Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠA ANKETA: Građane nema ko da brani

Objavljeno prije

na

Aktivisti civilnog sektora, sociolozi, advokati, ekonomisti i novinari za Monitor komentarišu događaje koji su 2015. godine obilježili crnogorsku političku scenu

VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-a: Novi pravci za djelovanje opozicije

– Tri događaja bih izdvojila kao posebno politički značajne: formiranje nekoliko novih političkih partija, pozivnica za NATO i protesti Demokratskog fronta. Mislim da je svaki od ovih događaja ponaosob otvorio nove pravce mogućeg djelovanja kako opozicije tako i dijela vlasti.

Prvo, osnivanje novih partija različitih političkih profilacija i programa daje građanima veću mogućnost izbora nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu, ali i pooštrava političku konkurenciju među opozicionim partijama, koja može dovesti do većeg kvaliteta ponude.

Takođe, pozivnica za NATO zatvara veliki jaz koji je postojao između SDP-a i opozicionih partija, pa nije nemoguće očekivati ozbiljniju i stratešku saradnju te partije sa opozicijom.

Konačno, radikalizacija političkih prilika do koje je došlo zbog protesta DF-a je polarizovala opozicionu scenu. Vidjećemo da li će lideri opozicije moći da se izdignu iznad ličnih konflikata i razlika i nastupe koordinirano u cilju obezbjeđivanja uslova za fer i demokratske izbore, ili će se opozicija iscrpljivati međusobnim optužbama i suštinski se baviti samo preraspoređivanjem istog biračkog tijela.

BOJAN BAĆA, SOCIOLOG: Događanje građana

– Kao najznačajniji događaj u protekloj godini izdvojio bih, da se tako izrazim, „događanje građana”, odnosno reakciju građana na nasilno uklanjanje šatora ispred Skupštine Crne Gore. Empatija, hrabrost i solidarnost, koju su pokazali mnogi uprkos prljavoj propagandi i zastrašivanju, unijela je jednu sasvim novu energiju u problematične proteste jednog neodgovornog političkog subjekta. U svemu tome, društvene mreže pokazale su svu svoju snagu i, čini mi se, potpuno nadjačale mejnstrim medije.

Mobilizacija i samoorganizovanje građana je ono što je bilo prijeko potrebno Crnoj Gori: da se zahtjevi, interesi i identiteti artikulišu „odozdo”, a ne da ih kreiraju otuđene elite i da se potom, kako bi rekli, „bacaju u narod”. U ta dva protesta u razmaku od nedjelju dana vidjeli smo kolika je snaga aktivističkog građanstva – da potpuno izmijeni karakter protestnih okupljanja i ukloni stigma sa vaninstitucionalne političke borbe.

Događaj koji je, pak, ostavio gorak ukus jeste nesposobnost (navodnih) predstavnika tih građana da iskoriste trenutak, kapitalizuju na njemu i pretvore ga u pritisak javnosti pod kojim bi vladajuća koalicija morala da pravi ustupke. Vidjeli smo kako su se neodgovorno ponijeli organizatori protesta, ali ono što me je zaprepastilo jeste reakcija drugih opozicionih partija koje su, zarad političkih poena kod međunarodnih igrača, odlučile da „iskuliraju” najveću instituciju u Crnoj Gori – nosioce suvereniteta. U tom smislu, ako smo nešto naučili u 2015. godini to je da naše društvo ima, pod jedan, profesionalne političare i, pod dva, građane koje nema ko da predstavlja.

ALEKSANDAR ĐURIŠIĆ, ADVOKAT, PODGORICA: Ispiranje mozga

– U 2015. godini ne vidim nijedan događaj niti rezultat koji je autonoman proizvod crnogorske politike. U našoj politici niko još nije napravio prvi korak. Niko ne čini ništa da stvori uslove za proizvodnju i zaštitu domaće hrane. Poljoprivreda je svedena na propagiranje otvaranja bistijerni, iako je voda pronađena i na Marsu.

Nauka u Crnoj Gori je na užasno niskom nivou. Treba je kao resor ukinuti. Obrazovanje je takođe na veoma niskom nivou. Da li iko zna koja je državna politika u oblasti kulture, sporta, zdravstva… Šta čini politiku finansija? Da li se porezima od zanatlija i budvanskih kafana pravi ozbiljna politika održavanja budžeta i kandidovanjem novih, ostalom svijetu nepoznatih, krivičnih djela (kao neplaćanje poreza i doprinosa). Kome služe i čija je politika donošenje besmislenih zakona i neprimjenjivih normi…

Sve ovo govori o politici koja nije državna nego antidržavna i necivilizacijska. Takva politika je u službi marketinga katastrofalno loših političara.

U Crnoj Gori se pokušava svaki događaj, makar bio banalan i proizvod redovnog toka stvari, prikazati kao rezultat zvanične politike. To su prepoznali globalni centri, pa nas pakuju ne rukovodeći se prioritetno našim interesom, jer on im nije ni dočaran od strane naših izabranih predstavnika. Oni i ne znaju šta su ciljevi i interes Crne Gore. Ne postojanje naše integralne i jasne politike doprinosi našem odsustvu u procesu odlučivanja.

Poseban događaj nije bilo koji detalj u postupku evropskih i atlantskih integracija. To nas sleduje prije ili kasnije. Ne vjerujem da ovim povodom Vladina politika nije umjela da nađe balans u svom nekontrolisanom marketingu, nego bespotrebno pravi od Rusa neprijatelje i insistira na prevaziđenim antagonizmima. Rusi su milione eura uložili u našu zemlju. Amerikanac nikad neće tražiti da odustanete od svoje kulture i parčeta hljeba koji imate. Britanac da nasumice hapsite ljude na osnovu necivilizacijskih i izmišljenih krivičnih djela. Ili da hapsite iz inata penzionisane bankarke.

Pretjeranim propagiranjem navodnih uspjeha vlasti građanima se ispira mozak. Posebno uoči izbora. Stoga je očekivano propagiranje otvaranja jednog radnog mjesta u Danilovgradu, otvorene sjednice Vlade (sa besmislenim pitanjima ,,može li sniženje” i ,,ka’ će bolja plata”), par stanova za penzionere, pozivnice za NATO, bistijerni i pljevaljskog sira (iako svi o tome sve znamo odavno), demonstracija, pa nasilja bilo policijskog ili uličnog (uvijek maskiranog)…

Propaganda nikoga nije učinila boljim državnikom ili čovjekom. Kredibilni ljudi ne varaju ljude.

OMER BAJRAKTARI, EKONOMISTA, ULCINJ: Pozivnica za NATO ubrzaće demokratizovanje Crne Gore

– Za mene je naznačajniji politički događaj u 2015. dobijanje pozivnice za NATO. Uvjeren sam, a događaji koji su u toku to već potvrđuju, da će se time ubrzati proces stasavanja Crne Gore u demokratsku državu. Iako NATO nije humanitarna organizacija, geografija i ekonomija nam govore da moramo biti u tom savezu. Pohvalno je takođe što smo ove godine otvorili dosta poglavlja u pristupnim pregovorima.

VLADAN ŽUGIĆ, UREDNIK POLITIČKE REDAKCIJE U ND VIJESTI: Protesti DF-a obilježili 2015.

– Politiku porede sa prostitucijom. Očekivanje da će protesti Demokratskog fronta dovesti do smjene vlasti i demokratskih promjena u Crnoj Gori je ravno zaljubljivanju klijenta u prostitutku, ili obratno. Sa druge strane, u racionalnoj ravni, protesti DF-a su imali i imaće značajne posljedice na politička dešavanja u Crnoj Gori zbog čega su oni događaj koji je, prema mom mišljenju, obilježio 2015.

Prvo, privukli su pažnju na stanje demokratije u Crnoj Gori u Vašingtonu i EU i, bez obzira na to što je buka možda stizala iz ruskih truba, većina građana 24. oktobra je protestvovala zbog društvene i socioekonomske nepravde.

Drugo, protesti su podijelili političku scenu na dva retrogradna pola – DPS i Front koji se vratio na retoriku Srpske liste 2012.

U centru su Demos, Demokrate, URA i, po svemu sudeći, SDP. Još je Toni Bler rekao da centar dobija izbore. Lekiću, Bečiću, Rakčeviću i vjerovatno Krivokapiću ostaje da iskoriste poziciju u koju su ih postavili protesti DF-a uz sve očigledniju političku impotentnost DPS-a koji se od parlamentarnih izbora 2012, preko predsjedničkih do lokalnih u Podgorici, muči sa osvajanjem većine.

Goran Đurović, predsjednik Upravnog odbora Koalicije NVO -saradnjom do cilja i član Savjeta RTCG: Solidarnost kao građanska odgovornost

– U godini koja neće ostati upamćena po dobrim vijestima, građanski aktivizam i upornost roditelja beba inficiranih u bjelopoljskoj bolnici, kojom su natjerali institucije da poštuju zakonsku proceduru i suspenduju sa funkcija optužene za ovaj slučaj, jedan je od rijetkih pozitivnih političkih momenata, prouzrokovan tragičnim događajem. Slaviša Knežević, Eldin Salemović i Predrag Karišik su svojim ponašanjem i djelovanjem pokazali da se može uticati na institucije i osigurati primjena zakonskih normi. Roditelji su više puta u ovoj godini iskazivali nezadovoljstvo radom državnih organa u vezi sa ovim slučajem, a tokom posljednih protesta ispred zgrade Opštine Bijelo Polje ugrozili su i svoj život štrajkujući glađu. Podrška koju su im u ostvarivanju njihovih zahtjeva pružili građani Bijelog Polja daje nadu da solidarnost još postoji kao osnovni izraz građanske odgovornosti.

Jedan od mnogobrojnih loših političkih događaja u 2015. je tragikomično formiranje Agencije za borbu protiv korupcije. U ovom poduhvatu svi su dobro trgovali, a po običaju najbolje je prošao najjači – DPS. Savjet te nove institucije formiran je u postupku koji je jedino i mogao da iznjedri direktora kojeg sada navodno kritikuju oni koji su takav ishod omogućili. U postupku izrade Zakona o sprečavanju korupcije, ignorisani su predlozi jednog broja NVO da se iz postupka formiranja Savjeta agencije, koji bira njenog direktora, zbog većeg stepena samostalnosti ovog tijela isključe predstavnici političkih stranaka. Radno tijelo Skupštine nadležno za poslove korupcije, kojim predsjedava predstavnik opozicione stranke, ignorisalo je upozorenja jednog broja NVO da je najmanje jedan kandidat za člana Savjeta u konfliktu interesa. Ignorisao je ta upozorenja i predstavnik NVO u Komisiji koja je birala Savjet agencije. Opozicionom predstavniku bilo je važno da se u Savjet imenuje i predstavnik kojeg smatraju svojim kadrom. Tako formiran Savjet agencije većinski je podržao direktora koji je iz penzije vraćen da obavlja odgovornu funkciju. Time se na primjeru formiranja institucije koja treba da ima važnu ulogu u borbi protiv korupcije vidjela sva bijeda i površnost različitih aktera koje povezuju međusobni interesi – potpuno suprotni interesima građana.

Priredio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo