Povežite se sa nama

MONITORING

Po repu

Objavljeno prije

na

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica ocijenila je ove sedmice da „bi svako ko je podsticao ratna dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije trebalo da odgovara, pa i novinari”.  „Normalno da trebaju svi koji su na ovaj ili onaj način podsticali ratna dešavanja da odgovaraju”, kazala je ona, uz napomenu da će biti ,,poteškoća da se utvrdi i individualizira odgovornost novinara”, ali da ,,ima slučajeva gdje će se moći utvrditi krivica». Medenica nije precizirala na koja novinarska pera sumnja. Ni otkud zna da će se za neke moći utvrditi krivica, a za druge neće. Kratko je dodala: ,,Ja sam za to da se uđe u proceduru njihovog utvrđivanja i sankcionisanja svega onoga čime su doprinijeli da se na našim prostorima dešava ono što se dešavalo”. NOVINARI PRIJE POLITIČARA: Lijepo zbori predsjednica Vrhovnog suda. Trebalo bi svi koji su, kako kaže, ,,na ovaj ili onaj način podsticali ratna dešavanja da odgovaraju”.

Problem je samo u tome što će, ako se njene riječi i obistine, Crna Gora dobiti još jednu optuženičku klupu za suočavanje sa ratnom prošlošću na kojoj će sjedjeti samo – izvršioci. Ovoga puta novinari. Da li će se među njima naći i novinari ratni huškači koji su u međuvremenu nagrađeni poslaničkim i drugim funkcijama, Medenica nije precizirala.

Ugledni crnogorski novinari pozdravili su inicijativu da se sudi i novinarima koji su početkom devedesetih podstrekivali na rat. Oni, međutim, smatraju da bi prije nego se u sudnice dovedu novinari, najprije trebalo suditi onima u čijim se rukama nalazila politička moć, i koji su, imali uticaj na uređivačke politike tadašnjih državnih medija.

Neđeljko Rutović, urednik Vijesti vjeruje da do suđenja novinarima ipak neće doći. „Medenica će, ako se zaista bude bavila ovakvim slučajevima, morati da se bavi i ljudima koji su tada nosili političku odgovornost za sve što se dešavalo u Crnoj Gori u tom vremenu.

Dragoljub Vuković, novinar, kaže za Monitor da bi se, u slučaju da postoji ozbiljna namjera da se sudi novinarima ratnim huškačima, «lako moglo utvrditi ko se ogriješio o profesionalne standarde, a ko počinio krivično djelo». On smatra da bi trebalo suditi novinarima, ali da najveću odgovornost snose političari. ,,Možda će se, kad dođe neka nova politička elita, i oni doći na redi”, kaže Vuković.

PRANJE PROŠLOSTI: Predstavnici vladajuće partije, u čijim su redovima oni koji su pozivali na „rat za mir”, nedavno su u crnogorskom parlamentu, uz kolege SDP-a i Pokreta za promjene, podržali usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović je podsjetio da se Deklaracijom ne smije od odgovornosti amnestirati crnogorska vlast. Ostali, pripadnici crnogorskog antiratnog pokreta, nijesu ni trepnuli gledajući još jednu ,,mirovnu misiju” nekadašnjih boraca za mir.

Nema veze što je DPS podržao, bitno je da je inicijativa dobra, kazali su.

Na isti način pozdravljen je i početak suđenja za ratne zločine nad hrvatskim zarobljenicima u logoru Morinj. Pred Višim sudom u Podgorici sudi se petorici bivših aktivnih i mobilisanih pripadnika JNA- Mlađenu Govedarici, Ivu Gojniću, Zlatku Tarleu, Špiru Lučiću, Boru Gligiću i Ivu Menzalinu, koji su optuženi da su, naređivali i vršili mučenje, nečovječno postupali i nanosili velike patnje ratnim zarobljenicima i civilima dovođenim sa dubrovačkog područja.

Suđenje, međutim, neće donijeti odgovoriti na pitanje – na osnovu kojeg propisa i čijom odlukom je osnovan logor Morinj. Na teritoriji Crne Gore su, u to vrijeme, postojali zakoni, legalni sudovi i tužilaštva, zatvori i pritvori. Crnogorski državni vrh se, poznato je, u međuvremenu nije puno promijenio.

Slavilo se i kada je krajem prošle godine, a četiri godine nakon podnošenja prvih tužbi, odlukom Vlade došlo do sudskog poravnjanja u 42 parnice za naknadu štete u slučaju deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore. Slavlju nije smetalo što je ministar pravde Miraš Radović tada kazao da ne može da kaže da je Vlada odlukom o poravnjanju priznala odgovornost crnogorske vlasti za taj zločin.

Radović je upro prstom na devet policijskih funkcionera kojima se zbog deportacije i sudilo. Što bi rekla Medenica – inividualizirao je zločin.

Ako se ovako nastavi, neće imati ko prstom uprijeti u neke ovdašnje političke individue, koje su, kako ono kaže predsjednica Vrhovnog suda „na ovaj ili onaj način podsticali ratna dešavanja”. Oni koji su pripadali antiratnom pokretu sve više zaboravljaju. I sve bolje služre. Najviše zahvaljujući prebjezima iz nekadašnjih antiratnioh redova Milo Đukanović i Svetozar Marović mogu mirne duše vladaju dok se sudi njihovim konjovodcima. Na kraju, oni su se, kakva god da je, ipak okitili nagradom za mir Lige humanista.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo