Povežite se sa nama

Izdvojeno

GOVOR MRŽNJE U JAVNOM PROSTORU U CRNOJ GORI: Ubi opaka riječ

Objavljeno prije

na

Nedavna smrt popularne influenserke u Srbiji aktuelizovala je trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je nerijetko prelazio i u govor mržnje. Taj je trend rastući i u Crnoj Gori. Govor mržnje uglavnom se sankcioniše kada je upućen funkcionerima vlasti. Kada uvrede trpe građani, novinari ili neko iz civilnog sektora, reakcija je uglavnom – deklarativna

 

Regionom odjeknula je vijest da je popularna influenserka Kristina Kika Đukić (20) iz Srbije, koja je godinama trpjela buling (onlajn nasilje), preminula. Pretpostavlja se, jer se na nalaze obdukcije još  čeka, da je počinila samoubistvo. Mediji su nagađali šta bi sve mogao biti uzrok. Ta je polemika izazvala lavinu novih uvreda i komentara prepunih govora mržnje koji se još gomilaju na društvenim mrežama preminule. Rastući trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je nerijetko prelazio i u govor mržnje u posljednjih nekoliko godina, i u Crnoj Gori je očit.

To je pokazalo istraživanje crnogorskog Instituta za medije krajem prošle godine. Onlajn nasilnici i oni koji šire govor mržnje, najčešće, to čine putem društvenih mreža. U medijima takvog je sadržaja manje, no ni oni nijesu dosljedni u primjeni profesionalnih standarda. Zapaljiv govor bujao je u desno orijentisanim medijima, a uz njega i međusobne uvreda čitalaca.

,,Govor mržnje tokom ove godine razmatran je u 14 predmeta (po osnovu nacionalne pripadnosti, pola, promjene pola ili rodnog identiteta, po osnovu političkog ili drugog mišljenja, pripadnosti grupi i druga lična svojstva)”, kazali su Monitoru iz Kancelarije Intitucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsmana).

U 2020. godini takvih je slučajeva bilo upola manje. Iz Uprave policije (UP) iste godine registrovali su 30 prekršaja, 2019. godine 29, 2018. godine 25 i 2017. godine 31 prekršaj.

Brojke ne odslikavaju pravo stanje stvari. ,,Vjerovatno je više razloga koji na to utiču. Dominantan je taj što smo kao društvo postali tolerantni na govor mržnje i druge oblike neprimjerene i nasilne komunikacije i nasilnog ponašanja, generalno. Nažalost, sloboda izražavanja često se tretira kao neograničeno polje slobode”, kazali su još iz Kancelarije Ombudsmana.

Građani/ke se Zaštitniku češće obraćaju s upitima koje mehanizme mogu da iskoriste da bi što prije bio uklonjen neki komentar koji prepoznaju kao govor mržnje na društvenim mrežama ili portalima.

Zakon o zabrani diskriminacije govor mržnje definište kao svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.

Pomoćni pravni izvori u donošenju mišljenja su i praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), kao i preporuka GPR 15 Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koja se odnosi na govor mržnje.

Institucije se radije opredjeljuju da govor mržnje kvalifikuju kao prekršaj, u okviru Zakona o javnom redu i miru. ,,Zato izražavamo sumnju da pojedini delikti, koji se tiču osjetljivih grupa, mogu biti na adekvatan način procesuirani samo kroz taj zakon. Naša javnost, pa čak ni ona stručna, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri na adekvatan način shvatila pojam zločina iz mržnje. Prenaglašeno se daje prednost slobodi izražavanja, pa čak i onda kad ona izvjesno prelazi u govor mržnje”, upozoravaju iz Kancelarije Ombudsmana.

I – djeluju selektivno. Govor mržnje uglavnom se sankcioniše kada je upućen funkcionerima vlasti. Policija i tužilaštvo u tim slučajevima podnose prijave za prijetnje. Kada uvrede trpe građani, novinari ili neko iz civilnog sektora, reakcija je uglavnom – deklarativna.

Nikšićanin Milija Goranović početkom prošle godine je uhapšen, jer je na Fejsbuku uvrijedio tadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Iste je godine uhapšen i R.R. (u medijima nije navedeno njegovo ime) iz Danilovgrada zbog vrijeđanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Petra Ivanovića.

Reakcija nadležnih je izostala u slučaju advokata Velibora Markovića koji je na Fejsbuku vrijeđao žene i onima drugačije seksualne orijentacije direktno prijetio ,,zavrtanjem šije“. Ombudsman je ocijenio da bi Marković trebalo da se izvini zbog govora mržnje. On se na društvenim mrežama narugao nalazu Zaštitnika. Advokatska komora pokrenula je disciplinski postupak protiv advokata, koji je do danas bez valjanog epiloga.

Brojni su slučajevi u kojima su žene, naročito one koje obavljaju neki vid javnog djelovanja, mete objava koje sadrže prijetnje, uvrede i druge niskosti. U toj su se situaciji do sada nekoliko puta našle izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta Vesna Bratić, poslanica DPS-a i potpredsjednica te partije Aleksandra Vuković i Sanja Damjanović, kao i poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić. Mizoginiju i seksizam osjetila je i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i to  od predsjednika Skupštine Crne Gore. Aleksa Bečići joj se na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku, obratio riječima ,,ne stoji Vam kad ste nervozni”.

Bilo je i slučajeva kada su institucije reagovale kako treba. U aprilu ove godine, prvostepenom presudom, Viši sud u Podgorici osudio je na deset mjeseci zatvora 31-godišnjeg Amira Hota. On je na Fejsbuku objavio sadržaj koji je podsticao na mržnju prema građanima srpske nacionalnosti.

U podgoričkom Višem sudu je na sedam mjeseci zatvora osuđen Stefan Z. Kovačević iz Nikšića, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On je na svom Instagram profilu postavio zastrašujući tekst – ,,Na tursku mušku glavu ne diži pušku, ti to možeš bolje stoka se nožem kolje”.

Za govor mržnje odgovarali su i pojedini urednici i vlasnici medija u Crnoj Gori. Monitor je pisao o tim slučajevima.

Nijesu odgovrali osnivači portala Udar.me koji je, tokom kampanje za parlamentarne izbore prošle godine, vodio brutalnu i prljavu kampanju protiv kritičara prethodne vlasti, i proglasio niz novinara, političara i građana saradnicima stranih službi i neprijateljima države. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je da dokazi priloženi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) direktno dovode u vezu protivzakonite aktivnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pomenutog portala na kom je završavao taj materijal. Do danas  ništa u vezi sa tim slučajem nije razjašnjeno.

Oblast onlajn medija i komuniciranja koje se odvija na internetu, iako godinama prepoznata kao plodna za širenje govora mržnje, dezinformacija i propagandi, u Crnoj Gori nije bila uređena do usvajanja novog Zakona o medijima. Tim je Zakonom propisano da su portali dužni da propišu pravila za objavljivanje komentara čitalaca, dok je osnivač dužan da ukoni komentar koji predstavlja očigledno nezakoniti sadržaj, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave drugog lica.

,,Javnost najčešće kroz društvene mreže i medije bude upoznata sa ovakvim slučajevima i to onda kada su mete napada osobe iz javnog života. U skladu sa praksom ESLJP u Strazburu i međunarodnom praksom, nosioci javnih funkcija izloženiji su sudu javnosti i treba da trpe veći stepen kritike i verbalnih napada, pa čak i kada je to na granici uvredljivog govora. To svakako ne podrazumijeva maltretiranje i nasilje bilo koje vrste”, napominju još iz Kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Monitor je pitao nadležne iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kako će se taj Vladin resor pozabaviti ovom problematikom u narednom periodu. Pitali smo i kada možemo očekivati novu Medijsku strategiju Crne Gore i na koji način će ona biti posvećena rješavanju ovog pitanja. Odgovore do zaključenja ovog broja nijesmo dobili.

Govor mržnje iz onlajn prostora vrlo se lako prenosi u stvaran svijet.  I obrnuto.  Posljedice mogu biti tragične. To smo iskusili devedesetih.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo