Povežite se sa nama

MONITORING

U službi korupcije

Objavljeno prije

na

Pred Anketnim odborom za Telekom tokom narednog perioda trebalo bi da svjedoči Milo Đukanović, bivši premijer Crne Gore. Đukanovića direktno ne pominju američke pravosudne vlasti koje razmotavaju korupcionašku aferu Telekom, ali ga posredno dovode u vezu sa cijelom pričom. Kao što je poznato, navodi se da je sestra visokog crnogorskog zvaničnika, advokatica, primala novac za lažne konsultantske ugovore tokom privatizacije Telekoma. Advokatica je Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera. „Prema našim podacima najveći dio novca otišao je upravo familiji Đukanović. Da bi se sakrili tragovi novac je uplaćen preko njima bliskih ljudi koji su imali registrovane firme u inostranstvu,” rekao je Monitoru zvaničnik, izvor upoznat sa istragom. On je naveo i da su se, navodno, Đukanović i njegovi pravdali da novac od lažnih konsultantskih usluga nije završio u džepu familije, već je otišao na referendumsku kampanju.

Za razliku od Anketnog odbora, državna tužiteljica Ranka Čarapić, koja mjesecima ispituje ovaj slučaj (tapkajući u mjestu), još nije saslušala Mila Đukanovića iako je on bio na čelu Vlade i Savjeta za privatizaciju tokom prodaje crnogorskog operatera. Svjedočila je jedino Kolarević. Ona je, prema saznanjima Monitora, uvjerila tužiteljicu da je pošteno zaradila stotine hiljada eura koje je dobila za poslove oko navodne transformacije Telekoma. Kolarevićeva je prema javnom priznanju radila na tim poslovima sa kolegom advokatom Nikolom Martinovićem. Za konsultantske poslove, kako je tvrdila, angažovala ih je njujorška firma Sigma.

Trojica visokih menadžera Mađar Telekoma okrivljeni su da su korumpirali državne zvaničnike u Crnoj Gori u iznosu od 7,35 miliona eura, uplaćenih za lažne ugovore preko četiri of šor firme Fiesta (Mauricijus), Activa (Sejšeli), Sigma (Njujork) i Rawleigh (Britanska Zapadna Indija). Preko Atlantika, počeo je sudski proces. Prvo ročište zakazano za kraj avgusta u Njujorku, odgođeno je zbog promjene sudije.

Afera Telekom aktuelna je još od 2006. godine, kada su naši pravosudni organi na zahtjev iz inostranstva tražili da se ispitaju navodi o korupciji, što se vidi u revizorskom izvještaju Telekoma. Vesna Medenica, tadašnja državna tužiteljica, nije procesuirala slučaj. Obavijestila je 2007. menadžment Telekoma da sporni konsultantski ugovori „ ne sadrže elemente koji se mogu označiti kao kriminalne radnje”. Medenica je bliska prijateljica Ane Kolarević.

Krajem prošle godine objavljeno je da su se predstavnici američke SEC i Dojče Telekoma dogovorili o poravnanju zbog skandala vezanog za prodaju crnogorskog i makedonskog državnog operatera. Dojče Telekom, koji se kotira na njujorškoj berzi, platio je zbog toga oko 100 miliona dolara SEC-u.

Kako je Monitor pisao više puta, dvije firme Fiesta i Sigma, preko kojih su uplaćivani milioni za mito, u vezi su sa Duškom Kneževićem. „Knežević je glavni blagajnik familije. Mnogo je umješniji od ljudi iz Prve banke, koji nemaju velika znanja. Predsjednik Atlasa ima oko sebe dobro obučenu ekipu finansijskih stručnjaka i ljudi koji imaju mrežu firmi u inostranstvu,” rekao je ovaj izvor.

Monitor je u prošlom broju objavio da je firma Sigma inter corp u direktnoj vezi sa licem koje Kneževiću obavlja najpovjerljivije poslove. Predsjednik njujorške Sigme inter corp je Branislav Branko Krtinić. On je tu firmu registrovao na Menhetnu 2000. godine. Nekoliko godina kasnije Krtinića će Knežević postaviti na mjesto direktora svog Montenegroexpressa.

Krtinić je Montenegroexpress preuzeo po privatizaciji. Prema crnogorskom privrednom registru on je danas u odboru direktora Montenegroexspressa, a predsjednik je odbora direktora druge Kneževićeve firme Montenegroexpress Travel Agency.

Branko Krtinić nije jedini iz porodice koji je zapošljen u Kneževićevom carstvu. Njegov sin Aleksandar, koji je takođe jedno vrijeme živio u Americi, gdje je diplomirao na Brajant Univerzitetu ekonomiju i političke nauke, kadar je Duška Kneževića. Radio je u Pireus banci u kojoj je Knežević jedno vrijeme imao vlasnički udio. Zastupao je Atlas grupu sa Snežanom Nikčević i Nebojšom Sovranom na godišnjoj skupštini akcionara beogradskog Centroporma u junu ove godine. Prema pretraživačima na internetu mlađi Krtinić je od 2011. godine finansijski direktor Atlas grupe.

Prema pouzdanim izvorima Monitora, elementi kriminalnih poslova mogli bi se naći i u transakcijama vezanim za otkup manjinskog paketa akcija Telekoma. Vlada Mila Đukanovića je , na šta jasno ukazuju dokumenta , omogućila Mađarima da po povoljnoj cijeni nakon kupovine paketa od 51 odsto, otkupe i dodatnih 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara po povlašćenoj cijeni od 2,2 eura po akciji. Pri tom je iz našeg budžeta vršena doplata od 30 centi za svaku prodatu akciju. Mađari su tako došli do monopola.

Izvor Monitora upoznat sa istragom potvrdio je da su i u otkupu manjinskog paketa akcija učestvovali ljudi povezani sa Atlas grupom. Uprava za sprečavanje pranja novca notirala je, prema našem izvoru, da je novac od prodaje akcija Telekoma uplaćivan Vladimiru Bjelanoviću i da su transakcije išle preko kompanije Cosmos LTD za koju se tvrdi da je imala više računa kod Atlas banke. Navodno se radi o milionskim transakcijama.

Prema crnogorskom privrednom registru Bjelanović zauzima istaknutu poziciju u Atlas grupi. On je jedno vrijeme bio direktor Primorke Bar, koju je privatizovala Kneževićeva imperija. Kasnije je, pošto je uništena, a radnici štrajkovali, Atlas grupa prodala Primorku podgoričkoj Krizmi.

Primorka nije jedina veza Bjelanovića sa Kneževićem. Prema britanskom privrednom registru, Bjelanović je direktor londonske kompanije Hemagro limited, koja je kao što smo objavili u jednom momentu posjedovala čak devet odsto akcija Atlas banke.

Cosmos LTD, kompanija preko koje su prema našim izvorima vršene transakcije vezane za prodaju manjinskog paketa akcija tokom privatizacije Telekoma, takođe je povezana sa Kneževićem. U Informaciji o poslovanju društva za upravljanje investicionim fondom Atlas mont navodi se da je Cosmos LTD među deset najvećih akcionara Fonda. Prema zvaničnim podacima Cosmos LTD je među deset najvećih akcionara Kneževićevih Jadranskog sajma i Atlas hotels group. Cosmos LTD je bio i među akcionarima u fabrici elektroda Plužine dok je ta firma bila u većinskom vlasništvu Duška Kneževića.

Prema podacima izvora bliskih istrazi, preko Cosmosa LTD Tomaž Kralj, slovenački plejboj i ekonomista, primao je novac po osnovu aneksa ugovora o dokupu manjinskih akcija Telekoma. Radi se navodno o milionskim svotama.

Ranije je objavljeno da je Kralj podigao 2, 3 miliona eura koje su bile uplaćene Activi, jednoj od kompanija koja je prema američkim istražiteljima primala sumnjive transakcije vezane za korupciju tokom privatizacije Telekoma. Kao što je poznato, iza Active je formalno stajao pokojni Kažimir Živko Pregl, jedno vrijeme predsjednik Borda direktora Đukanovićeve Prve banke.

Novac koji je legao na račun Active, kako su objavili mediji, Kralj je podigao 17. maja 2005. godine. Prema podacima britanskog registra samo nekoliko dana kasnije Kralj je registrovan kao direktor londonske kompanije Influenz Entertainment Limited koja je osnovana iste te 2005.

Vratimo se Cosmosu. Ta kompanija je preko firme Ridlay Park, kao što smo već objavili, jedan od osnivača Attike Land, koju kontroliše Knežević, a koja je osnivač Kneževićevih Mogren garden i Mogren hill. Atlas grupa na svom sajtu promoviše dva velika projekta na području Mogrena, džinovske stambene komplekse koji narušavaju jedinstveno područje Mogrena.

Prije Ridlay Park, kao osnivač Attike upisana je Fiesta Investment LTD sa Mauricijusa, koja se ne dovodi samo u vezu sa aferom Telekom, već i sa sumnjivim ugovorima o zakupu satelita sa RTCG, na osnovu koje je Fiesta u višegodišnjem aranžmanu dobila više od deset miliona eura.

Do sada je u žiži bila najviše firma Fiesta investments ltd koja je prema inostranim registrima u koje smo imali uvid osnovana 1996. godine na Mauricijusu. Firma ima više adresa od Švajcarske do Kipra. Iz Atlas grupe Duška Kneževića više su puta demantovali da je ovaj crnogorski tajkun vlasnik Fieste. Ali svi dostupni dokumenti, o čemu je Monitor pisao više puta, nedvojbeno svjedoče o višestrukim i isprepletanim vezama Kneževića i Fieste. Zbog tvrdnji da stoji iza Fieste, Knežević je tužio Monitor, ali je onda odustao od procesa.

Nekoliko mjeseci nakon što je osnovana, Fiesta i RTCG sklopile su ugovor oko satelita. Posao je sklopljen mimo tendera. I višestruko je precijenjena cijena satelita. U to doba direktor državne televizije bio je Goran Sito Rakočević, danas u bordu Jadranskog sajma koji je preuzela Atlas grupa. Za više od deceniju Fiesta je uzela preko deset miliona eura od Vlade.

Fiesta je akcionar u Jadranskom sajmu i Montenegroexpress-u, kompanijama koje su u većinskom vlasništvu Atlas grupe Duška Kneževića.

Kada je Monitor ranije kontaktirao Kneževića povodom afere Telekom, u kratkoj poruci predsjednik Atlas grupe rekao je da će sve što zna saopštiti istražnim organima. Da li je Knežević svjedočio – tu informaciju nijesmo mogli dobiti od tužilaštva. Iz svega što je do sad procurilo, Knežević bi mogao biti ključni svjedok ne samo u slučaju Telekom, već u odmotavanju veza Mila Đukanovića i njegovih prijatelja sa mnogim mutnim poslovima u Crnoj Gori. Blagajnik porodice, kako zovu Kneževića, legalizovao je prvi Đukanovićev milion. Poslije su se milioni samo gomilali.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo