Povežite se sa nama

MONITORING

Totalna rasprodaja

Objavljeno prije

10 godina

na

miomir-mugosa

Prije godinu izgledalo je kako se decenijska vladavina dr Miomira Mugoše glavnim gradom Crne Gore bliži kraju. Nekako su ga nategnuto partijski drugovi izabrali za nosioca liste, a onda je Socojaldemokratska partija, koja je prethodno odlučila da samostalno izađe na izbore, u završnici kampanje kao glavni adut upotrijebila obećanje da Mugošu neće podržati prilikom izbora novog podgoričkog gradonačelnika. Avaj. Reklo bi se da je Mugoša u međuvremenu prvenstveno popravio pozicije u sopstvenoj partiji. Mada se o događanjima u tom tamnom vilajetu teško može sa sigurnošću govoriti, znakovito je bilo još od kad je šef Demokratske partije socijalista ugostio Mugošu u svom automobilu na putu do Žabljaka. Mic po mic, premijer Igor Lukšič prije nekoliko mjeseci je obznanio kako ne prepoznaje ličnost koja bi mogla bolje da vodi ovaj grad od gospodina Mugoše. “Smatram da samo ukoliko to ne bude želio, on neće biti izabran”. Premijer je detaljno objasnio da je Miomir Mugoša ostao bez mjesta u Predsjedništvu partije zato što se moralo voditi računa o broju žena i teritorijalnoj zastupljenosti “što naravno ne znači da se na taj način negativno cijenio, recimo, rad Mugoše”. Lukšić je zaključio: “Uvjereni smo da je energija koju on ima korisna za Podgoricu”.

O koristima za Podgoricu dalo bi se raspravljati. Šićar nekoliko srpskih odbornika i njihovih partija je nesporan. Miomir Mugoša ponovo je izabran za gradonačelnika sa 31 glasom za i jednim glasom protiv. Opozicija je napustila salu u toku glasanja, osim Slaviše Guberinića iz Narodne, Dragana Ostojića iz Demokratske srpske stranke i, faktora iznenađenja, Bobana Vujačića, odbornika Nove srpske demokratije. Mihailo Ivanović iz Stranke penzionera glasao je protiv.

Narodna stranka odavno je najavila podršku podgoričkom gradonačelniku. Objasnili su to borbom protiv socijaldemokrata.

“Njihov odlazak je u interesu, kako srpskog naroda, tako i smirivanja ukupnih političkih odnosa u Crnoj Gori”. Eto idile. Ponavljati narodnjacima da u gradski parlament sigurno nijesu stigli glasovima onih koji bi podržali izbor Miomira Mugoše, nema nikakvog smisla. Oni to znaju, samo im je ovako isplativije. Oblačenje cijele stvari u principijelne odore, izgleda kao da si na ulicu riješio da izađeš go jer ti je haljina bila flekava.

Uf, iz Narodne stranke stigla je čak i preporuka o opozicionom djelovanju. “Iz ovoga prositiče da mora doći do preispitivanja unutar opozicije i traženja normalne i političke borbe koja je primjerena trenutku i interesima građana”, rekao je Slaviša Guberinić. Svakom budućem opozicionom trenutku biće primjereno – ne praviti koalicije s Narodnom strankom.

Ne zna se da li je Miomira Mugošu od viška boljela glava, ali na noge mu je došla i Demokratska srpska stranka sa dr Rankom Kadićem na čelu. I oni su rekli da je podrška Mugoši “jedini način da se nanese šteta vladajućoj koaliciji DPS-a i SDP-a na lokalnom nivou”. Osobitu širokogrudost tu je pokazao dr Kadić kojeg je dr Miomir Mugoša lično godinama profesionalno šikanirao, čak i izbacivao sa posla.

Kad se sabere istorija i, moguće, ekonomija narodnjaka i ostalih u podršci dr Miomiru Mugoši, koji uz pomoć takvih ili sličnih glasova neprokosnoveno vlada Podgoricom više od deset godina, neprestano na ivici kvoruma, zapravo nema ništa novo. Nova je principijelnost Socijaldemokratke partije.

Uoči lokalnih izbora prošle godine obećali su da Mugošu neće podržati. Nakon izbora, zato što DPS nije osvojio apsolutnu vlast, proglasili su da su ključevi Podgorice u njihovim rukama. Svako je u Crnoj Gori znao već mjesecima da su ti ključevi izgubljeni, da je Mugoša pokupovao šta mu je trebalo, SDP se, međutim, nije predomislio. Napustili su lokalnu vlast u glavnom gradu koji, ne treba zaboraviti, čini trećinu Crne Gore. To nije mali korak za SDP.

U međuvremenu je javljeno da događaji u Podgorici neće ugroziti savez DPS-a i SDP-a na državnom nivou. Funkcioner SDP-a Raško Konjević ocijenio je ipak da će koalicija funkcionisati “na aparatima”. Šta bi to moglo da znači, niko ne zna. Konjević je ocijenio da je oko izbora podgoričkog gradonačelnika riječ o klasičnoj političkoj korupciji, čiji je ključni akter Mugoša. Očekuje od nadležnih državnih organa, policije i tužilaštva, da se time pozabave. To se već zna – neće se desiti.

“Nastavljamo sa našim radom i građani ne bi trebalo da budu zabrinuti”, poručio je novoizabrani gradonačelnik. Na čelu trećine Crne Gore i dalje će biti čovjek spreman da ošteti grad za 11 miliona eura, da udara novinare i da maltretira slijepu službenicu.

BIZNISMEN: Miomir Mugoša vodio je posao oko prodaje zemlje preduzeću Carine, koji je tekao tako što je zemljište na javnom nadmetanju pogođeno za 970 eura po kvadratu za jednu i 810 eura po kvadratu za drugu parcelu. Ipak, prodato je po cijeni od 165 eura za kvadrat. Završilo se tako što je, nakon višegodišnjih sudskih sporova, prodaja poništena a glavni grad treba Carinama da vrati dva i po milona.

GRAĐANIN: Gradonačelnik se parkira tamo gdje se ne smije. Novinari pokušaju da ga fotografišu, on, sa sinom naoružanim pištoljem, krene u fizički obračun. “Nijesam ga udario na ulici, nego na trotoaru”, pohvalio se policajcima koji su došli da izvrše uviđaj. Potom je krenuo da uz pomoć nadležnih iz tužilaštva ozvaniči svoju verziju događaja.

HUMANISTA: Po gradonačelnikovom naređenju slijepoj službenici Skupštine opštine Marijani Mugoši zabranjeno je da sa psom vodičem dođe do svog radnog mjesta. Kad je sud rekao da to ne može tako, gradonačenik je sve uradio da odluku suda zaobiđe, kada se nije moglo, smislio je rješenje da joj radno mjesto preseli u drugu zgradu, kao da je kužna.

NEIMAR: Mugoša se krajem prošle godine pohvalio kako će “ukupna vrijednost investiranja u glavni grad premašiti pola milijarde eura, zajedno sa investicijama na osnovu privatno-javnog partnerstva, kao i onim od privatnih kompanija i preduzetnika”. Nije precizirao u kome će se roku to desiti. Očigledno je da se, suprotno mitu o gradonačelniku koji “gradi grad”, prisustvo tog novca ne vidi u Podgorici. Od kada njom gazduje Miomir Mugoša, kroz gradsku kasu je prošlo više od 700 miliona eura. Ne računajući pokolone i donacije koje su Podgorici stizale sa svih strana svijeta. Gdje su završili: u kružnim tokovima vrijednim po 850 hiljada eura, mostovima koji su “rasli” tokom gradnje, ulicama i trotoarima koji su rekonstruisani po dva-tri puta ili opštinskim zgradama što se grade poput Skadra na Bojani? Podgorica ostaje jedina prijestonica u Evropi koja nema zatvoreni bazen.

Baš nekako u vrijeme biranja dr Miomira Mugoše iz Skupštine glavnog grada je stigla vijest da će ta institucija osnovati Etičku komisiju. Ona će, kažu, unapređivati etičke standarde i pravila postupanja izabranih predstavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravi utvrđene Etičkim kodeksom. Etička komisija imaće predsjednika i šest članova. Kad bi bilo stvarno, imali bi posla.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

4 dana

na

5 Marta, 2021

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

4 dana

na

5 Marta, 2021

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

4 dana

na

5 Marta, 2021

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo