Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAP SE GASI, OPET: Kostur iz DPS ormara

Objavljeno prije

na

DPS vlast je sve uradila da do ovoga dođe. Sad čekamo stav aktuelne Vlade. Ako, uopšte, još ima prostora za dogovor sa Veselinom Pejovićem. Njegove rashode namiriće staro željezo i izvoz bokista iz rudnika u Nikšiću. Državi ostaju troškovi (izgubljena radna mjesta, ekološka sanacija…)  i žal za propuštenom prilikom

 

Informacije stižu na kašičicu. Plansko gašenje KAP-a počelo je juče, a treba da bude završeno do 31. decembra, obznanio je, u četvrtak ujutru, njegov vlasnik Veselin Pejović. Ostajući pri stavu da obustava proizvodnje u Unipromovoj fabrici nije njegov, nego državni problem. „Moj stav je konačan, primarna proizvodnja u KAP-u se gasi, dvije nove fabrike nastavljaju da rade i to je kraj“.

Dan-dva ranije, obaviješteni smo da su se radnici angažovani u Elektrolizi dogovorili da neće učestvovati u planiranom, planskom, gašenju ćelija. To bi zunačilo da bi se proizvodnja, ako se za to steknu uslovi, mogla obnoviti. Doduše uz ozbiljne troškove (pominje se iznos od desetak miliona). U suprotnom, ugasili se Elektroliza na dugme, prekidom dovoda struje u ćelije za proizvodnju aluminijuma, fabrika će postati staro željezo. Obogaćeno smrznutim aluminijumom.

Čuli smo i da Elektroprivreda ne može prihvatiti ponudu Pejovićevog Uniproma o preuzimanju Kombinata aluminijuma na godinu dana, pošto državna kompanija nije registrovana za tu privrednu djelatnost. Mada je, koliko prošle nedjelje, djelovalo da bi to mogla biti spasonosna kombinacija za sve aktere priče.

Onda smo pročitali kako Ministarstvo kapitalnih investicija predlaže da se proizvodnja u Elektrolizi nastavi na minimumu kapaciteta, kako bi projektovani gubici EPCG bili što manji, a da se u narednih šest mjeseci traži dugoročno rješenje za cijenu struje. Tek što se o toj ideji počelo ozbiljnije razmišljati, shvatili smo da Vlada ne stoji iza tog prijedloga. Nego tek (u četvrtak tokom dana) treba da se informiše o aktuelnoj aluminijskoj krizi i zauzme stav.

Kao da je riječ o trafici, a ne fabrici koja upošljava 500 ljudi, generiše 2-3 odsto društvenog proizvoda, ostvaruje između trećine i polovine robnog izvoza, sarađuje (često kao najveći partner) sa državnom  Elektroprivredom, Željeznicom, Lukom Bar i još nekim, prema Pejovićevoj računici, 150 malih i velikih preduzeća iz Crne Gore.

Sve to nije bilo dovoljno ministru ekonomije Jakovu Milatoviću da se ozbiljnije uključi u tu priču. Ili makar, u sadejstvu sa ministrom finansija Milojkom Spajićem, predoči podatke o makroekonomskim posljedicama nastavka  i(li) prekida proizvodnje sirovog aluminijuma u podgoričkoj elektrolizi. Kad već nemaju računicu, ili je taje od javnosti, kako će mogući slijed događaja na relaciji Uniprom – EPCG uticati na  polazišta programa Evropa sad.

Umjesto toga, ministar ekonomskog razvoja je najavio pojavljivanje nove političke snage na narednim parlamanetarnim izborima. Prebrojao krivične prijave protiv Veselina Pejovića, podnijete mahom zbog prijetnji i nasilničkog ponašanja. Da bi onda, skupa sa predsjednikom Odbora direktora EPCG Milutinom Đukanovićem, i sam postao učesnik sličnog incidenta. Pošto je na Milatovićeve političke provokacije Đukanović uzvratio gađajući ga fasciklom, svjedoče prisutni. Koja ga, to da pomenemo, nije pogodila. I, kao najmanje važno, tema sastanka bila je mogućnost nastavka saradnje državnih elektroenergetskih kompanija sa Unipromom/KAP-om.

Naknadno, Milutin Đukanović je predočio pozicije EPCG. „Ukupnu godišnju količinu električne energije KAP-u, Elektroprivreda  je prodavala za 27 miliona eura, istu tu količinu električne energije trenutno na berzi EPCG može da proda za 122 miliona eura“. Predsjednik Odbora direktora EPCG računicu je, na svom tviter nalogu, upotpunio dodatnom analizom. Čista dobit od izvoza struje po sadašnjim cijenama mogla bi biti 95 miliona eura. „Sa 20 miliona eura mogu se isplatiti bruto zarade zaposlenih u KAP-u za period od 24 mjeseca i eventualno pokrenuti proizvodnja! Na prvom mjestu građani, a ne povlašćeni pojedinci”.

Da povlašćene pojedince ostavimo za nastavak teksta. A da se sada osvrnemo na ideju da bi EPCG mogla, dvije godine, isplaćivati bruto zarade radnicima nekih privatnih firmi. Dok nas uvjerava da nema zakonskog osnova da te iste firme (i radnike) preuzme i uposli!?

Valja  podsjetiti na prošlogodišnje cijene struje na berzama, prema kojima je megavat bio dvostruko jeftiniji od cijene koju je, i tada, plaćao Uniprom. Po toj računici, EPCG bi izvozom struje koju je potrošio KAP izgubila 13-15 miliona.

Ta analiza bi dovela do činjenice da je Crna Gora dovedena u poziciju da vaga koju će sirovinu prodati po berzanskim cijenama – struju ili aluminijum. Bukove trupce ili boksit… Pošto je prethodna vlast, a imala je kad, satrla svaku industriju koja se bavila preradom sirovina i proizvodnjom finalnih proizvoda. Makar to bila aluminijska folija koju uvozimo iz zemalja koje kupuju naš aluminijum. Ili drvene gajbice za Plantaže koje smo, takođe, uvozili iz italijanskih fabrika u kojima smo prodavali trupce posječene u šumama na sjeveru.

Vratimo se, aktuelnom problemu.

Čelnici EPCG ne komentarišu činjenicu da Unipromu, odnosno KAP-u,  nude struju po cijeni koja je trostruko veća od one koju plaćaju ostali potrošači iz te kategorije. Time se, u parlamentu, pozabavio predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević. „Nas se ne tiče da li je cijena prema KAP-u 45, 120 ili 250 eura po megavatsatu, nas se tiče da ta cijena bude nediskriminatorna u odnosu na sve ostale potrošače“, naglasio je regulator tržišta uz podsjećanje da u Crnoj Gori postoje dvije kategorije potrošača električne energije. Jedna su domaćinstva i tzv. mali potrošači kojim se, prema važećem zakonu, cijena u narednoj godini može povećati za šest odsto. U drugoj grupi su veliki potrošači, njih skoro 2.000 među kojima je i Kombinat aluminijuma. „Za očekivati je da se EPCG odnosi nediskriminatorno prema svim tim potrošačima uključujući i KAP“, poručio je Prelević.

Da li ga je neko od nadležnih čuo, ne znamo. I to nije prvi put. Veselin Pejović je i proljetos najavljivao da će „od sjutra“ krenuti sa gašenjem Elektrolize. Tada je od vlasti dobio određene ustupke i nastavio dalje.

Parafrazirajmo, zbog dužine citata: Prve najave mogućeg gašenja Kombinata stigle su proljetos, iz vrha te kompanije. Vlasnici objašnjavaju da je KAP „crna rupa“ poslovanja njihovog konzorcijuma, a da je „osnov­ni raz­log za to vi­so­ka cije­na stru­je”. To je potvrdio i izvršni direktor KAP-a navodeći da vlasnik i poslovodstvo kompanije „ni­je­su sprem­ni da du­go pod­no­se gu­bit­ke…“. Pa otkrijmo tajnu – ne citiramo Pejovića i Nebojšu Dožića. Već Olega Deripasku i Džoa Kazadija. Tekst je iz Monitora, s proljeća 2008. godine. Tada je, prvi put nakon privatizacije, CEAK prijetio gašenjem prizvodnje u Dajbabama. ,,Te­ško je ra­ču­na­ti na no­ve kon­ce­si­je od stra­ne dr­ža­ve”, odgovorio je tadašnji premijer Milo Đukanović. Isti onaj koji sadašnju Vladu optužuje da želi da ugasi „poslednju industriju u Crnoj Gori“.

Preskočimo do 2014. „Opcija gašenja KAP-a nije ni pod tačkom razno”, ubjeđivao je lakovjerne Đukanović, i tadašnji premijer i šef DPS-a. Neposredno prije nego je Ministarstvo finansija Privrednom sudu podnijelo zahtjev za uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma. Uslijedio je bankrot, pa aranžman sa Unipromom kojim je Veselin Pejović postao vlasnik imovine nekadašnjeg giganta.

Prethodno, KAP je prodat  ofšor Rusima „da proizvodnja ne bi stala zbog nedostatka sirovina“. A još prije toga, ali uz isti izgovor, ugovoreno je partnerstvo sa Glenkorom, Standard bankom i Vektrom… U svakom od tih aranžmana KAP i država izgubili su ogroman novac i ostali bez velikog broja radnih mjesta. Dolazak DPS-a na vlast dočekalo je 4.500 zapošljenih u KAP-u. Privatizaciju tri hiljade. Stečaj hiljadu… Sada je u igri 500 radnih mjesta. Od kojih većina nijesu zaposlenici  KAP-a/Uniproma, već preduzeća koje je Nebojša Dožić namjenski osnovao kako bi preko njega Kombinatu iznajmljivao radnike. Koji, poslije eventualnog gašenja proizvodnje, neće imati praktično nikakva prava.

,,Poslije svega što je doživjela naša najveća i najznačajnija fabrika, koju zbog njene strateške važnosti nije ni trebalo privatizovati, teško da se može očekivati bilo šta osim da đavo dođe po svoje i izreže KAP u staro gvožđe”. Ovako je u Monitoru, 2015. proročki govorio sada pokojni poslanik Janko Vučinić, podsjećajući kako je Kombinat prešao put od najznačajnijeg privrednog subjekta do kolaterala za kredit od kojeg je otkupljena njegova imovina. ,,To se zove privatizacija na crnogorski način. Da bi kupili preduzeće pod takvim uslovima, sa novcem koji dobijete zalažući imovinu tog istog preduzeća, morate ispuniti jedan uslov – a to je da ste mnogo dobri sa premijerom. Onda ide sve glatko. Kada ste dobri sa premijerom, onda ste dobri i sa predsjednikom Privrednog suda, sa stečajnom upravom i sa svim ostalima koji su potrebni da postanete alhemičar Ko zna koliko kome pripada u tom lancu? Možda nam otkrije tužilaštvo 2060. godine?”

Poslanik Branko Radulović se decenijama bori za budućnost aluminijske industrije u Crnoj Gori, maštajući o lancu prerađivača koji tečni aluminijum iz Elektrolize pretvaraju u paletu gotovih proizvoda za svjetsko tržište. ,,Zaustavite pljačku crvenih boksita. To je zlato Crne Gore. Bez crvenih boksita nema aluminijske industrije, bez aluminijske industrije nema Crne Gore. Zato što je aluminijska industrija budućnost“, ponovio je Radulović početkom nedjelje u parlamentu: „KAP mora da radi, ali mora da se prvo utvrdi istina…“.

Čekamo stav Vlade. Ako, uopšte, još ima prostora za dogovor sa Veselinom Pejovićem. Njegove troškove namiriće staro željezo i izvoz bokista iz rudnika u Nikšiću. Nama ostaje još jedan kostur iz DPS ormara. I žal za propuštenom prilikom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo