Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: HAOS U TAKSI PREVOZU: Ko poštuje zakon manje zarađuje

Objavljeno prije

na

Ukoliko nekog od pet-šest taksista parkiranih na kolašinskom glavnom trugu pitate za cijenu do, recimo, Ski centra, dobićete bar tri različita odgovora. Od šest do 15 eura košta devet kilometara vožnje do podnožja Bjelasice. Nekad i više, ukoliko neki od taksista, koji ne pripadaju nijednom udruženju, procijeni da je mušterija neobaviješten ili „dubljeg džepa”. Par iz Francuske nedavno je, kako su kazali, vožnju do planine i natrag platio 40 eura.

Takvo stanje traje godinama, a „divilji” taksisti svoju neumjerenost pokazuju naročito tokom turističke sezone, kada, ne plaćajaući nikave dažbine državi, zarađuju mnogo više nego njihove kolege koje legalno obavljaju posao.

Više od šest godina iz Udruženja Taxi –Tara apeluju na nadležne opštinske službe da spriječe nelegalni taksi prevoz. Zbog haotične situacije najviše trpe korisnici usluga, ali i legani taksiti. Do sada, kako kažu u Udruženju, nijesu primijetili da se iko od nadležnih ozbiljno pozabavio ovim problemom.

Predsjednik Udruženja Dragoljub Vlahović tvrdi da se mnogi Kolašinci lažno predstavljaju kao taksisti, a ne posjeduju ni jedan jedini papir neophodan za obavljanje te djelatnosti.

,,Nemju licence, taksi dozvolu i legitimaciju, nemaju taksimetar niti prateću dokumentaciju s kojom može da se obavlja javni prevoz putnika u drumskom saobraćaju. Taksiraju bez i jednog jedinog zakonskog osnova. Na taj način nas, koji poštujemo sve zakonske propise, dovode u nezavidan položaj. U nezavidnom položaju su i turisti, kojima, recimo, za vožnju do Ski-centra naplaćuju više nego dvostruko u odnosu na cijenu prema tarifi”, kaže on.

S druge strane, Kolašinci koji taksiraju „na divlje” tvrde da im je to jedini način da prehrane porodice. Više cijene pravdaju rijetkim prilikama da dobiju duže ture.

„Ne bih rekao da radim potpuno nelegalno, ali, istina je, nijesam uspio da pribavim licencu. Odavno se bavim ovim poslom i godinama sam izmirivao sve obaveze prema državi. Sada više nijesam u stanju. Konkurencija je ogromna. Postoje dva preduzeća za taksi prevoz, koja imaju dobru reklamu, pa njih, uglavnom, i zovu. U svakom slučaju sve je stvar dogovora i mušterija uvijek može da odbije da ga vozim po cijeni koju sam odredio i pozove nekog drugog”, kaže jedan od „divljih” taksita.

Najviše zarađuje, objašnjava, vozeći vjernike do Manstira Ćirilovac u Rečinama i to prema preporuci. Ne naplaćuje čekanje, ali priznaje da je cijena njegove vožnje znatno viša nego kolega iz udruženja. S obzirom na to da ima dobro terensko vozilo, često ga anagažuju i turističke agencije za organizovane ture preko planine. Tada, kako kaže, cijenu ne određuje sam, ali je, ipak zadovoljan, jer ponekad dnevno zaradi i po 50 eura.

Vlahović kaže da je problem i to što nelegalni taksisti zauzimaju mjesta na parkingu u centru grada. Iako se to, kako tvrdi, dešava naočigled svih, pa i onih koji bi trebalo da intervenišu, do sada niti je bilo kazni niti ikakvih posljedica za samovolju „divljih” taksista.

,,Nije jasno kako to godinama promiče nadležnima. S državnog nivoa nikad nijesu kontrolisali ovu oblast u Kolašinu. Lokalna uprava, takođe, ne radi svoj posao. Komunalna policija i opštinski saobraćajni inspektor žmure na ovu haotičnu situaciju. Sva aktivnost Komunalne policije svela se na opominjanje, pa ‘kolege’ koje nelegalno taksiraju nakon opomene skinu ‘firmu’ s vozila i na kratko je spreme u gepek. Poslije toga, sve po starom”, kaže Vlahović.

On podjeća da su iz Udrženja u više navrata obavještavali nadležne o divljim taksistima i tražili da riješe problem, ali uzalud. Uvođenje reda u taksi prevoz u Kolašinu, uvjeren je, pomoglo bi i popravljanju turističkog imidža grada. Posla ima za sve, samo je potrebno spriječiti nelojalnu konkurenenciju.

U novoj izvršnoj vlasti tvrde da još nijesu stigli da se pozabave problemom nelegalnog taksiranja. To, kažu, nijesu radili ni njihovi prethodnici, pa će biti mnogo posla.

„U ovih nekoliko mjeseci otkako je formirana vlast, taj problem još nije došao na red za rješavanje, iako smo ga svjesni. Cilj nam je da se u sve oblasti gradskog života uvede red pa, sigurno, ni taksi prevoz neće biti izuzetak”, tvrde u lokalnoj upravi.

Sve je više Kolašinaca koji koriste taksi usluge kako za gradske, tako i za vožnje do prigradskih naselja i sela. Taksisti, bilo da su članovi jednog od dva udruženja bilo da rade samostalno, ne sjede besposleni. Razlog za to je nepostojanje organizovanog javnog prevoza.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo