Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FINANSIJSKA VLAST U RALJAMA POLITIKE: Komesari oćerali bankara

Objavljeno prije

na

Odluka Centralne banke Crne Gore „vrhovne institucije monetarnog sistema” da se, skupa sa probranim predstavnicima sedme sile, brutalno obračuna sa izvršnim direktorom jedne ovdašnje banke – ne zbog njegovog rada već zbog nečega što je izgovoreno na sastanku grupe ljudi, koji nije imao nikakve veze sa bankama i bankarstvom – nije dobila publicitet koji zaslužuje. Moglo bi se, međutim, pokazati da će to za aktuelnog guvernera Radoja Žugića biti (ne)profesionalni potez sa najdugoročnijim posljedicama. Ili makar najtužnijim.

Da li je finansijski sistem u Crnoj Gori stabilniji nakon što je Centralna banka – zbog verbalnog delikta – iz zemlje, praktično, protjerala Roberta Kleindiensta, izvršnog direktora i člana borda NLB Montenegrobanke?

Mučan muk prati progon politički nepodobnog bankara iz Slovenije. I, evo već pa cijelu nedjelju, nikoga od nadležnih da pokuša objasniti uzroke i posljedice povučenih poteza.

Da li je procenat patriotski prosvijetljenih stanovnika Crne Gore porastao nakon što su čuvari tekovina prvo optužili a potom i presudili neopreznom i nepromišljenom bankaru koji je, na sastanku jednog interesnog udruženja (Slovenački poslovni klub) pred desetak okupljenih, kazao kako je stanje u Crnoj Gori gore nego u Burkini Faso?

Da citiramo patriotske uzbunjivače (ne treba ih miješati sa zviždačima koji su časni i hrabri ljudi/žene): „On se obrušio na Crnu Goru i stanje u našoj državi, opisujući je, uz brojne birane riječi kao goru od Burkine Faso!” Izostalo je elementarno objašnjenje. Da li što su dojavljivači loše zapamtili, ili zato što mediji zaogrnuti profesionalnim patriotizmom nijesu marili za detalje, tek ostali smo uskraćeni za kontekst. U čemu je to u Crnoj Gori stanje gore nego u Burkini Faso, jednoj od desetak najsiromašnijih zemalja na planeti. Prema našim izvorima, Kleindiensta je svoju ocjenu izrekao tokom razgovora o korupciju i njenom uticaju na poslovni ambijent u Crnoj Gori. Burkina Faso, na jeziku afričkih plemena koja u njoj žive, znači „zemlja poštenih ljudi”. Sami zaključite da li smo za poređenje.

„Lično sam navikao da djelujem na mjestima gdje mogu da doprinesem i gdje diskusija ide u pravcu iskrene, iako zahtjevne, razmjene mišljenja”, pokušao je da objasni sada već bivši izvršni direktor NLB-a nakon što mu je postalo jasno da će ga „razmjena mišljenja” koštati poslovnih pozicija u Crnoj Gori.

Nije zgorega znati: Roberta Kleindiensta od 2000. godine, radi na rukovodećim pozicijama u Novoj ljubljanskoj banci (NLB). U crnogorsku filijalu te banke (NLB Montenegrobanka) stigao je 2012. pravo na poziciju izvršnog direktora zaduženog (i) za finansijsko upravljanje i Sektor upravljanja rizicima. Riječ je, kažu dobro verzirani, o jednom od rijetkih stranih bankara koji je ovdje došao zbog iskazanih profesionalnih kvaliteta, a ne po osnovu političke podobnosti.

Oni kojima je crna hronika bliža od finansija čuli su za Kleindiensta krajem oktobra 2014, nakon što su ga dvojica maskiranih napadača pretukla metalnim šipkama na parkingu banke, kada je krenuo kući po završetku radnog dana. Policija i tužilaštvo vjerovali su kako su identifikovali jednog od napadača ali je on, u dva navrata, nepravosnažno oslobođen presudama Osnovnog suda u Podgorici. Drugom napadaču nema ni pomena.

Nakon pominjanja Burkine Faso i reakcija koje su uslijedile, Kleindiensta postaje poznat u cijelom regionu.

Čim su saznali za „prestup” direktora NLB čelnici CBCG najavili su njegovo kažnjavanje. „Centralna banka će biti prinuđena da pokrene proceduru oduzimanja odobrenja za izvršnog direkrora NLB Roberta Kleindiensta, ukoliko odbor direktora banke, u najkraćem roku, ne preuzme odgovarajuće mjere”, saopšteno je nakon hitnog sastanka guvernera Radoja Žugića sa glavnim izvršnim direktorom NLB Martinom Leberleom.

Žurba je, valjda, uslovila pa da ne znamo čime je CBCG bila prinuđena da pokrene proceduru koje se nije dosjetila kada su ovdašnje banke otimale novac svojih deponenata, zavodile klijente lažnim obećanjima o jeftinim kreditima u švajcarcima, falsifikovale potvrde o žirantima, obmanjivale klijenete i monetarne vlasti, prale novac domaćih i stranih kriminalaca… Nije valjda da su na guvernera uticala sjećanja na dane provedene u DPS-u, profesionalne veze sa braćom Đukanović (Žugić je u ime Prve banke potpisao ugovor kojim je Milo Acu dao 44 miliona naših para, da bi spasili obraz i zajedničku investiciju) ili ono malo kućice na morskoj obali, čiju bi nelegalnu gradnju spriječila svaka država na svijetu. Sem valjda Crna Gora.

Slovenci su vidjeli zlu priliku pa su svog izvršnog direktora razriješili samo par sati nakon Žugićevih prijetnji. To, ipak, nije bilo dovoljno.

,,Nakon donešene odluke Odbora direktora NLB Banke, Banka je u posljepodnevnim časovima primila Rješenje od Centralne banke Crne Gore kojim se oduzima odobrenje za izvršnog direktora Roberta Kleindiensta…”, navedeno je u saopštenju iz NLB.

Iz CBCG se nijesu oglašavali. A bilo bi interesantno saznati uz koje obrazloženje je Kleindiensta smijenjen. I ko je potpisao tu odluku. Ipak je to novitet u zemlji čiji je predsjednik objavio da je protiv referenduma o pristupanju NATO zbog toga što je crnogorsko društvo „pokazalo da kroz svoje podijeljenosti nema spremnost za tu vrstu izjašnjavanja”. Pa niko iz vlasti i njima privrženih medija nije tražio njegovu smjenu.

Jednako su prećutali i sve sramote koje su Crnoj Gori činjeli strateški partneri birani po kriterijumima vlasti. I to ne samo oni sa međunarodnih potjernica. Cio svijet nam se smijao kada je, krajem 2011. godine, kanadski magazin Toronto life objavio reportažu pod naslovom Destinacija Mankistan. Ponižavajuća kovanica nije izvedena iz zemlje majmuna već iz ideje da državom gospodari Piter Mank – kao što su tvrdili njegovi saradnici, sagovornici magazina. „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države”, kazao je za Toronto life izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas Oliver Korlet. Gdje je tada bio Radoje Žugić? A da, spremao se da da ostavku na mjesto guvernera CBCG, kako bi postao ministar finansija u sedmoj Vladi Mila Đukanovića. Poslije se ponovo vratio u Centralnu banku. Baš kako što je svojevremeno pretrčavao iz Fonda PIO do Prve banke i natrag.

Vratimo se u sadašnjost. Dokazujući gospodarima i običnome puku vlastito čojstvo i junaštvo, anonimne patriote za vikend su zakupile jedan od najvećih bilborda u gradu, tačno preko puta NLB, pa na njemu – preko fotografije inkriminisanog bankara – drečavom farbom uskliknuli: Kući! Da čuju i on i njegovi doskorašnji saradnici iz banke. Osveta je trajala do ponedjeljka u zoru, nakon čega je sa bilborda uklonjena slika prognanog nepomenika. Ostaje da se vidi da li će domovina i aktuelna vlast znati da na adekvatan način nagrade časne Crnogorce koji su stali u odbranu naših vrijednosti. I prava da se izrugujemo sa gostom koga smo prethodno istjerali iz kuće.

Na sajtu products.office.com companija Microsoft Bila Gejtsa donosi podatke o dostupnosti svojih aplikacija korisnicima mobilnih uređaja širom svijeta. Tako možemo saznati da korisnici android telefona i tableta iz Burkine Faso mogu na legalan način nabaviti Office paket. Za razliku od stanovnika Crne Gore. Možda ono „zemlja poštenih ljudi” ipak nešto znači.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo