Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sportistima aplauzi, predsjedniku zvižduci

Objavljeno prije

na

Globalni događaji, kao što je bila Olimpijada u Londonu, u svim zemljama svijeta izazivaju emotivna pražnjenja i reakcije, od ushićenja do očaja. Ni naša država nije bila izuzetak. Veličanstven uspjeh crnogorskih rukometašica, osvajačica prve olimpijske medalje u istoriji Crne Gore, bacio je u zasjenak priču o uslovima u kojima žive i treniraju sportisti, o katastrofalno praznim kasama klubova, o načinu na koji su mnogi od olimpijaca otišli na najveću svjetsku sportsku smotru… Tako je bilo i prilikom dočeka crnogorskog olimpijskog tima u Podgorici. Na Trgu Republike olimpijce su dočekale hiljade građana iz svih krajeva Crne Gore. Oduševljeni i ponosni, uz navijačke i druge pjesme, baklje, zastave … veselili su se uspjesima naših sportista. Sasvim opravdano. Naše rukometašice osvojile su – nebo.

Ali, i ovog puta pokazalo se da je sport ogledalo društva. Za uspjeh rukometašica, po običaju, nakačila se bulumenta političara, stranačkih aktivista i javnih radnika. Prednjačila je vlast, odnosno koalicija DPSDP, s namjerom da uknjiži kao svoju zaslugu sve ono što su naši olimpijci postigli u Londonu.

No, medalja ima dvije strane. U to se na svečanom dočeku olimpijskog tima uvjerio i predsjednik Crne Gore i potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović. Čim je najavljeno da će pozdraviti olimpijce, podgoričkim trgom razlegli su se zvižduci i povici ,,Ua”. Takav dekor pratio je cijelo Vujanovićevo obraćanje. ,,Čemu se Vujanović drugom i nadao. Uništili su nam i živote i državu, pa bi još i da im zapjevamo”, prokomentarisao je zvižduke građana upućene Vujanoviću posjetilac jednog internet sajta.

Indikativno je da je te večeri na podgoričkom trgu najviše bilo omladine – vršnjakinja i vršnjaka dvodecenijske DPS-ove vlasti.

Sjutradan je premijer Igor Lukšić sportistima obećao svakakva čuda, uključujući i jačanje sportske infrastukture. Premijerova obećanja povod su više da se podsjetimo na ranije slične bajkovite priče crnogorskih političara. No, prije toga valja se zapitati odakle osiromašenoj Crnoj Gori novac za ,,jačanje sportske infrastrukture”. Hoće li to Lukšićeva vlada podići još koji kredit, koji će vraćati naši unuci?

Upućeni tvrde da se u sport ulaže malo i da država nema strategiju razvoja sporta, pa mnogi nekad uspješni klubovi jedva životare kao, recimo, vaterpolo klub Primorac, rukometni i košarkaški klubovi na Cetinju, rukomentni klub u Beranama, ili fudbalski klubovi u Nikšiću. Nije isključeno da će takva sudbina zadesiti i ove koje danas slavimo. Reprezentativci imaju bijedne dnevnice koje se neredovno isplaćuju. Sportisti se uglavnom pripremaju u neadekvatnim uslovima. Podsjetimo, Mišelu Platiniju, predsjedniku UEFA, prije dvije godine, dok je boravio u posjeti Fudbalskom savezu Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša predstavio je idejno rješenje za istočnu tribinu fudbalskog stadiona u Podgorici, uz obećanje da će biti završena ove godine. Nije. Platini je prije svega došao u Podgoricu da bi popričao o sportskoj infrastrukturi sa državnim vrhom Crne Gore. Primio ga je i Filip Vujanović. Podgorica nema ni atletsku stazu.

Političari majstorski koriste sport za sopstvenu promociju. I Savjet mladih Demokratske partije socijalista Podgorice vidio je šansu da se glasne povodom uspjeha crnogorskih olimpijaca. Uputio je zahtjev Miomiru Mugoši da se dio Cetinjskog puta od kružnog toka kod spomenika Sv. Petru Cetinjskom do raskrsnice sa Nikšićkim putem i Ulicom Vojislavljevića nazove Bulevar Zlatnih lavica.

,,Molimo cjelokupnu crnogorsku javnost da ovaj gest ne shvati nikako drugačije od gesta čiste ljubavi prema našoj domovini koju DPS kao državotvorni politički subjekat nikad nije morala dokazivati”, dao je na znanje Savjet mladih DPS-a Glavnog grada. Koliko nas košta ta DPS-ova ,,čista ljubav prema našoj domovini” uvjeravamo se svakodnevno.

Poput Crne Gore, i ostale su države slavile svoje sportske heroje. Olimpijske igre su, kao i svaki put do sada, iznjedrile fenomene i zvijezde o kojima će se dugo pričati. Da li će tako biti i sa našim olimpijcima? Hoće li ih se sjetiti premijer Lukšić, Vujanović, mladi depeesovci nakon oktobarskih izbora. Ili će i dalje organizovati prigodna slavlja na kojima će sve da pršti od velikih obećanja i namjenskog rodoljublja i već sjutradan na njih zaboraviti? A možda su oni što su zviždali na podgoričkom trgu nešto važno za oktobar poručili dugovječnim vladaocima.

Uspjeh za istoriju

Naše ,,zlatne lavice” i ostali članovi crnogorskog olimpijskog tima, zaslužile su veličanstven doček u Podgorici.

Rukometašice su odigrale kako je trebalo. Izgubile su u finalu iako bi priča bila drugačija da nisu izgubile toliko lopti na početku meča, kada su mogle samljeti Norvežanke.

Sportska Crna Gora od osamostaljivanja ne pamti veće razočarenje od onog iz utakmice za bronzu na vaterpolo olimpijskom turniru. Vjerovatno ni sami akteri ne znaju kako objasniti činjenicu da neko šest minuta prije kraja vodi 11:8 protiv grogiranog protivnika, koji ima veliki broj isključenja igrača i trenera, pa opet izgubi utakmicu sa 12:11. Srbija se digla iz pepela i potpuno je zaslužila bronzanu medalju.

Naš barjaktar na Olimpijskim igrama Srđan Mrvaljević, realno, nije ni trebalo da ide na OI zbog narušenog zdravlja. Rezultat toga bio je poraz u drugom kolu, iako smo se nadali da bi mogao i do trona.

U atletici su nas predstavljali bacač diska Danijel Furtula, evropski juniorski vicešampion i maratonka iz Nikšića Slađana Perunović. Furtula ima samo 19 godina i bio je najmlađi među kolegama na Olimpijskim igrama u Londonu. To je vezalo ruke perspektivnom atletičaru da ne uđe u finale.

Slađana Perunović je najavila da želi da na olimpijskom maratonu u Londonu popravi nacionalni rekord i to je postigla. Stara je izreka da su svi koje završe maraton i pobjednici, pa je tako pobjednica i Slađana, jer je bila među 107 koji su prošli kroz ciljnu ravninu, nakon nešto više od 42 kilometra trčanja. Završila je na 77. poziciji u vremenu 2:39:07, popravila lični i nacionalni rekord i istrčala rezultat koji je joj garantuje učešće na Svjetskom prvenstvu u atletici iduće godine u Moskvi.

Jedriličar Milivoj Dukić posljednji je ušao na spisak učesnika za OI, ali je najduže nastupao na olimpijskim borilištima. Najmlađi od crnogorskih olimpijaca, još junior, nekoliko dana se borio sa mnogo starijim i iskusnijim takmičarima, i dokazao da će biti velika nada za neke naredne globalne sportske susrete. Osvajanje 30. mjesta u konkurenciji 49 takmičara u klasi „laser” je, s obzirom na to kakvo je stanje našeg jedrenja u odnosu na ostale zemlje-učesnice, uspjeh ravan podvigu.

Ostala dva crnogorska olimpijca bokser Boško Drašković i strijelac Nikola Šaranović mogu se svesti pod Kubertenovu -Važno je učestvovati. Bez imalo ironije.

Veseljko KOPRIVICA – Željko MILOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo