Povežite se sa nama

MONITORING

Gola Crna Gora

Objavljeno prije

na

Režim je sve dovitljiviji, okrutniji i sve učestaliji u nasilju nad svojim neistomišljenicima i kritičarima. Još se nije ni slegla prašina zbog dva zapaljena automobila dnevnog lista Vijesti, kad je stigla nova poruka: Marko Milačić nije više novinar RTCG. Podsjećanje: Milačić se ranije javno požalio da mu u RTCG prijete suspenzijom zbog kritičkog odnosa prema vlasti i pisanju za dnevni list Vijesti. Milačića i njegovo pravo da drugačije misli i govori podržali su tada kako visoki evropski zvaničnici, tako i domaći intelektualci, NVO aktivisti i novinari.

Radojka Rutović, urednica državne televizije, demantovala je tada da je uprava RTCG planirala da kazni Milačića, tvrdeći da se on zabunio i da nije kažnjen nego je samo dobio slobodne dane, te da mu je karijera u usponu. Uspon je završio otkazom. Nego, valjda je moralo tako.

Priča se potom pretvorila u tumačenja radnih zakona i ostalih pravilnika. Branko Vojičić, direktor RTCG, objasnio je da Milačiću nije uručen otkaz, nego da mu je istekao ugovor i da ga Milačić nije produžio. Direktor RTCG tvrdi da je Milačić o isteku ugovora bio upoznat i da je trebalo da se o tome izjasni, što nije učinio. Vojičić nije objasnio šta bi se desilo da se Milačić izjasnio, da li bi i u tom slučaju ostao bez posla. Vojičić je kazao i da je Milačić bez saglasnosti poslodavca pisao za konkurentsku kuću Vijesti, što nije u skladu sa zakonom. Nije, međutim, objasnio zašto ga poslodavac zbog toga prestupa nije odmah kaznio, nego je tvrdio da je bez obzira na to Milačićeva karijera u usponu.

RTCG je, ispalo je, sve poštujući zakone i pravila, na kraju morala dati otkaz Marku Milačiću. Kao što decenijama mora na platnom spisku da drži višak zaposlenih.

Milačić za Monitor kaže da se radi o formalnosti koju nije ispoštovao ni prethodna dva puta kada su mu ugovori ipak produženi. On obrazloženje uprave RTCG vidi kao “istu onu logiku laži, kada su za suspenziju tvrdili da sam tražio slobodne dane kako bih udarao biljege na imanju u Kučima. Narodski rečeno – sprdaju se sa svima nama”.

Sprda li se s nama direktor policije Veselin Veljović ili ne, ali još se ne zna ko je na državni praznik zapalio dva automobila Vijesti, parkirana preko puta Agencije za nacionalnu bezbijednost (ANB), iako je taj kraj pod prismotrom dvadesetak kamera.

Veljoviću ni ne trebaju počinioci. On već zna da je to “čin i gest pojedinca, koji treba posmatrati kao izolovani događaj lica koje je to učinilo”. Direktoru policije nije prvi put, kao u slučaju ubistva Dragana Dudića, da unaprijed zna motive zbog kojih je (ili nije) zločin počinjen.

Valjda je izolovano i lice koje je zapalilo automobile Vijesti, pa nema pojma šta se u državi zbiva, nije znalo ni da je državni praznik ( ili je možda mislilo da je prvi maj, pa je umjesto guma zapalilo cijelo auto). Isto lice nema ni televizor ni radio, ne čita novine i nije čulo kako bivši premijer po ko zna koji put označava nezavisne medije kao glavne neprijatelje sreće i blagostanja u Crnoj Gori. Isto lice, pri tom, nije bilo strah da propiruje kola preko puta ANB-a, i pred silnim kamerama.

Iz policije su nagovijestili da provjeravaju da li bi to mogao učiniti neko ko nije bio zadovoljan pisanjem Vijesti. Naravno, to se ne odnosi na Đukanovića, bez obzira što je on javno izrazio nezadovoljstvo pisanjem tog, i drugih nezavisnih medija. Njega Veljović ne može ni da zamisli da uhapsi, kako je izjavio.

Veljoviću je svojom izjavom put osvijetlio premijer Igor Lukšić koji je među prvima osudio napad i brže bolje ocijenio da se radi o “malicioznom činu nesavjesnog pojedinca”, na šta je odmah reagovala grupa ovdašnjih intelektualaca, aktivista i novinara.

“Nije problem Crne Gore nepoznati nesavjesni pojedinac, već sistem u kome se profesionalni mediji i sloboda izražavanja guše – finanasijskim pritiscima, sudskim procesima, nasiljem nad novinarima i ovom zastrašujućom porukom”, navodi se u njihovom saopštenju.

Oglasile su i mnoge međunarodne i domaće organizacije – OEBS, Reporteri bez granica, Medijska organizacija Jugoistočne Evrope, Akcija za ljudska prava… Svi su oni upozorili da se ne smije stati na otkrivanju počinilaca zločina, nego da se moraju otkriti motivi i nalogodavci zločina. Ocijenili su i da je jasno da se radi o ataku na slobodu govora i da u Crnoj Gori nije stvorena bezbjedna atmosfera za novinare.

Razvoju medijskih sloboda u Crnoj Gori nijesu mnogo pomogla zaklinjanja novog premijera u evropske standarde, nakon što je EK kao jedan od uslova za ulazak u EU postavila i povećanje slobode za medije.

Iako je kleveta dekriminalzovana, nije prestalo finansijsko iscrpljivanje nezavisnih medija – Monitora, Vijesti i Dan-a. Rodonačelnik tog oblika pritiska na slobodu izražavanja je niko drugi do bivši premijer, koji je prvi tražio ogromnu, milionsku odštetu. Visoke kazne su se potom samo ređale, a nezavisne medije tužili su uglavnom moćni premijerovi prijatelji.

Ogromni iznosi kojima se mediji već duže pokušavaju finansijski iscrpiti nijesu umanjeni bez obzira na pojedinačne slučajeve i sudije koji poštuju evropske standarde. Ne računajući već isplaćene kazne, Monitor se, na primjer, za duševne bolove trenutno tuži za oko 300 hiljada eura, Vijesti oko 12 miliona, a Dan između 200 i 300 hiljada eura.

Gušenje kritike nije se vršilo samo preko sudova. Radile su i palice, kao u slučaju napada na direktora Vijesti Željka Ivanovića koji je pretučen dok se vraćao sa proslave jubileja te novine. Pronađena su čak i dva dobrovoljca koji su priznali napad na Ivanovića, iako nijesu bili upućeni u detalje sopstvenog zločina.

Tu je i slučaj napada gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina na urednika Vijesti Mihaila Jovovića i reportera Borisa Pejovića. Ovaj slučaj je, inače, još u rukama crnogorskog tužilaštva, odlučnog da Jovovića i Pejovića proglasi nasilnicima, a ne žrtvama. To, naravno, nema nikakve veze sa režimom. Onako, izolovano.

Da su napadi na nezavisne medije sve osim izolovani, pokazuje i državna Pobjeda, koju vlast i prelama i uređuje. Na njenim stranama ne prestaje se sa “istraživanjem” o “zlodjelima” nezavisnih medija.

Konačno, tu su i udari na one koji traže da se utvrdi odgovornost Mila Đukanovića za ratni zločin deportacije bosanskih izbjeglica. Koristi se sve, od SMS poruka uvredljive i prijeteće sadržine, do javnog blaćenja i prijetnji sudom. Ko god je javno izustio da je Đukanović, kao tadašnji premijer, najodgovorniji za taj državni zločin, postao je sumnjivo lice.

Režim se ne obračunava samo sa medijima koji ne pišu bajke o Crnoj Gori. Ućutkuju se i svi ostali neistomišljenici i kritičari, i oni koji ukazuju na nezakonitosti i ostala nedjela. Tako se, umjesto da se štiti sloboda govora, štiti pravo na privatnost osobe koja je označena kao narko bos regiona. Saslušava se direktorica MANS-a Vanja Ćalović, za primjer drugima koji se usude da budu hrabri. Svjedocima zločina, kao što je Slobodan Pejović sudi se, proglašavaju se najvećim zločincima, a ko god hoće može da im demolira automobil, jer to izlovano lice, naravno, neće biti uhvaćeno. Otkazi su sudbina zviždača.

Profesor Filip Kovačević za Monitor komentariše posljednje događaje i sve učestalije i raznovrsnije nasilje koje režim sprovodi nad svojim kritičarima. “Nasilje je sastavni dio sadašnjeg crnogorskog političkog sistema – ono je ugrađeno u njegovu strukturu i širi svoje destruktivno djelovanje, čak i onda kada nije vidljivo kao u posljednjim slučajevima”, kaže on.

Kovačević smatra da nasilje samo po sebi neće prestati. “Nije dovoljno da svako vidi da je na snazi samo i jedino zakon džungle (a što je drugo nego “džungla” ponovni izbor Miomira Mugoše za gradonačelnika). Nasilje je perpetuum mobile, hrani se sopstvenim posljedicama. Ono što može da smanji nasilje je razvijanje kulture nenasilnog otpora i tolerancije za različitosti. To ne može da se uradi bez preuzimanja kontrole nad ideološkim aparatom jednog društva i njegove transformacije, što naravno zahtijeva jasno profilisanu političku demokratsku alternativu koja je u Crnoj Gori tek u povoju”.

Simbolično, 9. jula ove godine navršile su se 62 godine otkako su na Goli otok pristigle hiljade političkih zatvorenika. Danas je Gola Crna Gora. A sloboda je na otoku.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo