Povežite se sa nama

MONITORING

HOĆE LI ĐUKANOVIĆA HAPŠENJA SABORACA OJAČATI ILI OSLABITI: Kad voda padne

Objavljeno prije

na

sveto-marovic

Dok Svetozar Marović, višedecenijski ideolog Demokratske patije socijalista broji svoju prvu sedmicu u zatvoru u Spužu, crnogorska je javnost, kao i obično, podijeljena. Obožavaoci DPS-a i čuvari tekovina četvrtvjekovne vladavine te partije, pretežno ćute. Nekako je to u skladu i sa čuvenom ispoviješću samog Marovića u vrijeme kad su mu uhapsili brata. Protivnici režima uglavnom se slade. Ponekad na duhovit, ponekad na neukusan, redovno na načine koji svjedoče da sve u ovoj zemnji – i sudbine pojedinaca, i sudbine porodica, gradova i države zavise od jednog čovjeka. Ne onog koji je u zatvoru, naravno.

Milo Đukanović, šef Demokratske partije socijalista i ostalog, nakon što je prošle sedmice svom prijatelju u saborcu poželio ,,sve najbolje u dokazivanju nevinosti” i iskazao mu ,,političku i prijateljsku privrženost”, ove nedjelje je poručio, otprilike – koga nema bez njega se može.

Sve strukture DPS-a radiće nesmetano bez obzira što je Svetozar Marović, koji je trebao da predloži članove savjeta DPS-a, u pritvoru, kazao je predsjednik Vlade Milo Đuknović tokom radne posjete Nikšiću. Upitan u kakvim je odnosima u posljednje vrijeme bio sa Svetozarom Marovićem kao dugogodišnjim političkim saradnikom, Đukanović je kratko odgovorio ,,u odličnim kao cijelo ovo vrijeme”. U prilog tome, podgorička čaršija se kune da je tek koji dan pred hapšenje Marović ručao sa Đukanovićem u jednom od podgoričkih sastajališta vrha DPS-a.

,,Sve strukture DPS-a rade nesmetano. Politički savjet još nije konstituisan. To je novo tijelo koje treba da da finu glazuru politici DPS-a u narednom periodu. Povodom novih okolnosti vidjećemo šta ćemo preduzeti u koncipiranju njegovog personalnog sastava, ali uvjeravam vas da se to ni na koji način ne odražava na punu funkcionalnost organa DPS-a i punu posvećenost naše politike državnim interesima Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Premijer je najavio da će uskoro i Glavni odbor partije razmatrati nastalu situaciju i utvrditi ko će biti na čelu Političkog savjeta DPS-a.

Na mjestu partijskog koordinatora za naredne izbore u Beranama, Marovića je već ranije zamijenio bivši ministar zdravlja Miodrag Radunović.

Stanje u partiji je, dakle, stabilno, državnih funkcija Marović ionako, evo neko doba, nije imao. Ostaje – sve ostalo.

Jasno je da se, kad drugi čovjek jedne zemlje završi u zatvoru, ne posljedice ne mogu tek tako izolovati, ali ih nije ni malo lako i dešifrovati.

Jedna od mogućnosti je da je Đukanović, ogromnom broju onih koji su je tražili, konačno servirao krupnu ribu. Za taj scenario neophodne su dvije pretpostavke: da ostale ukusne ribe ostanu nijeme i da evropski i drugi međunarodni zvaničnici pristanu da ne vide bogatstvo našeg akvarijuma.

U ostvarivanju prve pretpostavke premijer ne može imati nikakvih prepreka. Od najmanjeg do najvišeg, svaki šraf u DPS-u zna za šta sve treba da bude zahvalan šefu i da je bespogovorna poslušnost uslov opstanka. Partijsko postrojavanje neće biti potrebno, svaki član partije zna šta je ukrao, šta je nezasluženo dobio, koje je privilegije do maksimuma iskoristio i kome za to treba da kaže hvala. U tom smislu, hapšenje Svetozara Marovića, Đukanovća samo čini snažnijim. Prosto: ako je uspio da servira tako krupnu ribu, ostali bi došli kao dodatna ponuda, salata ili dezert.

Pitanje podrške koju će u borbi protiv korupcije izvana dobiti šef koji upravlja državom i čitavom korupcijom u njoj, složenije je pitanje i teško da iko u ovom trenutku na njega zna pravi odgovor. Profesor pravnog fakulteta Milan Popović smatra da konačan ishod čitavog procesa u ovom trenutku ne znaju ni u Briselu ni u Vašingtonu, ni u Podgorici. ,,Bojim se da se od Brisela i Vašingtona ne može očekivati konstruktivan pristup. To nama otežava, a oligarsima olakšava situaciju”, kaže za Monitor profesor Popović i podsjeća da iskustvo grčke Sirize pokazuje da ,,nažalost stvari u svijetu idu unazad”.

Naravno, najhvaljenijoj zemlji u regionu može se postaviti i uslov da se ponuda riba učini raznovrsnijom. Za šefa – nikakav problem – sve dok je on sam zaštićen. Krugovi bliski vlastima licitiraju ovih dana sa nekoliko imena koja bi mogla dodatno uglancati Đukanovićeve zasluge koje evropski partneri naše vlasti neštedimice sipaju.

Da je ,,lider u regionu” zapravo feud u kojem sve konce u rukama drži upravo onaj kojeg zlate dok sipaju komplimente Crnoj Gori savršeno dobro znaju i u Evropskoj komisiji i u ostalim institucijama Evropske unije. Zašto to rade – oni znaju.

Obični građani znaju samo da se u toj idili sve teže diše – i bukvalno i figurativno. Za fakat da se njihov glas ne čuje takođe postoje dva glavna razloga. Jedan je što opozicija, koja bi, logično, trebala da ih predstavlja, prečesto djeluje kao saveznik režima. Naki zato što su prodati, neki zato što ne umiju da pronađu dovoljno dobar način da postanu uvjerljiva alternativa.

Drugi razlog je sitna potkupljivost našeg junačkog naroda. Onog koji četvrt vijeka odbija da vidi kako, u času kad ,,samo još ovaj put” glasa za DPS i satelite – da bi bio siguran da neće dobiti otkaz, da dijete zarši samo još ovu godinu škole, da se dogradi samo još jedna soba, da se otplati još onih nekoliko rata kredita – betonira sistem koji postaje nemoguće smijeniti na demokratski način. Dobra ilustracija za to su gomile kobajagi nezavisnih agencija i institucija koje od vrha do dna kontroliše DPS, ali koje bi, sve i da se vlast sjutra promijeni bilo nemoguće ,,razmontirati” a da se ne prekrše zakoni koji garantuju nihovu nezavisnost. Za izgrađivanje te vrste modernog ropstva zaista zaslužujemo titulu lidera u regionu. Kome treba primjer – neka pogleda, recimo kako zaštitnik prava građana funkcioniše kod nas, a kako u Srbiji, koja, zvanično kaska za nama u procesu evropskih integracija i ostalih lijepih priča.

Nazad na Marovića. Kao druga moguća, postoji verzija da se sve dešava – izistine. U tom slučaju, svi putevi bi vodili i svi krugovi bi se sužavali samo do jednog imena – Milo Đukanović. Odbrana Svetozara Marovića da odavno nije imao ni jednu izvršnu funkciju istinita je i nepotkupljenog tužioca neminovno bi morala da dovede do pitanja: ,,Ko jeste?”. Odavno već voda ne mora da padne ni santimetar više, da bi se sve ribe mogle hvatati golim rukama.

U pravnoj priči sve je jednostavno – ili tužilac hoće ili neće. U političkoj, znatno je komplikovanije. Kao uslov za obezbjeđivanje sopstvene nedodirljivosti, Đukanoviću bi mogao da stigne zahtjev međunarodnih adresa da stvarno i konačno obezbijedi uslove za prve fer i demokratske izbore u Crnoj Gori. U tom slučaju, nemjerljivo bi bilo važno koliko su crnogorski opozicioni političari sposobni da odigraju svoju ulogu. Na slobodnim i demokratskim izborima Đukanović nema šanse, osim ako mu je neko ne pokloni. Iz neznanja, iz koristoljublja, iz sebičnosti – svejedno.

Upućeni u političke događaje iza scene, ovih dana se uveliko bave računicama prema kojima, kako se god okrene, opozicija mora postići što veći stepen jedinstva. Zasad sve ide upravo suprotno.

Gdje bi, kad ne bi bio na vlasti, bio crnogorski premijer, pitanje je od milion dolara. Iako je jedini logičan odgovor – tamo gdje i Marović – vjerovatnije je da bi se o tome odlučivalo iza kulisa.

Treća mogućnost u vezi sa Svetozarom Marovićem je da je riječ prosto o priredbi. Kako za javnost uoči izbora, tako i za evropske partnere. U toj verziji, familiji Marović, uključujući i najvažnijeg člana, sud bi najprije dozvolio da se brani sa slobode, potom bi se proces otezao i protezao godinama, na kraju bi, s glave na glavu, dobili po koji mjesec zatvora. Koji bi, iz zdravstvenih razloga, dobrim dijelom provodili po bolnicama. Stres baš nije zdrav.

Ta bi se varijanta zvala ,,Đe si bio – niđe”, a nas bi ostavljala da tonemo sve dublje i dublje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo