Povežite se sa nama

MONITORING

GRANDOVCI U POSLU SA PREMIJEROVIM SINOM: Bemax is on the road again

Objavljeno prije

na

Jedan po jedan, ređaju se ovog proljeća poslovi Bemaksa sa državom, jedan po jedan isplaćuju se milioni iz državne kase. Ova građevinska kompanija, dovođena u vezu sa kapitalom bivšeg ministra inostranih poslova Milana Roćena koji je to više puta demantovao, prošle godine izgubila je mjesto prvaka po vrijednosti poslova sa državnim organima, koje je godinama držala. Srećna zvijezda opet im je izgleda zasijala.

Samo u 17 dana početkom proljeća Bemaks je od Vlade dobio poslove vrijedne preko šest miliona eura. Bemaks će rekonstruisati dio magistralnog puta od Budve do Bečića, što je posao vrijedan 3.679.585 eura, za 390.469 eura saniraće i puteve na teritoriji Kotora, a rekonstruisaće i magistralni puta M2 Podgorica-Ribarevina za oko dva miliona eura.

Za posao rekonstrukcije puta M2 bilo je zainteresovano više kompanija, ali je Bemaks, zanimljivo, ponudio ne samo najnižu cijenu od ostalih, nego i za pola miliona eura nižu od iznosa koliko je Ministarstvo procijenilo da posao vrijedi. Ugovor je krajem aprila sa Bemaksom potpisao ministar saobraćaja Ivan Brajović.

To nije jedina ,,darežljivost” Bemaksa upućena Vladi ove godine. Početkom aprila ta kompanija ponudila se da besplatno sanira klizište u Markovićima. Vlada i Bemaks tada su potpisali ugovor o sanaciji u kojem, između ostalog, stoji da se ,,Vlada obavezuje da predmetna donacija ni na koji način ne može i neće uticati na zakonitost, objektivnost i nepristranost državnih organa u odnosu na kompaniju Bemaks”. Vlada valjda očekuje da im se vjeruje na riječ da neće privilegovati firmu koja je od strane opozicije i civilnog sektora označena kao favorizovana i privilegovana od strane vlasti. Samo je MANS više krivičnih prijava uputio tužilaštvu optužujući Vladu da je na tenderima otvoreno favorizovala Bemaks, ponekad i ignorišući neispunjene uslove za te poslove.

Da li po onoj, dobro se dobrim vraća, tek Bemaks je ovog proljeća naplatio svoju darežljivost i opet je u igri nakon godine suše. Prema podacima Uprave za javne nabavke, ta građevinska kompanija je tokom 2011. bila na prvom mjestu po vrijednosti poslova sa državom, ukupno 11.779.147 miliona eura. Naredne 2012. godine na drugom mjestu nakon Jugopetrola, sa čak 12.371.840,22 miliona eura. Sljedeće 2013. tajac. Ni na posljednjem mjestu.

To je dodatno podgrijalo spekulacije da tzv. klan Grand, koji navodno predvode Roćen i aktuelni ministar inostranih poslova Igor Lukšić gubi uticaj. Opozicioni političari i analitičari u javni fokus vratili su priču o borbi klanova unutar DPS-a, pa se po njima Đukanović tada obraćao u stvari Lukšiću i ekipi iz Granda koju navodno čine vlasnici Bemaksa, skupa sa pojedinim pripadnicima ANB poput Zorana Lazovića. Više izvora tvrdilo je da Roćen nije sam u tom poslu, već da iza Bemaksa navodno stoji skupa sa vlasnicima njegovog omiljenog podgoričkog kafića Grand – Rankom Ubovićem i Aleksandrom Mijajlovićem. Kompaniju formalno vodi Veselin Kovačević. Kovačević je, prema podacima privrednog registra, bio i zastupnik kompanije – Hidroenergija Montenegro u kojoj su kao osnivači okupljeni Bemaks, Ubović i Mijajlović. Hidroenergija je prema podacima MANS-a, obilato kreditirana od strane IRF po niskim kamatnim stopama

Neke su analize išle dotle da su tvrdile da bi se taj bi klan mogao okrenuti protiv Đukanovića.

U Istom smjeru nastavilo se i nakon serije postavljenja u vrhu bezbjednosnog sektora onih kadrova koji se dovode u vezu sa navodno suprostavljenom strujom u vladajućoj partiji, tzv. mojkovačkim klanom, na čijem je čelu navodno ministar pravde Duško Marković. Tu je i najava da će unosni državni poslovi sa duvanom preći u ruke kompanija povezanih sa Mojkovčanima. Krajem prošle godine Đukanović je čak pominjao pojedine ,,strukture” u vlasti koje pokušavaju da sruše autoritet države, kada se posumnjalo da su grandovci u nemilosti šefa.

Prema šemi koju su objavile Vijesti, uz Roćena i Lukšića, uz ekipu iz Granda, su bivši šef ANB-a Boro Vučinić, bivši šef policije Božidar Vuksanović, bivša VDT Ranka Čarapić, bivši šef Uprave za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović.

Po istoj šemi Vijesti uz Markovića je Veselin Veljović, bivši šef Uprave policije sada u vrhu bezbjednosnog sektora, Vesna Medenica, Obrad Mišo Stanišić, Milutin Simović.

U medijima oni su označeni i kao klanovi kafe i duvana, a govori se o njihovom navodnom dugogodišnjem sukobu koji je za rezultat imao i nekoliko afera, među kojima je Listing – u kojoj su glavne žrtve bili baš Roćen i Lukšić.

Grand se ili vraća u velikom stilu, ili, vjerovatnije, nije nikada ni bio u nemilosti. Đukanović, kako su ranije tvrdili izvori Monitora, u stvari vješto balansira sa unutrašnjim trvenjima interesnih frakcija na dvoru. Nekad favorizuje jedne, nekad druge, ali ih sve koristi i kontroliše. Oni koji pokušaju da ga nadrastu, poput Budvana, završe u maratonskim istragama pravosuđa.

Osim što je prvi Vladin partner za izgradnju autoputa, hrvatski Konstruktor, angažovao Bemaks za pripremne radove, još je znakova da Bemaks i njegovi nijesu u nemilosti premijera. Ta je kompanija ovog proljeća udružila snage sa kompanijom premijerovog sina. Za dva posla na državnim tenderima, posao rekonstrukcije zgrade Univerziteta na Cetinju, i ski centra Jezerine, Bemaks se prijavio u konzorcijumu sa kompanijom BB Solar čiji je jedan od vlasnika premijerov sin Blažo Đukanović .

Srećna zvijezda prati one koji sarađuju sa Đukanovićima pokazalo se i ranije. Tako se na listi najvećih ponuđača za 2012. i 2013. godinu našla podgorička kompanija Toškovići. Tokom 2013. ta firma je bila čak četvrta po vrijednosti ugovorenih poslova sa državom – sa 5.261.516,15 eura. Radi se o građevinskom preduzeću u vlasništvu Ivice Toškovića koja tijesno sarađuje sa BB Solar Blaža Đukanovića sa kojim je radio više vrijednih zajedničkih poslova.

Klanovi za raju, poslovi za njihove.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo