Izdvojeno
KAKO PROGRAM EVROPA SAD MOŽE UTICATI NA PRIHODE OPŠTINA: Dokusurivanje sjevera

Implementacija Programa Evropa sad značajno će ugroziti prihode svih opština, posebno onih u Sjevernom regionu. Iz Zajednice opština računaju da će pad prihoda budžeta tih opština biti, u prosjeku, 20-30 odsto. Ne bude li adekvatnih kompenzacionih mjera, to bi dovelo u pitanje održivost lokalnih finansija
Najavljene mjere Programa Evropa sad, kroz promjenu poreske politike, posebno izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, značajno će smanjiti budžetske prihode crnogorskih opština.
Problem je izazvala ideja da se ne oporezuju zarade manje od 700 eura bruto, a velika većina plata na sjeveru manja je od tog iznosa. Pošto se opštinama sa sjevera ustupa 50 prihoda od ovog poreza naplaćenog na njihovoj teritoriji (opštine sa manje od tri hiljade stanovnika dobijaju 70 odsto naplaćenog poreza), jasno je da su u pitanju veliki gubici. Ali to nije sve.
Opštine će, makar one siromašnije, ostati i bez tzv. prireza (dodatnih 13 do 15 odsto naplaćenog poreza na zarade). Konačno, i raspoloživa sredstva iz egalizacionog fonda čiji su korisnici najsiromašnije crnogorske opštine biće manja, pošto se i on ,,puni” sredstvima od naplaćenog poreza na zarade. Sredstva iz tog fonda koristi čak 2/3 opština, uglavnom u sjevernom dijelu zemlje.
„Prema nekim procjenama, koje su nedavno saopštili predstavnici opština, pad prihoda tokom naredne godine, usljed implementacije Programa, biće u prosjeku od 20 do 30 odsto “, kazali su Monitoru u Zjednici opština.
Ilustrativan je primjer Opština Bijelo Polje. Prema ovogodišnjem budžetu, ta opština ima ukupne planirane prihode od 13,8 miliona. Od toga 3,2 miliona čini ustupljeni porez na dohodak, 550 hiljada prirez a 5,6 miliona sredstva iz egalizacionog fonda. Sve skupa, više od devet miliona. I pod uslovom da sredstva iz fonda ostanu ista, Opština Bijelo Polje bi, po osnovu umanjenja poreza i prireza na zarade, mogla ostati bez više od četvrtine budžetskih prihoda.
Bogatije opštine imale bi manji gubitak. Ali i tu je riječ o milionima.
Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, Ustav Crne Gore, Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju lokalne samouprave garantuju opštinama dovoljan nivo prihoda potreban za finansiranje nadležnosti opština utvrđenih zakonom. Takođe, Preporukom br. 21 Savjeta Evrope iz 2005. godine jasno je utvrđeno: „Generalno, kada viša vlast donose odluke kojima smanjuju poresku osnovicu lokalnih vlasti, treba obezbijediti nadoknadu“.
Zbog toga je, kažu u Zajednici opština, tokom pripreme programa Evropa sad ,,bilo neophodno napraviti detaljnu analizu uticaja Programa na prihode lokalnih samouprava i pojedinačno za svaku opštinu, sa predlogom konkretnih mjera koje će obezbijediti opštinama nadoknadu sredstava koja će izgubiti po osnovu implementacije Programa“. To, međutim, nije urađeno.
„Implementacijom Zakona o finansiranju lokalne samouprave, povećanjem stepena naplate sopstvenih prihoda, kao i povećanjem poreske discipline, opštine su tokom 2019. godine uspjele da izađu iz teškog perioda funkcionisanja izazvanog poremećajem u njihovom finansiranju. Od marta lani, usljed pandemije korona virusa, sve opštine u Crnoj Gori su iskazale jedinstvenu spremnost da podnesu dio tereta i pomognu oporavak lokalne ekonomije“, podsjećaju iz Zajednice opština.
Kažu da su, u tom periodu, sve opštine pripremile pakete podrške privredi i građanima odlaganjem plaćanja poreza na nepokretnosti. Takođe, donesene su na lokalnom nivou i mjere oslobađanja plaćanja pojedinih lokalnih komunalnih taksi i naknada, zakupa poslovnih prostorija, zemljišta…Zbog svega toga, tvrde u Zajednici opština, lokalne finansije su tokom prethodne godine zabilježile značajan pad.
Na sjednici Upravnog odbora Zajednice opština, u kome su svi predsjednici opština u Crnoj Gori, krajem novembra, zaključeno je da će implementacija Programa dovesti do urušavanja uspostavljenog sistema finansiranja lokalnih samouprava i značajnog umanjenja prihoda opština. I da je neophodno utvrditi kompenzatorne mjere kojima će se na adekvatan način nadomjestiti izgubljeni prihodi.
„Upravni odbor je konstatovao važnost ciljeva koji su prepoznati i sa kojima je saglasan, a koji se planiraju ostvariti kroz Program. Međutim, izrazili smo rezervu u odnosu na planirane mjere i rizike koje one sa sobom nose za ostvarivanje postavljenih ciljeva, a time i njegovu održivost i realnost. Na to smo ukazali kako Vladi i nadležnom Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, tako i Skupštini i matičnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet“, podsjećaju iz Zajednice opština.
Predstavnici Zajednice su, tokom višečasovne rasprave na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine, saopštili stav da su polazne osnove na kojima se zasniva Program neutemeljene. Predložene mjere, pored pozitivnih efekata, apostrfirali su, nosi puno rizika što Program čini nerealnim i neodrživim. Zbog toga su predsjednici opština zatražili da se prije donošenja zakona pripremi detaljna analiza uticaja Programa Evropa sad na prihode lokalnih samouprava i pojedinačno za svaku opštinu. Zatražili su i predlog konkretnih kompezatornih mjera koje će obezbijediti opštinama nadoknadu sredstava koja će izgubiti implementacijom.
Nakon toga, predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Zajednice opština održali su tri sastanka.
Čim je taj treći završen, ministar finansija Milojko Spajić se pohvalio: ,,Svi smo svjesni značaja i obuhvata reforme koju smo predložili. Vladi su građani prioritet i spremni smo na dogovore kako bi se predložene reforme sprovele do kraja”. Potom su iz njegovog Ministarstva pritvrdili da su predstavnici Zajednice opština podržali ciljeve Programa Evropa sad. Opštine i Zajednica opština će u potpunosti biti posvećene sprovođenju i dati svoj doprinos na ovom planu”, poručili su.
Uslijedio je demanti. Program Evropa sad uopšte nije bio predmet razmatranja na sastanku, izuzev u kontekstu njegovog izrazito negativnog uticaja na prihode opština, pa čudi da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja saopštilo da su opštine i ZO podržale program, saopštili su iz Zajednice opština, čiju delegaciju je na tim sastancima predvodio predsjednik UO Dušan Raičević. ,,Zbog toga ocjenjujemo da je sastanak koji je bio prije svega usmjeren na definisanje mjera kojim će se obezbijediti održivost lokalnih javnih finansija ni u kom slučaju ne treba da bude zloupotrijebljen u dnevno-političke svrhe”.
Zato iz Zajednice opština tvrde da je „postignuta potpuna saglasnost o neophodnosti preduzimanja kompenzatornih mjera koje će se odnositi na sve opštine“.
Prema njima, Ministarstvo finansija treba da poveća procente ustupanja dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica na 100 odsto opštinama Sjevernog regiona. ,,Takođe, i 20 odsto opštinama Središnjeg i Primorskog regiona. Treba opredijeliti dodatnih 10 odsto poreza na promet nepokretnosti za Egalizacioni fond“.
Ministarstvo bi, pride, trebalo da opredijeli dodatna sredstva na poziciji tekuća budžetska rezerva za mjesečne transfere opštinama na ime nadoknade za manje ostvarene prihode. ,,To se odnosi na prihode po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak i Egalizacionog fonda“, navode u Zjednici opština.
Toliko za početak. Efetkti Programa Evropa sad, objašnjavaju, precizno će se vidjeti tokom naredne godine, „kada treba raditi na utvrđivanju sistemskih rješenja u oblasti finansiranja lokalnih samouprava“. A sve to pod uslovom da predloženi program (budžet za 2022. i paket pratećih zakona) dobije zvaničnu podršku parlamentarne većine. Koja god da je.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
FOKUS
NOVA TRAGEDIJA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Drumovi straha

Ovonedjeljna nesreća na putu Cetinje – Budva ponovo je aktuelizovala pitanje odgovornosti za neprekinut niz tragičnih udesa na našim putevima. Samo policija ne može mnogo kada na jednoj strani imamo stara vozila, upitne drumove i odsustvo vještine, iskustva i saobraćajne kulture kod vozača, a na drugoj nedostatak kadra i opreme
Stručnjaci pokušavaju da utvrde zašto je autobus firme Papović, bez kontakta sa drugim vozilima, najmanje 15 metara udarao u odbojnu bankinu na krivini, prije nego je probio zaštitnu ogradu i sa 30 putnika sletio u provaliju. Nesreća se dogodila prije nekoliko dana na Obzovici, mjestu između Cetinja i Budve. Dvoje putnika izgubilo je život, jedan je i dalje životno ugrožen, a još dvadesetak putnika i vozač autobusa zadobili su teže i lakše povede. Vozač je uhapšen.
Razmjere tragedije najvjerovatnije bile bi i mnogo veće da gusto granje i šiblje nijesu amortizovali pad i zaustavili autobus da se, nakon slijetanja, surva još dublje u provaliju.
Istog dana u udesu na Žabljaku povrijeđen je motociklista, dok je prethodnog dana na teritoriji Crne Gore registrovano 16 saobraćajnih nezgoda. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se tog dana u Podgorici dogodilo deset, u Baru pet i u Nikšiću jedna saobraćajna nezgoda. Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Crnogorski putevi i dalje liče na ratište. Samo prošle godine poginulo je gotovo 60 osoba i pored formalno pooštrenih kazni za prekršaje u saobraćaju.
U svijetu gotovo 1,3 miliona godišnje pogine u saobraćaju, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o deset puta većem broju od stradalih u ratovima – Globalni indeks mira (Global Peace Index) procijenio je da je u ratnim konfliktima prošle godine stradalo 238 hiljada ljudi. To nije utjeha, već upozorenje.
Najteža saobraćajka u ovom vijeku kod nas se dogodila prije deset godina (2013) u kanjonu Morače. Autobus sa 46 putnika sletio je sa mosta, kod Manastira Morača. Prevozio je rumunske turiste u Crnu Goru, stradalo je 18 osoba, njih 29 je povrijeđeno. Rumunski autobus kretao se dvostruko brže od dozvoljene brzine na toj dionici magistrale. Desetak godina ranije, na granici sa Kosovom, u saobraćajnoj nesreči poginulo je deset osoba, uključujuci dvoje djece, dok je 31 osoba povrijeđena. Autobus sa 40 putnika je saobraćao na realciji Ulcinj – Kosovo, kada je sletio s puta i prevrnuo se niz liticu.
Saobraćajni inženjer Mirko Đurović ističe da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda u Cnoj Gori nepoštovanje brzine i da vozači nijesu dovoljno iskusni. On upozorava i da je previše saobraćajnih nesreća na ovom malom prostoru.
“Na putu od Podgorice do Budve dosta se brzo vozi. Put nije loš, ali vozači precjenjuju svoje mogućnosti i voze maksimalnom brzinom. Ako se desi neki kiks on u toj situaciji ne može da se snađe i onda šeta ne cesti, lijevo – desno i najčešće se tada desi saobraćajna nezgoda”, pojasnio je Đurović. On kaže da naši vozači „nijesu baš iskusni“ jer imaju vrlo malo pređenih kilometara u toku godine.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno4 dana
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno3 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke