Povežite se sa nama

MONITORING

Evo ruke liberala

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Stranačko prestrojavanje pred predstojeće parlamentarne i lokalne izbore u turističkoj prijestonici u punom je zaletu. Razgovore vode svi sa svima sa ciljem stvaranja novih saveza i rasturanja postojećih, ali konačna slika izbornog nastupa zavisi od ishoda previranja u najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji. U Budvi su, pored parlamentarnih, za 14. oktobar raspisani i lokalni izbori, koji su posljednji put održani u aprilu 2009. kada je većinu mandata osvojila koalicija stranaka DPS i SDP. Politička scena za izbore 2012. prilično je promijenjena, birači će imati mogućnost da daju povjerenje i nekim novim partijama koje prvi put ulaze u izbornu trku, ali i posve novim koalicijama i ocijene ponude kakvih do sada nije bilo.

Izborne liste se pripremaju, partijski prvaci pregovaraju, što tajno što javno, ali su glavni savezi uglavnom prepoznati.

Turistička metropola Crne Gore nalazi se pred prekretnicom. Koalicija DPSDP, koja je na vlasti od 2005. godine, vladala je tako da je Budvu dovela u dužničku krizu tešku na desetine miliona eura. Gotovo svaki važniji posao, svaka kapitalna investicija lokalne vlasti, pretvorila se u aferu koju istražuju nadležni državni organi.

Turistička Budva uživa reputaciju najkorumpiranijeg grada u državi, čiji su čelnici osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Oko dvadeset članova Opštinskog odbora DPS-a, među kojima su visoki partijski funkcioneri, predsjednik i potpredsjednik grada, direktori, odbornici i poslanici, osuđeni su, neki pravosnažno a neki još ne, na kazne zatvora zbog zloupotrebe položaja. Brojne afere čekaju na okončanje istrage koju vodi vrhovno državno tužilaštvo. Zbog špekulacija sa opštinskim zemljištem istraga se vodi i protiv predsjednika Opštinskog odbora DPS-a Bora Lazovića.

Gradom hara urbanistička mafija koja je uzurpirala vrijedan i atraktivan prostor svojim građevinama na štetu javnog interesa. Budva je zapala u bankarsko ropstvo. Većina zemljišnih parcela i vrijednih nekretnina pod hipotekom je brojnih banaka. Predstavnici vlasti u Budvi postali su za kratko vrijeme milioneri, dok su građani osiromašili.

U takvoj atmosferi pitanje očuvanja vlasti DPSDP prije svega je pitanje opstanka i odgađanja odgovornosti za počinjena nedjela. Iz straha od gubitka moći i uticaja vladajuća koalicija se širi onima koji su spremni da ih podrže, koji nalaze najraznovrsnije izgovore za pružanje ruke spasa krivcima za propast grada. U ovom slučaju to su ostaci nekadašnjeg Liberalnog saveza, nejaka Liberalna partija lidera Andrije Popovića.

Ova je partija na proteklim lokalnim izborima u Budvi izašla u koaliciji sa Demokratskim centrom Gorana Batrićevića, bivšeg potpredsjednika PzP, i sa svega pet glasova prešla cenzus, osvojivši ukupno 255.

LP raspolaže sa jednim ali vrijednim mandatom u SO, koji je vlastima mnogo značio prilikom izglasavanja urbanističkih planova za betonizaciju Budve po narudžbi moćnog crnogorskog građevinskog lobija, za zaduživanje grada ili prodaju vrijednih opštinskih parcela.

Prije ulaska LP u savez sa DPS, manji koalicioni partner SDP postavio je svoje zahtjeve. Traže mjesto predsjednika lokalnog parlamenta i potpredsjednika Opštine, pored onoga što već imaju. Što je DPS ranjiviji, to su i zahtjevi partnera veći. Da li će biti ispunjeni nakon ulaska LP, saznaće se uskoro.

Savez Liberala i DPS-a ima i svoju cijenu. Na važne pregovore sa liberalima, održanim nedavno u hotelu „The Quin of Montenegro” u Bečićima, stigla je trojna delegacija visokih funkcionera DPS-a: potpredsjednik Svetozar Marović, direktor partije Branimir Gvozdenović i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Željko Šturanović.

Liberalima je obećan niz ustupaka, poslanička mjesta, učešće u izvršnoj vlasti, javnim preduzećima, diplomatiji. Obećano je ministarstvo sporta i srazmjeran dio u raspodjeli ambasadorskih fotelja….

Oblast sporta u budućem kabinetu vlade pripašće, navodno, lideru LP Andriji Popoviću, dok je za amabasadora viđen stari liberal Ivančević.

Ivančević je demantovao nagađanja oko diplomatskog mandata „koji mi niko nije nudio niti imam takve ambicije”. On je zajednički nastup sa DPS-om opravdavao činjenicom da „liberali postoje već 22 godine i da nova generacija mladih ove stranke ne treba da ostane na političkim marginama već da uzme učešće u vlasti i da do promjena dovede djelujući iznutra. Mi želimo da budemo vlast a ne opozicija”, iskren je Ivančević, dodajući da su postavili značajne političke preduslove da bi uopšte ušli u koaliciju.

Šef budvanskih liberala Mito Pejović potvrdio je da su na lokalnom nivou zatražena dva odbornička mjesta za formiranje samostalnog odborničkog kluba, kao i upravljačke funkcije u javnim preduzećima, opštinskoj upravi, urbanizmu, komunalnoj policiji i inspekcijskim službama, „preko kojih se može uticati da se u Opštini počnu rješavati problemi i da se zavede red”.

Za povjerenje 14.500 građana Budve sa pravom glasa i 31 odborničko mjesto u SO boriće se i nova velika koalicija Demokratski front.

Front će okupiti Pokret za promjene, NOVU i Narodnu stranku. Frontu je prišao odbornik SNP Božidar Vujičić, koji je bio i prvi predlagač na Glavnom odboru stranke da vodeća opoziciona partija uđe u savez sa Demokratskim frontom. Međutim, snaga SNP u Budvi, u gradu u kome živi njen lider Srđan Milić, značajno je opala. Međutim, snaga SNP u Budvi nije na zavidnom nivou. SNP je na posljednje izbore izašla u koaliciji sa NOVOM i Narodnom strankom. Savez „narodnjaka” osvojio je šest mandata, od čega su SNP pripala četiri.

Na državnim izborima ova stranka nastupila je samostalno i osvojila samo 780 glasova, što po riječima Vujičića pokazuje da su koalicije uspješnije. Skoro koliko i PzP, koji je osvojio 630 glasova Budvana i dva mjesta u Skupštini.

Demokratski blok na svojoj strani već na startu ima pet odbornika SO Budva.

Božidar Vujičić naglašava da im 2009. nije smetala sporna statutarna odluka za udruživanje.

Upitan da li ima pristalica iz redova svoje partije za ulazak u Front, Vujičić naglašava kako razgovara sa partijskim kolegama koliko mu to procedura dozvoljava, ali da neće nikoga nagovarati. Čini se da većina članova ipak podržava stav GO stranke.

U gradu se čuju komentari kako će neki istaknuti Paštrovići iz redova SNP ipak prići Frontu, međutim za to nema potvrde. Još se analizira situacija u vrhu stranke i vaga u lokalu.

Odbornik SNP Krsto Rađenović naglašava da je jedno sigurno:

„Paštrovići će listom glasati protiv DPS-a, ma gdje bili. Štetu koju je DPS nanio Svetom Stefanu i cijelim Paštrovićima nije napravio ni- jedan osvajač kroz dugu i burnu istoriju ovoga kraja. Imaćemo oštru izbornu kampanju i ukazati na haos koji vlada u elitnom turističkom ljetovalištu”.

Razgovori među opozicijom se vode, na sto se iznose razne ponude. SNP je pozvao predstavnike PzP, Nove i NS i ponudio koaliciju sa DF. Zanimljivo je da ovim pregovorima nije prisustvovao šef budvanskog SNP-a Veselin Marković, nego je poslao delegaciju na odborničkom nivou.

Pojedini pripadnici SNP-a navode da će nakon izbora, na kojima njihova stranka izlazi samostalno, lider Srđan Milić najvjerovatnije biti u poziciji da pregovara sa Demokratskim frontom o postizbornoj koaliciji i zatraži mjesto premijera buduće vlade, nešto poput slučaja mandatara Ivice Dačića, trećerangiranog na izborima u Srbiji.

Dok se prave koalicije, savezi i prebjezi iz jedne stranke u drugu, lokalni DPS vrši ozbiljne pripreme za oktobarsku trku za vlast. Od 110 članova Opštinskog odbora svaki je, navodno, dobio zaduženje da obezbijedi 50 potpisa sigurnih glasača koalicije koju predvodi DPS, što obezbjeđuje oko 5.500 glasova i izbornu većinu u Budvi.

Živi bili pa vidjeli.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo