Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Glasovi sa mreže

Objavljeno prije

na

Nakon što je Crna Gora postala 192. članica Ujedinjenih nacija, politička situacija na domaćem internet nebu je bila gotovo pa nepostojeća. Tada glavni igrači DPS i SNP su neažuriranost svojih stranačkih prezentacija opravdavali „kolektivnim odmorom” nakon velikog referendumskog posla kako je to rekao Predrag Sekulić ili redizajnom kako su javili njihovi rivali. SDP koji je kasnije dao ministra za informaciono društvo nije ni imao svoj sajt, a ista situacija je bila i sa brojnim tada aktuelnim igračima. Kada je na svjetsku mrežu bilo priključeno oko 20 posto stanovništva Crne Gore, za one koji su se borili za glasove pecanje u ovako maloj bari bio je suvišan trošak. Birače su obišli „od vrata do vrata”.

Stvari su se promijenile. Po informacijama Monstata danas više od pola stanovništva Crne Gore ima pristup internetu. Najpopularniju društvenu mrežu – Fejsbuk koristi skoro 300.000 Crnogorki i Crnogoraca ili gotovo svi koji koriste internet. Shodno tome i aktivnost domaćih političara i njihovih stranaka je živnula.

Televizija polako gubi korak sa internetom. Ovo ide na ruku političkim akterima, baš kao i cijena oglašavanja na novom mediju. Primjera radi, oficijelni materijal predsjedničke kampanje Baraka Obame prezentovan preko besplatnog internet kanala Youtube gledan je 14.5 miliona sati što je ekvivalentno televizijskom emitovanju u vrijednosti od 47 miliona dolara.

Za jednu političku partiju sve naravno počinje sa – sajtom. Za razliku od 2006. godine, danas sve partije u Crnoj Gori na internet postavljaju program, pristupnice, brojne spoljne veze ka socijalnim mrežama, ogroman broj podataka i aktuelnosti, formulara, foto i video galerija. Ažuriranje je u najvećem broju slučajeva redovno, mada još uvijek ima i onih koji svoje prezentacije osvježavaju tek svako par dana. Uskoro će izbori, pa će i ove aktivnosti učestati.

Tradicionalni vid kampanje na terenu, pokazali su i nedavni izbori širom svijeta, treba potkrijepiti onlajn kampanjom. „Ako se ozbiljno pristupa političkoj kampanji, više se ne može govoriti o razdvojenosti oflajn i onlajn kampanje. Jedina mogućnost su integrisane kampanje koje će nastojati da dođu do birača pomoću svih kanala komunikacije “, kaže Krunoslav Vidić savjetnik u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Hrvatske, inače član Evropske asocijalcije političkih savjetnika. On smatra da je najveća prednost društvenih medija u tome što se zaobilaze klasični mediji i sa biračima se može komunicirati lično, bez posrednika. Vidić u knjizi Politička komunikacija na internetu koju je uradio sa Markom Rakar Mrakom i Milošem Đajićem tvrdi da se izbori ne mogu dobiti samo na društvenim mrežama, ali da se bez tih istih mreža više ne može pobijediti na izborima.

Toga su posljednjih godina postali svjesni i domaći političari. Većina ih je tu, od Slavena Radunovića iz Nove i gradonačelnika prijestonice Aleksandra Bogdanovića koje zainteresovani osim na Fejsbuku mogu naći i na tviteru, pa do Igora Lukšića kome je otvaranje zvaničnog Fejsbuk naloga bio prvi premijerski zadatak. Rijetki su oni koji poput njega ili najaktivnijeg među svima lidera PZP-a Nebojše Medojevića redovno održavaju svoje profile i komuniciraju sa ,,prijateljima”.

Nakon odlične internet kampanje koju je vodio Obamin tim, slična praksa nastavljena je u Engleskoj, Njemačkoj i Francuskoj. Naravno stigla je i u region, pa Đajić (predsjednik Upravnog odbora Centra modernih veština iz Beograda) pobjedu Boruta Pahora od 25.000 glasova prednosti u trci za premijera Slovenije pripisuje brojki od 85.000 fanova koliko ih je tada imao na Redbooku. I crnogorska opozicija je nedugo nakon ovakvih kretanja u svijetu, za lokalne izbore 23. maja 2010. pokrenula kampanju Bolja Crna Gora i na internetu. Ovakva praksa je do tada rijetko korišćena kod nas, pa je i taj pionirski posao ostao nedorečen.

Kod nas je još mnogo onih koji, poput bivšeg premijera Mila Đukanovića, ne razmišljaju o uključivanju u ove sfere. Njegov partijski kolega Miodrag Vuković smatra da društvene mreže promovišu radikalizam pojedinaca, koriste se za rušenje sistema i ulaz u tajne podatke drugih ljudi, što ima crtu zloupotrebe.

Podmladak njegove partije ipak prepoznaje kapacitete interneta, pa su upravo ovih dana u toku izbori za delegate kongresa savjeta mladih. Planirano je da internet izbori za delegate za Kongres Savjeta mladih DPS traju do 25. septembra. Oni su se odlučili na ovakav korak iako zvanična Fejsbuk stranica ove partije okuplja svega 526 članova. Kako kažu razlog je što u odnosu na broj stanovnika Crna Gora ima najveći procenat korišćenja društvenih mreža i interneta u regionu. I novoformirana Pozitivna Crna Gora je onlajn pristalicama pružila priliku da se uključe i kreiraju slogan za izbor najpozitivnije poruke na temu života u Nikšiću.

Većina domaćih političara koji se odluče za uključivanje u internet zajednicu pada na prvom pravilu koje Vidić i njegove kolege postavljaju u svojoj knjizi, a koje glasi: „Ako ste se odlučili za započinjanje komunikacije na internetu, to nikako ne smije biti samo u vrijeme izborne kampanje”. Oni koji propagiraju ideje o online političkom aktivizmu i tvrde da nema razlike između realnog i virtuelnog svijeta, u pravu su i u ovom slučaju. Kao i u stvarnom životu, obećanja političara nakon kampanje i završenih izbora, nestaju i sa mreže. Ovaj povremeni aktivizam, koji ne može dati dugotrajne efekte, naročito čudi kada se zna činjenica da je najveći broj apstinenata među mlađom populacijom. Upravo ona je najviše zastupljena na internetu i sa nje crpi većinu informacija.

Za predstojeće izbore političari su već zakasnili sa ozbiljnom internet kampanjom. Po riječima Miloša Đajića ove kampanje je potrebno dobro osmisliti, koordinirati i pokrenuti mjesecima ranije.

Počele su neke druge predizborne aktivnosti na socijalnim mrežama koje se odvijaju paralelno sa onima u realnom svijetu. Društvene mreže su idealno mjesto za prikupljanje ili makar apdejtovanje podataka o glasačima. Malo je onih koji na njima „zaključavaju svoje profile”, a o suzdržavanju od komentara da ne govorimo. I kod nas postoje monitoring timovi koji pretražuju internet i društvene mreže u potrazi za informacijama o biračkom tijelu. Uz pomoć društvenih mreža političari vrlo lako mogu doći do ciljane grupacije kojoj će plasirati svoju reklamnu kampanju. Istu stvar mogu koristiti i u potrazi za donatorima, ali i u onom u čemu smo najbolji – blaćenju, manipulisanju i spinovanju.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo