Povežite se sa nama

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. Ekonomska nauka poznaje tri motiva bavljenjem ekonomijom: spašavanje svijeta, sopstveno bogaćenje i razumijevanje ekonomske pojave. Ovi naši ne spašavaju svijet a i ne razumiju ga. Bogaćenje je nešto drugo. Okolo kruži vic o crnogorskom bogaćenju: Znate li kako funkcioneri DPS-a broje brojalicu u igri bogaćenja? Slično kao i kod žmurke, samo: ,,1991, 1992, 1993,… 2008, 2009. Ko se nije obogatio, MAGARAC bio. Liberalizam na naš način.

Javni i privatni sektor su u krizi. Ubijanjem privrede ubija se javni sektor. I obrnuto. Plana nema, svi čekaju. Premijer je skoro izjavio: ,,Možda će nas 2010-ta pozitivno iznenaditi”. Nada je naš plan. On vidi četiri najveća ekonomska problema: deficit, nezaposlenost, zaduženja i usporena kreditna aktivnost banaka. U pravu je, ali nije nabrojao tri glavna. Glavni su giljotina za ekonomiju.

Prvi je korupcija. Predstavljaju je kao neko zlo iz anketa. Dešava se tamo nekoj „našoj zajednici”. Ustvari je namirivanje partijskih kadrova. Parče kolača za lojalnog druga. Fakturu ispostaviti državi. Građani plaćaju. Ko želi da posluje u ovakvom ambijentu? Vremenom korupcionašenje postaje nestabilno. Odsustvo kolača urušava odnose među korumpiranima. Tanka je uzica oko njihovog vrata. Rob je rob. Naređenje se mora slušati. Kidanjem uzice, stvar se mijenja.Visoki partijski kadrovi su prvi na jelovniku. Sljedbenici kreću da rastrgnu gospodara. Istoriji poznato.

Drugi problem je organizovani kriminal. Utiče na bezbijednost kako građana, tako i investitora. Slučajevi berzanskih mućki kod nas su česti. Krupnim ribama enormno bogatstvo, malim ulagačima mućak. Tako se tjeraju investitori. Posao vijeka ,,Bar – Boljari” je sporan. Kažu da loš rejting Crne Gore odbija ulagače. Sa nama uspješno sarađuju samo oni koji vole mutne poslove. Mutni se sa mutnim raduje.

Treći problem medijsko gušenje. Sloboda medija je bitna za transparentnost u poslovanju. Rijetki mediji su ukazivali na tranzicione greške i početke ekonomske krize. Vlast ni da čuje. To su bili zloslutni gavrani koji se ne raduju crnogorskom ekonomskom bumu. Ti kočničari razvoja stalno ponavljaju riječi: konflikt interesa, kriminal, korupcija, nezakonito bogaćenje. Mediji su i sami biznis. Ponekad tržišno jedva održiv. Ali njihova uloga je mnogo veća. Informišu, zalažu se za tranzicionu pravdu, toleranciju i dijalog. Oni su nosioci progresa. Ovo važi samo ukoliko se ne svrstaju uz sile zla. Servisiranje ratova, na primjer.

Ova tri problema prave giljotinu za ekonomiju. Stranih investitora nema. Pare se cijede od građana i radne privrede. Porezi. Nameti. Podobne ne diraju. Nepodobni buše dodatnu rupu na kaišu. Ko je i nešto zaradio mora platiti reket. Popularno ugradnja. Princip – pomoć preduzećima koja poštuju zakone ove države ne važi za nepodobne. Među njima su mediji. I tu rade stotine radnika koji izdržavaju porodice.

Kada giljotina toliko dugo neprestano kida proizvodi kontraefekat. Iscrpljivanje ne može trajati vječno. Počeće da čerupaju sami sebe. Zmija sama sebe guta. Od repa. Stravičan prizor, ne bira da li su praznici ili ne. Svima poželite sreću za praznike. Trebaće nam. Srećna nam Nova 2010-ta.

Miodrag RAŠOVIĆ

Komentari

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Reciklaža

Objavljeno prije

na

Objavio:

KHOV je bespogovorno dokazala, (samo)reklamirajući se, da jeste odgovorna i zadužena za praćenje berzanskog poslovanja i da bi trebala da reaguje na urušavanje pravila berzanskog poslovanja u Crnoj Gori Terrifying Monday, septembra 2008. godine, je ogolio stvarnost finansija svijeta. Paniku iz konferencijskih sala prebacio je na ulicu i među struku. Vikend ispunjen roštiljanjem, svadbama, raskalašnošću je morao biti prekinut blizinom kraha egzistencija vodećih bankara. Neočekivana jačina i sveobuhvatnost spirale bezdana globalnih finansija se mogla zaustaviti samo iz budžeta. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo