Povežite se sa nama

MONITORING

U službi korupcije

Objavljeno prije

na

Pred Anketnim odborom za Telekom tokom narednog perioda trebalo bi da svjedoči Milo Đukanović, bivši premijer Crne Gore. Đukanovića direktno ne pominju američke pravosudne vlasti koje razmotavaju korupcionašku aferu Telekom, ali ga posredno dovode u vezu sa cijelom pričom. Kao što je poznato, navodi se da je sestra visokog crnogorskog zvaničnika, advokatica, primala novac za lažne konsultantske ugovore tokom privatizacije Telekoma. Advokatica je Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera. „Prema našim podacima najveći dio novca otišao je upravo familiji Đukanović. Da bi se sakrili tragovi novac je uplaćen preko njima bliskih ljudi koji su imali registrovane firme u inostranstvu,” rekao je Monitoru zvaničnik, izvor upoznat sa istragom. On je naveo i da su se, navodno, Đukanović i njegovi pravdali da novac od lažnih konsultantskih usluga nije završio u džepu familije, već je otišao na referendumsku kampanju.

Za razliku od Anketnog odbora, državna tužiteljica Ranka Čarapić, koja mjesecima ispituje ovaj slučaj (tapkajući u mjestu), još nije saslušala Mila Đukanovića iako je on bio na čelu Vlade i Savjeta za privatizaciju tokom prodaje crnogorskog operatera. Svjedočila je jedino Kolarević. Ona je, prema saznanjima Monitora, uvjerila tužiteljicu da je pošteno zaradila stotine hiljada eura koje je dobila za poslove oko navodne transformacije Telekoma. Kolarevićeva je prema javnom priznanju radila na tim poslovima sa kolegom advokatom Nikolom Martinovićem. Za konsultantske poslove, kako je tvrdila, angažovala ih je njujorška firma Sigma.

Trojica visokih menadžera Mađar Telekoma okrivljeni su da su korumpirali državne zvaničnike u Crnoj Gori u iznosu od 7,35 miliona eura, uplaćenih za lažne ugovore preko četiri of šor firme Fiesta (Mauricijus), Activa (Sejšeli), Sigma (Njujork) i Rawleigh (Britanska Zapadna Indija). Preko Atlantika, počeo je sudski proces. Prvo ročište zakazano za kraj avgusta u Njujorku, odgođeno je zbog promjene sudije.

Afera Telekom aktuelna je još od 2006. godine, kada su naši pravosudni organi na zahtjev iz inostranstva tražili da se ispitaju navodi o korupciji, što se vidi u revizorskom izvještaju Telekoma. Vesna Medenica, tadašnja državna tužiteljica, nije procesuirala slučaj. Obavijestila je 2007. menadžment Telekoma da sporni konsultantski ugovori „ ne sadrže elemente koji se mogu označiti kao kriminalne radnje”. Medenica je bliska prijateljica Ane Kolarević.

Krajem prošle godine objavljeno je da su se predstavnici američke SEC i Dojče Telekoma dogovorili o poravnanju zbog skandala vezanog za prodaju crnogorskog i makedonskog državnog operatera. Dojče Telekom, koji se kotira na njujorškoj berzi, platio je zbog toga oko 100 miliona dolara SEC-u.

Kako je Monitor pisao više puta, dvije firme Fiesta i Sigma, preko kojih su uplaćivani milioni za mito, u vezi su sa Duškom Kneževićem. „Knežević je glavni blagajnik familije. Mnogo je umješniji od ljudi iz Prve banke, koji nemaju velika znanja. Predsjednik Atlasa ima oko sebe dobro obučenu ekipu finansijskih stručnjaka i ljudi koji imaju mrežu firmi u inostranstvu,” rekao je ovaj izvor.

Monitor je u prošlom broju objavio da je firma Sigma inter corp u direktnoj vezi sa licem koje Kneževiću obavlja najpovjerljivije poslove. Predsjednik njujorške Sigme inter corp je Branislav Branko Krtinić. On je tu firmu registrovao na Menhetnu 2000. godine. Nekoliko godina kasnije Krtinića će Knežević postaviti na mjesto direktora svog Montenegroexpressa.

Krtinić je Montenegroexpress preuzeo po privatizaciji. Prema crnogorskom privrednom registru on je danas u odboru direktora Montenegroexspressa, a predsjednik je odbora direktora druge Kneževićeve firme Montenegroexpress Travel Agency.

Branko Krtinić nije jedini iz porodice koji je zapošljen u Kneževićevom carstvu. Njegov sin Aleksandar, koji je takođe jedno vrijeme živio u Americi, gdje je diplomirao na Brajant Univerzitetu ekonomiju i političke nauke, kadar je Duška Kneževića. Radio je u Pireus banci u kojoj je Knežević jedno vrijeme imao vlasnički udio. Zastupao je Atlas grupu sa Snežanom Nikčević i Nebojšom Sovranom na godišnjoj skupštini akcionara beogradskog Centroporma u junu ove godine. Prema pretraživačima na internetu mlađi Krtinić je od 2011. godine finansijski direktor Atlas grupe.

Prema pouzdanim izvorima Monitora, elementi kriminalnih poslova mogli bi se naći i u transakcijama vezanim za otkup manjinskog paketa akcija Telekoma. Vlada Mila Đukanovića je , na šta jasno ukazuju dokumenta , omogućila Mađarima da po povoljnoj cijeni nakon kupovine paketa od 51 odsto, otkupe i dodatnih 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara po povlašćenoj cijeni od 2,2 eura po akciji. Pri tom je iz našeg budžeta vršena doplata od 30 centi za svaku prodatu akciju. Mađari su tako došli do monopola.

Izvor Monitora upoznat sa istragom potvrdio je da su i u otkupu manjinskog paketa akcija učestvovali ljudi povezani sa Atlas grupom. Uprava za sprečavanje pranja novca notirala je, prema našem izvoru, da je novac od prodaje akcija Telekoma uplaćivan Vladimiru Bjelanoviću i da su transakcije išle preko kompanije Cosmos LTD za koju se tvrdi da je imala više računa kod Atlas banke. Navodno se radi o milionskim transakcijama.

Prema crnogorskom privrednom registru Bjelanović zauzima istaknutu poziciju u Atlas grupi. On je jedno vrijeme bio direktor Primorke Bar, koju je privatizovala Kneževićeva imperija. Kasnije je, pošto je uništena, a radnici štrajkovali, Atlas grupa prodala Primorku podgoričkoj Krizmi.

Primorka nije jedina veza Bjelanovića sa Kneževićem. Prema britanskom privrednom registru, Bjelanović je direktor londonske kompanije Hemagro limited, koja je kao što smo objavili u jednom momentu posjedovala čak devet odsto akcija Atlas banke.

Cosmos LTD, kompanija preko koje su prema našim izvorima vršene transakcije vezane za prodaju manjinskog paketa akcija tokom privatizacije Telekoma, takođe je povezana sa Kneževićem. U Informaciji o poslovanju društva za upravljanje investicionim fondom Atlas mont navodi se da je Cosmos LTD među deset najvećih akcionara Fonda. Prema zvaničnim podacima Cosmos LTD je među deset najvećih akcionara Kneževićevih Jadranskog sajma i Atlas hotels group. Cosmos LTD je bio i među akcionarima u fabrici elektroda Plužine dok je ta firma bila u većinskom vlasništvu Duška Kneževića.

Prema podacima izvora bliskih istrazi, preko Cosmosa LTD Tomaž Kralj, slovenački plejboj i ekonomista, primao je novac po osnovu aneksa ugovora o dokupu manjinskih akcija Telekoma. Radi se navodno o milionskim svotama.

Ranije je objavljeno da je Kralj podigao 2, 3 miliona eura koje su bile uplaćene Activi, jednoj od kompanija koja je prema američkim istražiteljima primala sumnjive transakcije vezane za korupciju tokom privatizacije Telekoma. Kao što je poznato, iza Active je formalno stajao pokojni Kažimir Živko Pregl, jedno vrijeme predsjednik Borda direktora Đukanovićeve Prve banke.

Novac koji je legao na račun Active, kako su objavili mediji, Kralj je podigao 17. maja 2005. godine. Prema podacima britanskog registra samo nekoliko dana kasnije Kralj je registrovan kao direktor londonske kompanije Influenz Entertainment Limited koja je osnovana iste te 2005.

Vratimo se Cosmosu. Ta kompanija je preko firme Ridlay Park, kao što smo već objavili, jedan od osnivača Attike Land, koju kontroliše Knežević, a koja je osnivač Kneževićevih Mogren garden i Mogren hill. Atlas grupa na svom sajtu promoviše dva velika projekta na području Mogrena, džinovske stambene komplekse koji narušavaju jedinstveno područje Mogrena.

Prije Ridlay Park, kao osnivač Attike upisana je Fiesta Investment LTD sa Mauricijusa, koja se ne dovodi samo u vezu sa aferom Telekom, već i sa sumnjivim ugovorima o zakupu satelita sa RTCG, na osnovu koje je Fiesta u višegodišnjem aranžmanu dobila više od deset miliona eura.

Do sada je u žiži bila najviše firma Fiesta investments ltd koja je prema inostranim registrima u koje smo imali uvid osnovana 1996. godine na Mauricijusu. Firma ima više adresa od Švajcarske do Kipra. Iz Atlas grupe Duška Kneževića više su puta demantovali da je ovaj crnogorski tajkun vlasnik Fieste. Ali svi dostupni dokumenti, o čemu je Monitor pisao više puta, nedvojbeno svjedoče o višestrukim i isprepletanim vezama Kneževića i Fieste. Zbog tvrdnji da stoji iza Fieste, Knežević je tužio Monitor, ali je onda odustao od procesa.

Nekoliko mjeseci nakon što je osnovana, Fiesta i RTCG sklopile su ugovor oko satelita. Posao je sklopljen mimo tendera. I višestruko je precijenjena cijena satelita. U to doba direktor državne televizije bio je Goran Sito Rakočević, danas u bordu Jadranskog sajma koji je preuzela Atlas grupa. Za više od deceniju Fiesta je uzela preko deset miliona eura od Vlade.

Fiesta je akcionar u Jadranskom sajmu i Montenegroexpress-u, kompanijama koje su u većinskom vlasništvu Atlas grupe Duška Kneževića.

Kada je Monitor ranije kontaktirao Kneževića povodom afere Telekom, u kratkoj poruci predsjednik Atlas grupe rekao je da će sve što zna saopštiti istražnim organima. Da li je Knežević svjedočio – tu informaciju nijesmo mogli dobiti od tužilaštva. Iz svega što je do sad procurilo, Knežević bi mogao biti ključni svjedok ne samo u slučaju Telekom, već u odmotavanju veza Mila Đukanovića i njegovih prijatelja sa mnogim mutnim poslovima u Crnoj Gori. Blagajnik porodice, kako zovu Kneževića, legalizovao je prvi Đukanovićev milion. Poslije su se milioni samo gomilali.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo