Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sportistima aplauzi, predsjedniku zvižduci

Objavljeno prije

na

Globalni događaji, kao što je bila Olimpijada u Londonu, u svim zemljama svijeta izazivaju emotivna pražnjenja i reakcije, od ushićenja do očaja. Ni naša država nije bila izuzetak. Veličanstven uspjeh crnogorskih rukometašica, osvajačica prve olimpijske medalje u istoriji Crne Gore, bacio je u zasjenak priču o uslovima u kojima žive i treniraju sportisti, o katastrofalno praznim kasama klubova, o načinu na koji su mnogi od olimpijaca otišli na najveću svjetsku sportsku smotru… Tako je bilo i prilikom dočeka crnogorskog olimpijskog tima u Podgorici. Na Trgu Republike olimpijce su dočekale hiljade građana iz svih krajeva Crne Gore. Oduševljeni i ponosni, uz navijačke i druge pjesme, baklje, zastave … veselili su se uspjesima naših sportista. Sasvim opravdano. Naše rukometašice osvojile su – nebo.

Ali, i ovog puta pokazalo se da je sport ogledalo društva. Za uspjeh rukometašica, po običaju, nakačila se bulumenta političara, stranačkih aktivista i javnih radnika. Prednjačila je vlast, odnosno koalicija DPSDP, s namjerom da uknjiži kao svoju zaslugu sve ono što su naši olimpijci postigli u Londonu.

No, medalja ima dvije strane. U to se na svečanom dočeku olimpijskog tima uvjerio i predsjednik Crne Gore i potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović. Čim je najavljeno da će pozdraviti olimpijce, podgoričkim trgom razlegli su se zvižduci i povici ,,Ua”. Takav dekor pratio je cijelo Vujanovićevo obraćanje. ,,Čemu se Vujanović drugom i nadao. Uništili su nam i živote i državu, pa bi još i da im zapjevamo”, prokomentarisao je zvižduke građana upućene Vujanoviću posjetilac jednog internet sajta.

Indikativno je da je te večeri na podgoričkom trgu najviše bilo omladine – vršnjakinja i vršnjaka dvodecenijske DPS-ove vlasti.

Sjutradan je premijer Igor Lukšić sportistima obećao svakakva čuda, uključujući i jačanje sportske infrastukture. Premijerova obećanja povod su više da se podsjetimo na ranije slične bajkovite priče crnogorskih političara. No, prije toga valja se zapitati odakle osiromašenoj Crnoj Gori novac za ,,jačanje sportske infrastrukture”. Hoće li to Lukšićeva vlada podići još koji kredit, koji će vraćati naši unuci?

Upućeni tvrde da se u sport ulaže malo i da država nema strategiju razvoja sporta, pa mnogi nekad uspješni klubovi jedva životare kao, recimo, vaterpolo klub Primorac, rukometni i košarkaški klubovi na Cetinju, rukomentni klub u Beranama, ili fudbalski klubovi u Nikšiću. Nije isključeno da će takva sudbina zadesiti i ove koje danas slavimo. Reprezentativci imaju bijedne dnevnice koje se neredovno isplaćuju. Sportisti se uglavnom pripremaju u neadekvatnim uslovima. Podsjetimo, Mišelu Platiniju, predsjedniku UEFA, prije dvije godine, dok je boravio u posjeti Fudbalskom savezu Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša predstavio je idejno rješenje za istočnu tribinu fudbalskog stadiona u Podgorici, uz obećanje da će biti završena ove godine. Nije. Platini je prije svega došao u Podgoricu da bi popričao o sportskoj infrastrukturi sa državnim vrhom Crne Gore. Primio ga je i Filip Vujanović. Podgorica nema ni atletsku stazu.

Političari majstorski koriste sport za sopstvenu promociju. I Savjet mladih Demokratske partije socijalista Podgorice vidio je šansu da se glasne povodom uspjeha crnogorskih olimpijaca. Uputio je zahtjev Miomiru Mugoši da se dio Cetinjskog puta od kružnog toka kod spomenika Sv. Petru Cetinjskom do raskrsnice sa Nikšićkim putem i Ulicom Vojislavljevića nazove Bulevar Zlatnih lavica.

,,Molimo cjelokupnu crnogorsku javnost da ovaj gest ne shvati nikako drugačije od gesta čiste ljubavi prema našoj domovini koju DPS kao državotvorni politički subjekat nikad nije morala dokazivati”, dao je na znanje Savjet mladih DPS-a Glavnog grada. Koliko nas košta ta DPS-ova ,,čista ljubav prema našoj domovini” uvjeravamo se svakodnevno.

Poput Crne Gore, i ostale su države slavile svoje sportske heroje. Olimpijske igre su, kao i svaki put do sada, iznjedrile fenomene i zvijezde o kojima će se dugo pričati. Da li će tako biti i sa našim olimpijcima? Hoće li ih se sjetiti premijer Lukšić, Vujanović, mladi depeesovci nakon oktobarskih izbora. Ili će i dalje organizovati prigodna slavlja na kojima će sve da pršti od velikih obećanja i namjenskog rodoljublja i već sjutradan na njih zaboraviti? A možda su oni što su zviždali na podgoričkom trgu nešto važno za oktobar poručili dugovječnim vladaocima.

Uspjeh za istoriju

Naše ,,zlatne lavice” i ostali članovi crnogorskog olimpijskog tima, zaslužile su veličanstven doček u Podgorici.

Rukometašice su odigrale kako je trebalo. Izgubile su u finalu iako bi priča bila drugačija da nisu izgubile toliko lopti na početku meča, kada su mogle samljeti Norvežanke.

Sportska Crna Gora od osamostaljivanja ne pamti veće razočarenje od onog iz utakmice za bronzu na vaterpolo olimpijskom turniru. Vjerovatno ni sami akteri ne znaju kako objasniti činjenicu da neko šest minuta prije kraja vodi 11:8 protiv grogiranog protivnika, koji ima veliki broj isključenja igrača i trenera, pa opet izgubi utakmicu sa 12:11. Srbija se digla iz pepela i potpuno je zaslužila bronzanu medalju.

Naš barjaktar na Olimpijskim igrama Srđan Mrvaljević, realno, nije ni trebalo da ide na OI zbog narušenog zdravlja. Rezultat toga bio je poraz u drugom kolu, iako smo se nadali da bi mogao i do trona.

U atletici su nas predstavljali bacač diska Danijel Furtula, evropski juniorski vicešampion i maratonka iz Nikšića Slađana Perunović. Furtula ima samo 19 godina i bio je najmlađi među kolegama na Olimpijskim igrama u Londonu. To je vezalo ruke perspektivnom atletičaru da ne uđe u finale.

Slađana Perunović je najavila da želi da na olimpijskom maratonu u Londonu popravi nacionalni rekord i to je postigla. Stara je izreka da su svi koje završe maraton i pobjednici, pa je tako pobjednica i Slađana, jer je bila među 107 koji su prošli kroz ciljnu ravninu, nakon nešto više od 42 kilometra trčanja. Završila je na 77. poziciji u vremenu 2:39:07, popravila lični i nacionalni rekord i istrčala rezultat koji je joj garantuje učešće na Svjetskom prvenstvu u atletici iduće godine u Moskvi.

Jedriličar Milivoj Dukić posljednji je ušao na spisak učesnika za OI, ali je najduže nastupao na olimpijskim borilištima. Najmlađi od crnogorskih olimpijaca, još junior, nekoliko dana se borio sa mnogo starijim i iskusnijim takmičarima, i dokazao da će biti velika nada za neke naredne globalne sportske susrete. Osvajanje 30. mjesta u konkurenciji 49 takmičara u klasi „laser” je, s obzirom na to kakvo je stanje našeg jedrenja u odnosu na ostale zemlje-učesnice, uspjeh ravan podvigu.

Ostala dva crnogorska olimpijca bokser Boško Drašković i strijelac Nikola Šaranović mogu se svesti pod Kubertenovu -Važno je učestvovati. Bez imalo ironije.

Veseljko KOPRIVICA – Željko MILOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo