Povežite se sa nama

MONITORING

Gdje je glava hobotnice

Objavljeno prije

na

U Zagrebu je počelo suđenje optuženima za ubistvo direktora nedjeljnika Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nikole Franića, koje su mediji nazvali proces decenije. Za ubistvo Pukanića i Franića će se, u stvari, suditi u dva sudska postupka koji će se odvijati u dvije države, pošto se čeka i na suđenje u Beogradu ,,balkanskom kralju kokaina” Sretenu Jociću i još dvojici okrivljenih. U Zagrebu su, uz izuzetne mjere bezbjednosti na optuženičkoj klupi braća od strica Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović. U odsutnosti se sudi i Željku Milovanoviću, koji je u pritvoru u Beogradui Bojanu Guduriću, koji se iznenada sam predao policiji u RS i čeka odluku kome će biti izručen, jer su ga tražili i Hrvatska i Srbija. Uz Jocića i Milovanovića, u pritvoru u Beogradu je još jedan član kriminalne grupe – Milenko Kuzmanović. Obje optužnice podignute su gotovo u isto vrijeme, godinu dana kasnije, poslije sinhronizovano vođenih istraga policija Hrvatske i Srbije. U zagrebačkoj optužnici navedeno je da je Pukanić ubijen da bi bio spriječen da u medijima iznosi novinarska saznanja o djelovanju više kriminalnih grupa na prostorima zemalja bivše Jugoslavije i njihovoj povezanosti. Pukanić je u Nacionalu početkom 2000-tih imenovao osobe porijeklom iz bivše SFRJ kao organizatore velikog šverca cigareta u Srbiji i drugim zemljama iz regiona. O tome je svjedočio i pred pravosudnim organima Italije, na čijem tržištu se takođe odvijao nelegalan promet duvana, za koji se sumnjiče ljudi o kojima je Pukanić pisao.

Naručilac zločina je navodno Jocić, koji je za to platio 1,5 miliona eura i za sprovođenje angažovao Slobodana Đurovića, koji je zatim s Robertom Matanićem dogovorio da okupi povjerljive osobe koje će organizovati likvidaciju. Robert je sa svojim bratom od strica Lukom i Mafalanijem dogovorio pribavljanje sredstava za praćenje kretanja Pukanića i smještaj za Milovanovića i Gudurića, koji su zbog tog „posla” došli iz Srbije. Prema optužnici navedene osobe su planirale da likvidiraju još dvije neimenovane osobe, što tvrdi zaštićeni svjedok tužilaštva čije svjedočenje se očekuje s velikim interesovanjem.

Prvog dana suđenja u Županijskom sudu u Zagrebu sva četvorica okrivljenih su negirali umiješanost u zločin.
Robert Matanić je skoro plačnim glasom tvrdio da je tokom istrage prevaren da će dobiti status zaštićenog svjedoka. Zato je, kako tvrdi, lažno u cijelu priču umiješao bivšeg generala Hrvatske vojske Vladimira Zagorca, Slobodana Đurovića, kontroverznog srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta i Jocića, onako kako se to od njega tražilo. Matanić, koji je dosad više puta mijenjao iskaz, vidno uplašen je govorio da se osjeća „više nego jadno i bijedno” jer je dozvolio da „bude izigran”.

Pažnju je u sudnici posebno privukao Slobodan Đurović zvani Kardinal, rodom iz Crne Gore. ,,Imam toliko imovine da je ne mogu potrošiti i ako bih živio još sto godina. Imam više od deset miliona eura,”samouvjereno je pričao Jocićev kum, koji se tereti da je po Jocićevom nalogu organizovao atentat na Pukanića.
Prema optužnici Đurović (55) je primio 760.000 eura, preko razrađene šeme bankarskih transfera preko Kipra i Crne Gore tri nedjelje prije ubistva.

Đurović insistira da su u pitanju bili njegovi poslovni aranžmani.
Suđenje su pratili i diplomatski predstavnici Crne Gore, a Đurovićeva odbrana angažovala je advokaticu iz Pariza, koja je suđenje pratila iz publike.

Navodno se među 31 svjedokom Državnog tužilaštva nalazi i onaj najdragocjeniji Uredu za suzbijanje organizovanog kriminala (USKOK). Pretpostavlja se da je riječ o svjedoku saradniku koji je trebalo da sudjeluje u likvidaciji, ali je od nje odustao i odlučio da progovori. Postoji li zaista taj svjedok saradnik, USKOK nikad nije zvanično potvrdio niti opovrgao.

Mediji u Zagrebu i Beogradu pretpostavljaju da je riječ o rođaku Roberta i Luke Matanića. Sklonjen je na bezbjednu lokaciju, a njegovu glavu je Sreten Jović, prema izjavama saslušanih, ucijenio na milion eura.

Hrvatski mediji nagađaju da se optužnica temelji upravo na iskazu tog svjedoka pokajnika te da u pozadini zločina stoji duvanska mafija. Tim pretpostavkama pridonijelo je i saslušanje Ratka Kneževića, koji je u medijima za Pukanićevu smrt optužio duvanski kartel iza koga navodno stoje Stanko Subotić Cane i crnogorski premijer Milo Đukanović, inače Kneževićev kum.

U zagrebačkim i beogradskim medijima kao navodni naručioci ubistva pominju se – Stanko Subotić i Vladimir Zagorac.

Gudurić spreman za nagodbu?

Dan uoči početka suđenja u Zagrebu, vlastima u RS predao se Bojan Gudurić. Policajci u Banjaluci jedva su ga prepoznali jer je smršao više od 20 kilograma. Sumnja se da je on iz Srbije u Hrvatsku prebacio eksplozivnu napravu kojom su ubijeni Pukanić i Franić. Prema nalazima istrage, naprava je najvjerovatnije sastavljena u Novom Sadu. Kako je objavio beogradski Press, Gudurić se predao banjalučkoj policiji iz straha od Joce Amsterdama. Izvor Pressa iz novosadske policije, potvrđuje te navode. ,, Prema našim saznanjima, Gudurić ima dosta toga da kaže o atentatu na Pukanića, što bi dodatno otežalo Jocićevu poziciju. On može da otkrije nove detalje o ovoj likvidaciji, a možda bi mogao da otkrije i ko je pravi naručilac ovog ubistva. Zbog toga se plaši za svoj život i vjeruje da je bezbjedniji u hrvatskom zatvoru nego u srpskom,” kazao je izvor Pressa. “Njegova predaja dogodila se samo dva dana pred početak suđenja u Zagrebu i čini nam se da je sve bilo tempirano. Moguće je da je prethodno s nekim već napravio nekakav dogovor” zaključio je sagovornik Pressa.

Suđenje u brojkama

6.700 strana optužbe
126 akreditovanih novinara
31 svjedok na suđenju
28 akreditovanih redakcija
20 sudskih stražara u sudnici
9 iskaza koji će se čitati
8 advokata odbrane
7 televizijskih kamera
7 sati snimljenog dokaznog materijala

 

Ogromno zanimanje medija

Za suđenje vlada dosad nezabilježeno zanimanje medija.
Dopisnik britanske medijske kuće Bi-Bi-Si iz Zagreba napisao je da je Pukanić ,,često objavljivao istraživačke članke o kriminalnom svijetu Zapadnog Balkana, objelodanjivao šverc i korupciju na najvišim nivoima.” BBC navodi kako se smatralo da i sam Pukanić ima tijesne veze sa nekim kriminalcima. No, rasprostranjeno je mišljenje da je postao žrtva organizovanog kriminala zbog onoga o čemu je pisao. Novinar BBC-a ukazuje da su vlasti u Zagrebu pod pritiskom da se bave pitanjima o kojima je Pukanić pisao ukoliko Hrvatska želi da se priključi EU 2012. Bitanski Fajnenšel tajms (FT) takođe ocjenjuje da se proces osumnjičenima za ubistvo Pukanića smatra prekretnicom u borbi protiv organizovanog kriminala u Hrvatskoj. Eksplozija u Zagrebu u oktobru 2008, povećala je zabrinutost u Briselu o kriminalnoj mreži među bivšim jugoslovenskim republikama, primijetilo je glasilo londonskog Sitija, glavnog finansijskog centra u svijetu. FT podsjeća da je Pukanić često pisao o aktivnostima ,,mafiji”, povezujući je sa švercom cigareta tokom 1990-tih. List prenosi mišljenje tužilaca da bi nastavak istrage mogao, eventualno, da bude proširen na više političke nivoe u regionu. Njemačka novinska agencija DPA, navodi da je istraga poslije ubistva Pukanića objelodanila mrežu organizovanog kriminala koja je prelazila granice među državama nastalim iz nekadašnje Jugoslavije.

M. BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo