Dok Žabljačani imaju i Gradsko skijalište Javorovača, koje raspolaže sa dva ski-lifta za odrasle i djecu, u Kolašinu je taj projekat samo u planovima nekolicine entuzijasta.

U turističku zimu Kolašinci će ući, najvjerovatnije, i sa novim skijalištem Kolašin 1600. Skupi projekat započet prije nekoliko godina državnim novcem, spreman je za otvaranje, ako Vlada pomogne. Kako su nedavno iz preduzeća Skijališta Crne Gore, koje upravlja tim i skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina, obavijestili Vladu, da bi novi kolašinski ski-centar počeo sezonu potrebno je 250.800 eura. S obzirom na strukturu skijališta Kolašin 1600, kaže se u informaciji, neophodno je za funkcionisanje skijališta angažovati i određeni broj radnika.

,,Pored toga, da bi se spremno dočekala predstojeća zimska sezona neophodno je ispuniti i određene preduslove predviđene Zakonom o skijalištima Crne Gore, a takođe je potrebno i nabaviti dodatnu pokretnu opremu kako bi se zaokružila organizacija uspješnog rada skijališta Kolašin 1600”, napisali su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Rashodi su planirani za parking sistem, nabavku uniformi, nabavku tri vozila, sistema radio veze, nabavku opreme za ugostiteljstvo, opreme za kancelarije, alata i inventara za održavanje, nabavku razglasnog uređaja i izradu info table…

Prema zvaničnim informacijama, država je u projekat Kolašin 1600 uložila 50 miliona eura. Infrastrukturu drugog ski centra na Bjelasici čine oko 4,6 kilometra staza i žičara „šestosjed”. Planirano je da tokom prve sezone počne da radi restoran, čiji je kapacitet 400 mjesta, kao i skijašnica za izdavanje ski-opreme.

Bez finansijskih, kadrovskih i ostalih problema, kako kužu, prve goste čekaju na Hajli i Vučju. To su ski-centri čija su prednost povoljnije cijene u odnosu na Žabljak i Kolašin, ali za zahtjevnije skijaše, mana tih skijališta je siromašnija infrastruktura i znatno kraće ski staze.

„Nije još završen projekat vještčkog osnježivanja, ali se nadmo da će snijega biti dovoljno. Prvi gosti su nam domaći, ali i Dubrovčani. Počećemo krajem decembra i nadamo se uspješnoj sezoni”, kazao je Vidoje Perović iz Ski-centra Vučje.

Zvaničnu idilu u ski centrima pred turističku zimu remeti priča sa Ski centra Lokve kod Berana. Vlasnik tog skijališta Dejan Guberinić ne krije da je početak sezone neizvjestan, a za to, objašnjava, menžment nije kriv.

„Otvaranje sezone zavisi od odgovora nadležnih institucija na zahtjeve, koje smo nedavno poslali. Imamo probelema s parcelama, koje su privatno vlasništvo, a na kojima su staze našeg ski-centra. Zbog toga nijesmo mogli ni da uredimo staze na propisan način. Dok se to ne riješi niti bih detaljnije pričao na tu temu niti mogu obećati da će skijalište funkcionisati predstojeće zime”, kazao je Guberinić.

Prema nezvaničnim informacijama, vlasnici parcela nijesu ni ove godine dozvolili uređenje staza. Lani su tužili vlasnike ski-centra zbog sječe smrče, što je bio dio redovnih poslova na pripremama za sezonu, pa sada čekaju da država arbitrira u konfliktu. Od ishoda zavisi i ulaganje u tamošnji hotel. S obzirom na to navjerovatnije je da će Beranci na skijanje naredne zime morati dalje od skijlišta na Smiljevici.

To skijalište poslije deceniju i po propadanja, privatizovano je prošle godine, a novi vlasnici, braća Gubrenići, tada su najavili izgradnju nove, dugačke žičare, od hotela pa sve do vrha planine na preko hiljadu i osamsto metara visine. Guberinići su Lokve kupili od Rusa Alana Alikova.

Dok se skijališta s manje ili više uspjeha pripremaju za predstojeću sezonu, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje je mjesecima nakon osnivanja 2017. godine postojalo samo na papiru, osnovnih sredstava još nema. Kako, za sada, upravlja samo Ski-centrom Kolašin 1600, tek puštanjem u rad tog skijališta i preduzeće će početi da funkcioniše. Kako se vidi iz informacije koju su poslali Vladi, a koju je potpisao vd izvršnog direktora Miloš Popović, preduzeće, čije je sjedište u Mojkovcu, nema ni svoje prostorije. Adaptacija zgrade, čiji će dio biti namijenjen tome, tek treba da počne. Nemaju ni prihoda, ali su planirali da potroše čak 60.000 eura za plate u posljednja dva mjeseca ove godine. To se odnosi, kako su informisali Vladu, na zarade 19 zaposlenih u upravi preduzeća i 43 radnika novog kolašinskog ski-centra, kao i na angažovanje „stručnjaka iz oblasti, koje nijesu osnovna djelatnost”. Planirano je da, kako piše u informaciji, potroše 30. 000 eura na marketing i polovinu tog iznosa na električnu energiju i gorivo. Terensko vozilo platiće oko 20.000 eura, a ono će biti na raspolaganju izvršnom direktoru.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo