Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FINANSIJSKA VLAST U RALJAMA POLITIKE: Komesari oćerali bankara

Objavljeno prije

na

Odluka Centralne banke Crne Gore „vrhovne institucije monetarnog sistema” da se, skupa sa probranim predstavnicima sedme sile, brutalno obračuna sa izvršnim direktorom jedne ovdašnje banke – ne zbog njegovog rada već zbog nečega što je izgovoreno na sastanku grupe ljudi, koji nije imao nikakve veze sa bankama i bankarstvom – nije dobila publicitet koji zaslužuje. Moglo bi se, međutim, pokazati da će to za aktuelnog guvernera Radoja Žugića biti (ne)profesionalni potez sa najdugoročnijim posljedicama. Ili makar najtužnijim.

Da li je finansijski sistem u Crnoj Gori stabilniji nakon što je Centralna banka – zbog verbalnog delikta – iz zemlje, praktično, protjerala Roberta Kleindiensta, izvršnog direktora i člana borda NLB Montenegrobanke?

Mučan muk prati progon politički nepodobnog bankara iz Slovenije. I, evo već pa cijelu nedjelju, nikoga od nadležnih da pokuša objasniti uzroke i posljedice povučenih poteza.

Da li je procenat patriotski prosvijetljenih stanovnika Crne Gore porastao nakon što su čuvari tekovina prvo optužili a potom i presudili neopreznom i nepromišljenom bankaru koji je, na sastanku jednog interesnog udruženja (Slovenački poslovni klub) pred desetak okupljenih, kazao kako je stanje u Crnoj Gori gore nego u Burkini Faso?

Da citiramo patriotske uzbunjivače (ne treba ih miješati sa zviždačima koji su časni i hrabri ljudi/žene): „On se obrušio na Crnu Goru i stanje u našoj državi, opisujući je, uz brojne birane riječi kao goru od Burkine Faso!” Izostalo je elementarno objašnjenje. Da li što su dojavljivači loše zapamtili, ili zato što mediji zaogrnuti profesionalnim patriotizmom nijesu marili za detalje, tek ostali smo uskraćeni za kontekst. U čemu je to u Crnoj Gori stanje gore nego u Burkini Faso, jednoj od desetak najsiromašnijih zemalja na planeti. Prema našim izvorima, Kleindiensta je svoju ocjenu izrekao tokom razgovora o korupciju i njenom uticaju na poslovni ambijent u Crnoj Gori. Burkina Faso, na jeziku afričkih plemena koja u njoj žive, znači „zemlja poštenih ljudi”. Sami zaključite da li smo za poređenje.

„Lično sam navikao da djelujem na mjestima gdje mogu da doprinesem i gdje diskusija ide u pravcu iskrene, iako zahtjevne, razmjene mišljenja”, pokušao je da objasni sada već bivši izvršni direktor NLB-a nakon što mu je postalo jasno da će ga „razmjena mišljenja” koštati poslovnih pozicija u Crnoj Gori.

Nije zgorega znati: Roberta Kleindiensta od 2000. godine, radi na rukovodećim pozicijama u Novoj ljubljanskoj banci (NLB). U crnogorsku filijalu te banke (NLB Montenegrobanka) stigao je 2012. pravo na poziciju izvršnog direktora zaduženog (i) za finansijsko upravljanje i Sektor upravljanja rizicima. Riječ je, kažu dobro verzirani, o jednom od rijetkih stranih bankara koji je ovdje došao zbog iskazanih profesionalnih kvaliteta, a ne po osnovu političke podobnosti.

Oni kojima je crna hronika bliža od finansija čuli su za Kleindiensta krajem oktobra 2014, nakon što su ga dvojica maskiranih napadača pretukla metalnim šipkama na parkingu banke, kada je krenuo kući po završetku radnog dana. Policija i tužilaštvo vjerovali su kako su identifikovali jednog od napadača ali je on, u dva navrata, nepravosnažno oslobođen presudama Osnovnog suda u Podgorici. Drugom napadaču nema ni pomena.

Nakon pominjanja Burkine Faso i reakcija koje su uslijedile, Kleindiensta postaje poznat u cijelom regionu.

Čim su saznali za „prestup” direktora NLB čelnici CBCG najavili su njegovo kažnjavanje. „Centralna banka će biti prinuđena da pokrene proceduru oduzimanja odobrenja za izvršnog direkrora NLB Roberta Kleindiensta, ukoliko odbor direktora banke, u najkraćem roku, ne preuzme odgovarajuće mjere”, saopšteno je nakon hitnog sastanka guvernera Radoja Žugića sa glavnim izvršnim direktorom NLB Martinom Leberleom.

Žurba je, valjda, uslovila pa da ne znamo čime je CBCG bila prinuđena da pokrene proceduru koje se nije dosjetila kada su ovdašnje banke otimale novac svojih deponenata, zavodile klijente lažnim obećanjima o jeftinim kreditima u švajcarcima, falsifikovale potvrde o žirantima, obmanjivale klijenete i monetarne vlasti, prale novac domaćih i stranih kriminalaca… Nije valjda da su na guvernera uticala sjećanja na dane provedene u DPS-u, profesionalne veze sa braćom Đukanović (Žugić je u ime Prve banke potpisao ugovor kojim je Milo Acu dao 44 miliona naših para, da bi spasili obraz i zajedničku investiciju) ili ono malo kućice na morskoj obali, čiju bi nelegalnu gradnju spriječila svaka država na svijetu. Sem valjda Crna Gora.

Slovenci su vidjeli zlu priliku pa su svog izvršnog direktora razriješili samo par sati nakon Žugićevih prijetnji. To, ipak, nije bilo dovoljno.

,,Nakon donešene odluke Odbora direktora NLB Banke, Banka je u posljepodnevnim časovima primila Rješenje od Centralne banke Crne Gore kojim se oduzima odobrenje za izvršnog direktora Roberta Kleindiensta…”, navedeno je u saopštenju iz NLB.

Iz CBCG se nijesu oglašavali. A bilo bi interesantno saznati uz koje obrazloženje je Kleindiensta smijenjen. I ko je potpisao tu odluku. Ipak je to novitet u zemlji čiji je predsjednik objavio da je protiv referenduma o pristupanju NATO zbog toga što je crnogorsko društvo „pokazalo da kroz svoje podijeljenosti nema spremnost za tu vrstu izjašnjavanja”. Pa niko iz vlasti i njima privrženih medija nije tražio njegovu smjenu.

Jednako su prećutali i sve sramote koje su Crnoj Gori činjeli strateški partneri birani po kriterijumima vlasti. I to ne samo oni sa međunarodnih potjernica. Cio svijet nam se smijao kada je, krajem 2011. godine, kanadski magazin Toronto life objavio reportažu pod naslovom Destinacija Mankistan. Ponižavajuća kovanica nije izvedena iz zemlje majmuna već iz ideje da državom gospodari Piter Mank – kao što su tvrdili njegovi saradnici, sagovornici magazina. „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države”, kazao je za Toronto life izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas Oliver Korlet. Gdje je tada bio Radoje Žugić? A da, spremao se da da ostavku na mjesto guvernera CBCG, kako bi postao ministar finansija u sedmoj Vladi Mila Đukanovića. Poslije se ponovo vratio u Centralnu banku. Baš kako što je svojevremeno pretrčavao iz Fonda PIO do Prve banke i natrag.

Vratimo se u sadašnjost. Dokazujući gospodarima i običnome puku vlastito čojstvo i junaštvo, anonimne patriote za vikend su zakupile jedan od najvećih bilborda u gradu, tačno preko puta NLB, pa na njemu – preko fotografije inkriminisanog bankara – drečavom farbom uskliknuli: Kući! Da čuju i on i njegovi doskorašnji saradnici iz banke. Osveta je trajala do ponedjeljka u zoru, nakon čega je sa bilborda uklonjena slika prognanog nepomenika. Ostaje da se vidi da li će domovina i aktuelna vlast znati da na adekvatan način nagrade časne Crnogorce koji su stali u odbranu naših vrijednosti. I prava da se izrugujemo sa gostom koga smo prethodno istjerali iz kuće.

Na sajtu products.office.com companija Microsoft Bila Gejtsa donosi podatke o dostupnosti svojih aplikacija korisnicima mobilnih uređaja širom svijeta. Tako možemo saznati da korisnici android telefona i tableta iz Burkine Faso mogu na legalan način nabaviti Office paket. Za razliku od stanovnika Crne Gore. Možda ono „zemlja poštenih ljudi” ipak nešto znači.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo