Povežite se sa nama

MONITORING

Gdje je glava hobotnice

Objavljeno prije

na

U Zagrebu je počelo suđenje optuženima za ubistvo direktora nedjeljnika Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nikole Franića, koje su mediji nazvali proces decenije. Za ubistvo Pukanića i Franića će se, u stvari, suditi u dva sudska postupka koji će se odvijati u dvije države, pošto se čeka i na suđenje u Beogradu ,,balkanskom kralju kokaina” Sretenu Jociću i još dvojici okrivljenih. U Zagrebu su, uz izuzetne mjere bezbjednosti na optuženičkoj klupi braća od strica Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović. U odsutnosti se sudi i Željku Milovanoviću, koji je u pritvoru u Beogradui Bojanu Guduriću, koji se iznenada sam predao policiji u RS i čeka odluku kome će biti izručen, jer su ga tražili i Hrvatska i Srbija. Uz Jocića i Milovanovića, u pritvoru u Beogradu je još jedan član kriminalne grupe – Milenko Kuzmanović. Obje optužnice podignute su gotovo u isto vrijeme, godinu dana kasnije, poslije sinhronizovano vođenih istraga policija Hrvatske i Srbije. U zagrebačkoj optužnici navedeno je da je Pukanić ubijen da bi bio spriječen da u medijima iznosi novinarska saznanja o djelovanju više kriminalnih grupa na prostorima zemalja bivše Jugoslavije i njihovoj povezanosti. Pukanić je u Nacionalu početkom 2000-tih imenovao osobe porijeklom iz bivše SFRJ kao organizatore velikog šverca cigareta u Srbiji i drugim zemljama iz regiona. O tome je svjedočio i pred pravosudnim organima Italije, na čijem tržištu se takođe odvijao nelegalan promet duvana, za koji se sumnjiče ljudi o kojima je Pukanić pisao.

Naručilac zločina je navodno Jocić, koji je za to platio 1,5 miliona eura i za sprovođenje angažovao Slobodana Đurovića, koji je zatim s Robertom Matanićem dogovorio da okupi povjerljive osobe koje će organizovati likvidaciju. Robert je sa svojim bratom od strica Lukom i Mafalanijem dogovorio pribavljanje sredstava za praćenje kretanja Pukanića i smještaj za Milovanovića i Gudurića, koji su zbog tog „posla” došli iz Srbije. Prema optužnici navedene osobe su planirale da likvidiraju još dvije neimenovane osobe, što tvrdi zaštićeni svjedok tužilaštva čije svjedočenje se očekuje s velikim interesovanjem.

Prvog dana suđenja u Županijskom sudu u Zagrebu sva četvorica okrivljenih su negirali umiješanost u zločin.
Robert Matanić je skoro plačnim glasom tvrdio da je tokom istrage prevaren da će dobiti status zaštićenog svjedoka. Zato je, kako tvrdi, lažno u cijelu priču umiješao bivšeg generala Hrvatske vojske Vladimira Zagorca, Slobodana Đurovića, kontroverznog srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta i Jocića, onako kako se to od njega tražilo. Matanić, koji je dosad više puta mijenjao iskaz, vidno uplašen je govorio da se osjeća „više nego jadno i bijedno” jer je dozvolio da „bude izigran”.

Pažnju je u sudnici posebno privukao Slobodan Đurović zvani Kardinal, rodom iz Crne Gore. ,,Imam toliko imovine da je ne mogu potrošiti i ako bih živio još sto godina. Imam više od deset miliona eura,”samouvjereno je pričao Jocićev kum, koji se tereti da je po Jocićevom nalogu organizovao atentat na Pukanića.
Prema optužnici Đurović (55) je primio 760.000 eura, preko razrađene šeme bankarskih transfera preko Kipra i Crne Gore tri nedjelje prije ubistva.

Đurović insistira da su u pitanju bili njegovi poslovni aranžmani.
Suđenje su pratili i diplomatski predstavnici Crne Gore, a Đurovićeva odbrana angažovala je advokaticu iz Pariza, koja je suđenje pratila iz publike.

Navodno se među 31 svjedokom Državnog tužilaštva nalazi i onaj najdragocjeniji Uredu za suzbijanje organizovanog kriminala (USKOK). Pretpostavlja se da je riječ o svjedoku saradniku koji je trebalo da sudjeluje u likvidaciji, ali je od nje odustao i odlučio da progovori. Postoji li zaista taj svjedok saradnik, USKOK nikad nije zvanično potvrdio niti opovrgao.

Mediji u Zagrebu i Beogradu pretpostavljaju da je riječ o rođaku Roberta i Luke Matanića. Sklonjen je na bezbjednu lokaciju, a njegovu glavu je Sreten Jović, prema izjavama saslušanih, ucijenio na milion eura.

Hrvatski mediji nagađaju da se optužnica temelji upravo na iskazu tog svjedoka pokajnika te da u pozadini zločina stoji duvanska mafija. Tim pretpostavkama pridonijelo je i saslušanje Ratka Kneževića, koji je u medijima za Pukanićevu smrt optužio duvanski kartel iza koga navodno stoje Stanko Subotić Cane i crnogorski premijer Milo Đukanović, inače Kneževićev kum.

U zagrebačkim i beogradskim medijima kao navodni naručioci ubistva pominju se – Stanko Subotić i Vladimir Zagorac.

Gudurić spreman za nagodbu?

Dan uoči početka suđenja u Zagrebu, vlastima u RS predao se Bojan Gudurić. Policajci u Banjaluci jedva su ga prepoznali jer je smršao više od 20 kilograma. Sumnja se da je on iz Srbije u Hrvatsku prebacio eksplozivnu napravu kojom su ubijeni Pukanić i Franić. Prema nalazima istrage, naprava je najvjerovatnije sastavljena u Novom Sadu. Kako je objavio beogradski Press, Gudurić se predao banjalučkoj policiji iz straha od Joce Amsterdama. Izvor Pressa iz novosadske policije, potvrđuje te navode. ,, Prema našim saznanjima, Gudurić ima dosta toga da kaže o atentatu na Pukanića, što bi dodatno otežalo Jocićevu poziciju. On može da otkrije nove detalje o ovoj likvidaciji, a možda bi mogao da otkrije i ko je pravi naručilac ovog ubistva. Zbog toga se plaši za svoj život i vjeruje da je bezbjedniji u hrvatskom zatvoru nego u srpskom,” kazao je izvor Pressa. “Njegova predaja dogodila se samo dva dana pred početak suđenja u Zagrebu i čini nam se da je sve bilo tempirano. Moguće je da je prethodno s nekim već napravio nekakav dogovor” zaključio je sagovornik Pressa.

Suđenje u brojkama

6.700 strana optužbe
126 akreditovanih novinara
31 svjedok na suđenju
28 akreditovanih redakcija
20 sudskih stražara u sudnici
9 iskaza koji će se čitati
8 advokata odbrane
7 televizijskih kamera
7 sati snimljenog dokaznog materijala

 

Ogromno zanimanje medija

Za suđenje vlada dosad nezabilježeno zanimanje medija.
Dopisnik britanske medijske kuće Bi-Bi-Si iz Zagreba napisao je da je Pukanić ,,često objavljivao istraživačke članke o kriminalnom svijetu Zapadnog Balkana, objelodanjivao šverc i korupciju na najvišim nivoima.” BBC navodi kako se smatralo da i sam Pukanić ima tijesne veze sa nekim kriminalcima. No, rasprostranjeno je mišljenje da je postao žrtva organizovanog kriminala zbog onoga o čemu je pisao. Novinar BBC-a ukazuje da su vlasti u Zagrebu pod pritiskom da se bave pitanjima o kojima je Pukanić pisao ukoliko Hrvatska želi da se priključi EU 2012. Bitanski Fajnenšel tajms (FT) takođe ocjenjuje da se proces osumnjičenima za ubistvo Pukanića smatra prekretnicom u borbi protiv organizovanog kriminala u Hrvatskoj. Eksplozija u Zagrebu u oktobru 2008, povećala je zabrinutost u Briselu o kriminalnoj mreži među bivšim jugoslovenskim republikama, primijetilo je glasilo londonskog Sitija, glavnog finansijskog centra u svijetu. FT podsjeća da je Pukanić često pisao o aktivnostima ,,mafiji”, povezujući je sa švercom cigareta tokom 1990-tih. List prenosi mišljenje tužilaca da bi nastavak istrage mogao, eventualno, da bude proširen na više političke nivoe u regionu. Njemačka novinska agencija DPA, navodi da je istraga poslije ubistva Pukanića objelodanila mrežu organizovanog kriminala koja je prelazila granice među državama nastalim iz nekadašnje Jugoslavije.

M. BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo