Povežite se sa nama

MONITORING

Fatamorgane ministra Nenezića

Objavljeno prije

na

mirax

Da li vjerovati svojim očima ili riječima ministra turizma Predraga Nenezića da li je ovogodišnja sezona podbacila ili nije, pitanje je koje ovih vrelih julskih dana u šali postavljaju turistički radnici. Prazne sobe i apartmani, polupopunjeni hoteli, plaže i restorani govore jedno, a ministrova službena statistika nešto sasvim drugo. Iz kabineta ministra turizma širi se neskriveni optimizam, pljušte međusobne pohvale između njega i direktora NTO Saše Radovića za dobro osmišljenu i efektnu kampanju, koja je uprkos globalnoj krizi „odgovorila izazovima konkurencije”, „izborila se kvalitetom” i konačno oko 20. jula, u špicu turističke sezone, uspjela na Crnogorsko primorje dovesti oko 100.000 turista, što je oko četiri procenta više nego lani. PONIŽAVANJE STRUKE: „Po prvi put u toku ove godine možemo reći da u Crnoj Gori boravi više turista nego što je to bilo prošle godine na isti dan”, kazao je Nenezić

„To je vrijeđanje zdrave pameti, ponižavanje struke i biznisa,” ocjenjuju turistički poslenici.

Čudna neka statistika koja se očigledno bazira na broju svih putnika koji po bilo kom osnovu slete na domaće aerodrome i pređu granične prelaze. Za vrijeme jednog julskog vikenda na aerodrom Tivat sletjelo oko 10.000 putnika, ali se samo za oko 4.000 njih znalo gdje idu i kojim povodom su došli.

Ministar Nenezić analizirao je i strukturu gostiju i ustvrdio da se ovoga ljeta povećao broj stranih turista koji dolaze iz evropskih zemalja, naročito Rusa, koji su učešće u inostranom turističkom prometu podigli s prošlogodišnjih 12-13 na 14 procenata!

Predstavnici najznačajnijih turoperatora, koji rade rusko tržište za Crnu Goru, uz smijeh odgovaraju: „Možda, samo ne znamo preko koga ti Rusi dolaze i gdje borave”.

Gotovo sve turističke agencije koje smo kontaktirali i svi veći turoperatori slažu se u jednom: turista nema u očekivanom broju. Posjeta je daleko manja nego prošle sezone.

Prava situacija je veoma loša kažu, toliko loša da pojedini turoperatori razmišljaju da se trajno preorijentišu na druga tržišta.

Cijene su ostale previsoke. O tome govore podaci o smanjenom broju angažovanih čarter letova iz Moskve za Crnu Goru.

„Prošlog ljeta smo angažovali dva aviona tipa Il sa 350 mjesta, i osam mašina sa 160 putničkih sjedišta koji su letjeli dva puta nedjeljno, dok je ove godine sve reducirano za oko 60 odsto”, kažu u jednoj od ruskih agencija.

Ni to se ne proda pa u avio saobraćaju vlada pravi haos. Angažovani avioni se ne popune na vrijeme, pa se spajaju letovi, što turiste dodatno revoltira.

Veliku štetu agencijama koje se bave organizovanim turističkim prometom pravi nova pojava na tržištu. Izdavanje ruskih stanova na Crnogorskom primorju, kojim se bave njihovi vlasnici. Veliki broj turista iz Moskve kupuje avio karte, bez hotelskih aranžmana.

Čak su i turisti iz Ukrajine počeli da kupuju samo avionske karte jer su čuli za jeftin smještaj kod svojih susjeda Rusa.

U agenciji Talas M ukazuju da raste interesovanje stranaca za privatni smještaj.

STRANCI NA PIJACAMA: Taj odnos je tokom sezone 2008. bio 60 odsto u korist hotela, dok ove godine privatni smještaj ima prednost. Turisti se mahom opredjeljuju za jeftinije varijante ljetovanja.

Turistička prijestonica Crne Gore profiliše se kao destinacija masovnog turizma. Gostiju je sve manje u hotelima a sve više u privatnom smještaju. Zato se u trgovinama s hranom i na zelenoj pijaci u Budvi čuju strani jezici češće i više nego ikada ranije.

I u agenciji CIPA ističu da je ova sezona daleko lošija nego prošlogodišnja. Vlasnik Pero Ivković podsjeća da je i sezona 2008. podbacila u odnosu na prethodnu, što znači da je u poređenju sa ljetom 2007. godine, ovogodišnji turistički promet manji za oko 50 odsto.

Organizovani turistički promet zabilježio je krah. U trendu je prodaja zvana „posljednji minut”, jer se turisti odlučuju za odlazak na odmor u posljednji čas.

Sve popularnija je i on-lajn prodaja turističkih kapaciteta.

Hoteli bilježe katastrofalnu posjetu, između ostalog i zbog loše vođene politike cijena. Hotelijeri nijesu na vrijeme reagovali pa sada neki od njih po treći put u toku ovoga mjeseca snižavaju cijene.

„Spuštaju ih na kašičicu”, kaže Ivković, i dodaje da su time u nepovoljan položaj dovedeni gosti koji su smještaj bukirali u januaru ili februaru.

Tada su se hotelijeri tvrdoglavo držali zabetoniranih cijena na nivou prošlogodišnjih, a potencijalni gosti otišli su na druga mora.

U agencijama naglašavaju da se dobro prodaju hoteli niže kategorije, od tri do četiri zvjezdice, poput hotela Rivijera u Petrovcu, Šajo u Budvi, Romanov u Svetom Stefanu. Dobro se prodaje turističko naselje Slovenska plaža sa svoje tri zvjezdice uz malo šminkanja u uređivanja.

Gotovo fantastično ide prodaja hotela Plavi horizonti u Krašićima koji je donekle renoviran.

Polupansion u starom dijelu tog hotela na tivatskoj rivijeri, staje 26, a u novom, moderno opremljenom, 32 eura po osobi.

Primjetno je i novo ponašanje turista. Gotovo svaki gost se cjenka prilikom zakupa smještaja. Znaju i turisti da su sobe prazne, pa na licu mjesta pokušavaju izboksovati povoljnije uslove.

Od hotela više kategorije uspješno posluje kompleks Iberostar – Belvi u Bečićima.

Španska kompanija s Palma de Majorke Iberostar jedini je hotelski brend na Crnogorskom primorju. Hotel sa četiri zvjezdice bilježi dobru popunjenost svojih 560 soba.

BETONIRANJE U SRED LJETA: Cijena „all inclusive” aranžmana u hotelu Belvi iznosi 96 eura po osobi. Hotel nudi i dnevni aranžman koji za 26 eura na dan uključuje sva tri obroka, ručak, doručak i večeru, piće, korišćenje dva bazena, stolica i suncobrana na njima i mnoge druge pogodnosti.

Ljeto 2009. u centru crnogorskog turizma protiče u znaku građevinskih radova.

Ruski Mirax neometano i u špicu turističke sezone izvodi radove na uređivanju svojih zgrada, izgradnji staza i betoniranju plaže Guvance.

Gosti prepunog hotela Belvi žale se na buku, prašinu i zatvoren pješački prolaz između Bečića i Budve, koji je ruska kompanija Mirax zazidala svojim bespravno podignutim vilama.

Prodorni zvuci mašina čuju se od rane zore i u centru Budve, dolaze sa gradilišta hotela Avala. Crni hotel Avala tokom juna i jula gotovo je prazan. Malo više posjete uslijedilo je povodom dolaska čuvene Pamele Anderson, koja je u hotelu provela tri dana.

Neshvatljiva je politika lokalne uprave najpoznatijeg turističkog grada u zemlji, koja je izdala odobrenje za izvođenje građevinskih radova u julu i avgustu povlašćenim investitorima, Miraxu i vlasnicima hotela Avala.

Uz naklonost Opštine u sred sezone Mirax betonira pjeskovitu uvalu Guvance, u čijem je neposrednom zaleđu, u strogoj zoni Morskog dobra i preko šetališta Budva-Bečići, bespravno podigao tri vile.

Čelnike Opštine ne brine turistička sezona od čijeg ishoda zavisi domaća ekonomija. Oni imaju više razumijevanja za privatne interese investitora.

I na drugom kraju grada teške građevinske mašine Miraxa, kojima se grade diskoteke na mjestu nesuđenog vodenog grada na brdu Topliš kod Budve, ometale su saobraćaj na tom putu. Diskoteka Mirax otvorena je 23. jula iako nije dovršena. Na stotine mladih prisustvovalo je otvaranju koje se odigralo pored parkiranih kranova i iskopane zemlje.

Učestali spektakularni vatrometi, koji raznim povodima paraju nebo iznad budvanske rivijere, napucane diskoteke sa „vip-djevojkama i vip-momcima”, stolicama i stolovima okupirani gradski trgovi kojima običan svijet više ne može da se kreće, ne znače da sezona cvjeta. Procvat vidi samo ministar Nenezić sa saradnicima iza lelujavih baldahina na plaži Oblatno.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

PODZEMLJE I PROMJENA VLASTI: Upozorenja Dritanu Abazoviću iz kavačkog klana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor saznaje da su lideru liste Crno na bijelo upućeni upozoravajući pozivi iz kavačkog klana. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom ove kriminalne grupe, poručeno mu je da će se „vidjeti ovako ili onako”. Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru

 

Lider pobjedničke liste Crno na bijelo Dritan Abazović više je puta saopštio javnosti da osim pritisaka koji dolaze sa domaćih i regionalnih,  adresa, prima prijetnje i iz kriminalnih krugova.

Prošle nedjelje on je u intervjuu na TV Face ponovio da ga nije strah, te da je problem sa kriminalnim strukturama koje su inkorporirane u duboku državu. „Ti ljudi mogu da budu problematični. Ovo sve nosi određene rizike i žrtve i mi smo spremni da ih podnesemo. Kakav bih bio predstavnik naroda da me pokoleba neko iz kriminalnih struktura…“

Na pitanje ko je najopasniji ko mu je prijetio, Abazović je odgovorio: „Najopasnija su ovdje dva klana koja su međunarodna poznata i koji su naš najveći brend – kavački i škaljarski klan, koji su dio velikog narkokartela. Važno je da ljudi razumiju da kriminalne strukture funkcionišu mnogo bolje nego političke“. Abazović nije tada želio da odgovori ko mu je prijetio.

Monitor saznaje, iz više izvora bliskih Abazoviću, da je lider pobjedničke liste Crno na bijelo, upozorenja primao iz jednog od ova dva klana –  kavačkog. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom kavačkog klana, stiglo je i upozorenje – „vidjećemo se ovako ili onako”. Na čelu kavačkog klana, prema policijskim podacima, nalazi se Slobodan Kašćelan, kome se trenutno sudi zbog kriminalnog udruživanja i zelenašenja. On je krajem prošle godine pušten da se brani sa slobode. Kašćelan je bio u bjekstvu do decembra 2018. godine kada je uhapšen u Češkoj, a početkom naredne godine izručen je Crnoj Gori. U pritvoru je proveo godinu dana, da bi bio pušten u decembru 2019, pošto je založio jemstvo od pola miliona eura.

Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru. URA je tražila od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), 3. septembra, nekoliko dana nakon izbora, da napravi procjenu bezbjednosti za Abazovića. Po zakonu tu procjenu obavlja ANB na zahtjev Uprave policije (UP).

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije ***Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, ***Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Korona parti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih.  I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, NKT se samougasio, a virus ne čeka konstituisanje novog

 

Kriv je administrator. Tako reče predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović, nakon što je sa njegove Fejsbuk stranice ,,greškom” osumnjičenog administratora emitovan snimak okupljanja ,,branilaca” države u Podgorici. Simović je navodno samo srcem bio na skupu na kome se prema procjenama policije okupilo 50.000 ljudi, iako odluke NKT-a propisuju da nije dozvoljeno okupljanje preko 100 ljudi.

Simovića su dostojno u odbrani države na podgoričkom trgu zamijenili drugi članovi NKT-a i sam odlazeći premijer Duško Marković. O kakvoj se ozbiljnoj družini radi, govori i to da se niko iz NKT-a nije oglašavao da upozori na epidemiološki rizik masovnog okupljanja. Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana.

U jeku globalne pandemije, sa rekordnim brojem oboljelih i umrlih, članovi NKT-a su precizno nacrtali način vladanja njihove partije u kome ono što važi za jedne nije obavezno za one koji su na njihovoj partijskoj ili ,,patriotskoj” strani. U nepoštovanju sopstvenih pravila NKT je imao pomoć policije i tužilaštva. Tokom proljeća, zbog kršenja preventivnih mjera, uhapšeno je i krivično gonjeno preko hiljadu građana, da bi se borba protiv korone tokom ljetnjeg rasta oboljelih svela na partijsko-epidemiološko sprječavanje dolaska građana na proteste u Podgoricu. Sedmicu prije izbora  u cilju sprječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavljen je saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Institucije su nakon izbora, uzele slobodno, pa su dan nakon izbora 31. avgusta pristalice opozicionih partija ispred Hrama u Podgorici nesmetano slavile izbornu pobjedu. Odgovor je stigao nakon tri dana na Cetinju, a 6. septembra u Podgorici, uz ćutanje NKT-a i asistenciju policije, održan je drugi patriotski kontramiting.

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih od korona virusa sa tendencijom daljeg rasta. Svakog dana registruje se preko 100 ili dvjesta oboljelih u zavisnosti od toga koliko se testova radi. Crna Gora je od korona fri države zauzela čelnu poziciju u regionu po broju oboljelih, podaci od 8. septembra, – na 100.000 stanovnika imamo 259 oboljelih, BiH 176, Kosovo 156, Albanija 142, Sjeverna Makedonija 92, Hrvastka 63, Slovenija 29. Toliko o epidemiološki bezbjednim izborima.

,,Epidemiološka situacija koja se trenutno registruje u Crnoj Gori je posljedica svih dešavanja od prije sedam do 14 dana što se vremenski poklapa sa masovnim javnim pred i postizbornim okupljanjima koja su kao takva bila zabranjena naredbama Ministarstva zdravlja”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Iz Instituta kažu da će se epidemiološke posljedice skupa koji je organizovan u nedjelju osjetiti po isteku preioda inkubacije osoba koje su virusu eventualno bile izložene na skupu – dakle u prosjeku za sedam do 14 dana od samoga skupa: ,,U tom periodu se očekuje i dodatni priliv novooboljelih koji će biti kontakti iz zajednice osoba koje su virusu izložene na ranije održanim skupovima tako da je pred nama jedan jako težak i neizvjestan period koji će predstavljati ekstremno veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem”.

,,Čitav je niz epidemiološki nezahvalnih elemenata vezanih za ono čemu smo bili svjedoci”, ističu iz Instituta: ,,Pored masovnosti, načina ponašanja, glasnog govora i pjevanja, ogromnog broja ljudi na malom prostoru bez zaštitnih maski, najveći broj osoba koje su prisustvovale skupovima su mlađe starosne dobi te su kao takvi vjerovatniji da neće imati razvijenu kliničku sliku što dodatno olakšava širenje virusa u populaciji i otežava borbu sa virusom, maltene onemogućavajući bilo kakvu kontrolu nad daljim širenjem infekcije”.

Od korona virusa je u Crnoj Gori do sada umrlo 114 ljudi. Ove nedjelje  umrli su majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana ove porodice inficirana korona virusom. Situacija je posebno alarmantna na sjeveru države gdje se bilježe rekordne stope obolijevanja od virusa u Beranama i Rožajama.

I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, odgovora odlazeće vlasti nema, a virus ne čeka konstituisanje nove. Dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, u ponedjeljak, 7. septembra, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u periodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Novi šef Kriznog medicinskog štaba, koji se bavi organizacijom zdravstvenog sistema tokom epidemije korona virusa, nakon ostavke biće Nermin Abdić, direktor Urgentnog centra KCCG. Na utakmici Budućnost-Petrovac, koja je odigrana 30. juna, a nakon koje je utvrđeno prisustvo korona virusa u podgoričkom klubu, doktor Abdić je ukazao pomoć jednom od fudbalera Budućnosti, jasno se vidi na snimku koji su mediji tada objavili. Na pitanje zašto dr Abdić nije u samoizolaciji nakon toga, iz Instituta su tada odgovorili da je Abdić ,,obaveze prema tom klubu obavljao telefonskim putem”.

Kako se nakon izbora, sem premijerovog postavljanja zastave na Tviteru i objašnjenja šefa NKT o administratorovoj grešci, nadležni političari nijesu oglašavali o razbuktavanju epidemije, pitali smo Institut da li imaju komunikaciju sa NKT-om i da li nakon izbora to tijelo uopošte postoji.

,,Komunikacija sa nekim članovima, uključujući predsjednika tog tijela i ministra zdravlja je svakodnevna”, kazali su nam iz Instituta: ,,Bez obzira na sudbinu NKT-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore je ustanova sa gotovo stogodišnjom tradicijom koja nikada nije poklekla pred izazovima i koja je nadživjela mnoge krize pa će tako i ovu. Svi zaposleni u Institutu prosto nemaju pravo niti će se predati korona virusu, te će svoj posao nastaviti da rade predano i odano, posvećeni misiji unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva Crne Gore koje god tijelo upravljalo kriznom situacijom i kako god da se ono zvalo”.

Branka Bošnjak iz sada vladajuće većine ocjenila je da ,,pod hitno treba rasformirati ovakvo NKT koje je ništa drugo no partijski organ”. Najavila je formiranje ,,novog, u skladu sa važećim propisima, a koje bi činili istaknuti stručnjaci iskreno posvećeni ovom problemu, a ne obožavaoci sinekura i mandatopreži koji su davno pogazili Hipokratovu zakletvu i struku bacili pod noge partiji”.

Dobro bi bilo odvojiti struku od politike – partijsko upravljanje epidemijom pokazalo se kao katastrofalno.

 

Selektivni povratak u škole

U regionu i ostatku Evrope i pored pandemije škole su počele sa radom. U Crnoj Gori je početak odložen za 1. oktobar, a tek sedam dana nakon izbora iz Ministarstva prosvjete dali su smjernice kako će to izgledati. Naime, učenici prvih šest razreda osnovne i prvog razreda srednje škole  pohađaće nastavu u školi dok će ostali učiti online uz konsultacije u školi na svakih 15 dana saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako navode sve provjere znanja testova kontrolnih pisanih zadataka za sve đake organizovaće se isključivo u školama uz poštovanje mjera.

Kako se došlo do toga i zbog čega su diskrimisani učenici starijih razreda iz Ministarstva za sada nijesu objasnili. Roditelji su reagovali burno.

Iz Udruženja Roditelji su uputili dopis Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu prosvjete: ,,Naša organizacija je praktično zatrpana pozivima roditelja koji traže da vam se ukaže na određene nelogičnosti i, za njih, problematična rješenja. Na osnovu stavova roditelja, ali i iskustva zemalja u regionu i šire, molimo da razmotrite korekciju smjernica i to tako: da se napravi nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od epidemiološke situacije u zemlji i u skladu sa situacijom u svakoj od opština i škola; zatim da postoji scenario koji predviđa da sva djeca idu u školu, do eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno i da stariji đaci imaju mogućnost da nastavu prate iz učionica”, navodi se u dopisu.

Uz razumijevanje problema sa prostorom u dijelu opština, navodi se dalje, vjerujemo da postoje načini da se nađu adekvatna rješenja kao što je region uradio, a imaju sličnu problematiku (više smjena, korištenje sala za fizičko, dvorišta, pomoćnih prostora, hodnika, opštinskih prostorija, ustupljenog prostora privatnika).

U Hrvatskoj se primjenjuju tri modela nastave tokom pandemije: model A koji podrazumjeva nastavu u školi, model B koji kombinuje dosadašnji online oblik nastave te nastavu u školi i model C koji školama dopušta isključivo nastavu na daljinu. U Sloveniji su uspostavljena četiri modela djelovanja (A, B, C, D) uz dva propratna (C1, C2).  Na snazi je model B, po kojem su škole otvorene svim zdravim učenicima uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera. U slučaju pogoršanja situacije škole prelaze na model C, po kojem učenici od prvog do trećeg razreda odlaze u školu, dok viši razredi nastavu provode online.

U našem Ministarstvu prosvjete očigledno nijesu imali kad da se bave modelima, imali su preča posla oko izbora.

Predrag NIKOLILĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo