Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA U 2015. GODINI: Između stečaja i obećanja

Objavljeno prije

na

Turizam čupa iz minusa, autoput vodi ,,u svijetlu budućnost” dok nas neprekidan niz stečaja i gubitak radnih mjesta drži u vezi sa stvarnošću

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA UPCG: Siva ekonomija i nelikvidnost ostaju prijetnje

Godinu na izmaku Unija poslodavaca pamtiće po postojanju dobre volje i pozitivne klime na makroekonomskom planu, ali i manjku konkretnih mjera podrške u procesima izgradnje biznis ambijenta.

Iako minorna, vidljiva su i pozitivna dešavanja na polju smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, poboljšanju uslova za rast likvidnosti i solventnost preduzeća.

U negativnom smislu, godinu su obilježili: rast nezaposlenosti, visok poreski dug, nedostatak vladavine prava, siva ekonomija, spore administrativne i sudske procedure koje otežavaju brži oporavak poslovanja preduzeća, djelimična neosjetljivost za potrebu povoljnijeg kreditiranja. Većina malih i srednjih preduzeća (MSP) tavori u sjenci blokiranih računa i visoke nelikvidnosti, hroničnog nedostatka finansija, manjka pravne sigurnosti i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

Više od polovine aktivnih MSP (oko 97 odsto privrede) je konstantno u blokadi, od 177.000 zaposlenih čak 50.000 radi u javnom sektoru, broj nezaposlenih kao i kreditno zaduženih privrednika i građana konstantno raste. Prije par dana jedan je zvaničnik saopštio da 30 hiljada zaposlenih ne prima redovno plate, a zaboravio da navede koliko je takvih u javnom sektoru – npr. u opštinama. Ne bi valjalo da takvu praksu prenesemo u narednu godinu.

DEJAN MIJOVIĆ, KOORDINATOR ZA EKONOMSKU POLITIKU URA: Novi krediti so na živu ranu

Odlazeća godina će se pamtiti po novom, originalnom konceptu vođenja anticiklične razvojne politike u uslovima ekonomske krize. Crnogorska neoliberalna vlast nije slijedila klasični pristup podsticanja produktivnih investicija sa brzim i velikim multiplikativnim efektima po privredni rast, regionalni razvoj i zaposlenost. Nije to, doduše, radila ni ranijih kriznih godina kada je državnu podršku usmjeravala nekolicini krupnih igrača oko premijera i vrha DPS-a, što nije dalo rezultate jer ovi nisu naučili da posluju bez državne pomoći.

Vlast je duboko zavukla ruku u džep građana odlukom da ih kreditno zaduži radi gradnje parčeta autoputa za 1,2 milijarde eura. Upozorenja domaće stručne javnosti, EK i SB da postoje bolje opcije bila su uzaludna – opet je prevagnuo interes krupnih igrača. Pošto je najavljeno da će se budžetski finansirati i drugi veliki projekti sumnjive isplativosti ova nova razvojna filozofija može se nazvati dodavanje soli na živu ranu.

Pozitivan primjer je izostao jer je nejasno kako premijerovi ministri i sljedbenici Fridmana mogu na univerzitetu zagovarati jedan, a u Vladi suprotan pristup.

GORAN ĐUKANOVIĆ, ANALITIČAR I KONSULTANT ZA INDUSTRIJU: Autoput za budućnost

Turizam je oslonac ekonomije sa oko 20 odsto učešća u BDP-u i, približno, 15 hiljada radnih mjesta. Nažalost, Vlada i resorno ministarstvo dozvolili su stagnaciju turističkih bisera poput Ulcinja, Herceg Novog, Žabljaka i nekontrolisanu izgradnju u Budvi i Petrovcu, što će obesmisliti turističku ponudu u tim mjestima.

Početak gradnje autoputa je događaj koji najviše ide u prilog ekonomiji, ali samo uslovno i na duži rok, bar 6-7 godina. Do tada izgradnja autoputa biće iskušenje za Crnu Goru, sa rastom zaduženosti i opterećenje za ekonomiju, bez obzira na formalni uticaj na rast BDP-a.

Glavni propust ili nedostatak ekonomske politike je nemogućnost postizanja dogovora sa italijanskim partnerima oko početka gradnje TE. A upravo je Vlada odabrala tog strateškog partnera i suvlasnika s manjinskim udjelom u Elektroprivredi koji, prema raspoloživim informacijama, nije voljan da investira u energetske projekte u CG, barem ne u termoelektranu. Na kraju će se korist od novca koji je Vlada dobila prodajom udjela u EPCG poništiti štetom od nedostatka novih izvora energije.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ , PREDSJEDNIK ODBORA ZA EKONOMIJU: Korist samo za pojedince

Pozitivni su trendovi u turističkom prometu jer je evidentan porast prihoda od te djelatnosti, što značajno doprinosi kakvoj takvoj stabilizaciji loših ekonomskih tendencija, odnosno niskog životnog standarda većine građana.

Nekoliko ključnih negativnosti, u sijasetu takvih: neotpočinjanje gradnje auto-puta, koji je politički profitabilan za vlast, ali finansijski neodrživ za državu, neustavna uredba kojom je za pola godine država de fakto uzela od građana i pravnih lica desetak miliona evra kroz uvećanje cijene goriva, i nastavak negativnih tendencija u oblasti javnih finansija, poput rasta javnog i poreskog duga, odnosno nastavak neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima.

Veliki minus je i odugovlačenje sa tenderskom procedurom i početkom gradnje TE Pljevlja 2 na koju se čeka više od 30 godina, sa alibijem nepostizanja sporazuma sa A2A, dok se na drugoj strani pokazuje nevjerovatna agilnost djelova Vlade da se upitni strateški projekti poput Kraljičine plaže usvoje u Skupštini, iako se radi o projektima od kojih koristi može da ima samo mali krug blizak investitorima, odnosno domaćim suizvršiocima.


MILA KASALICA, EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALITIČARKA: CBCG rizik u sistemu

Crna Gora je postala zemlja u razvoju u kojoj su domaći poslovni profili uporedivi i ponegdje jači u svojoj poslovnoj viziji od uvezenih strategija većine internacionalnih rukovodilaca. Ta domaća privredna žilavost malih i srednjih preduzeća i dalje nema dovoljnu podršku banaka, kao ni jasno regulativno osnaživanje od javnih administratora. Ipak, ovo je sistemski dokaz da smo konačno ušli u fazu održivog pristupa razvoju.

Iako je ubijeno tržište ljudskih resursa logičan izbor za nerazvojni primjer iz ekonomije u 2015. je ponašanje Centralne banke, institucije koja je nizom poteza poništavala kvalitetne strategijske domete jedine uspješne reformske priče svih naših tranzicija – reforme bankarskog sektora. Prvo trusno obzorje se tiče institucionalnog pretjeranog licenciranja na malom tržištu koje mora pametno i strateški strogo da zna ko ima rijetku licencu, pa se stoga postiglo neveliko smanjenje kamatnih stopa. Drugi nivo se tiče neobjašnjivo prizemnog pristupa klijentima banaka koji svojim egzistencijama plaćaju cijenu neželjenja CBCG da sprovede Zakon o konverziji kredita u CHF-u.

Ovo je primjetno sistemski krah jedne pristojne institucije. Postali su rizik u sistemu, koji mora imati imparcijalni kišobran/ uzor bespogovorne struke u djelanjima ove institucije.

JANKO VUČINIĆ, POSLANIK DF: Sve za Njega

Kao negativan događaj izdvajam povećanje iznosa kredita za parče autoputa na osnovu kursnih razlika između dolara i eura. Taj dug je, za sada, povećan za 130 miliona sa tendencijiom daljeg rasta. Rame uz rame stoji i privatizacija Instituta SimoMilošević u Igalu kojeg namjeravaju prodati za 10 miliona eura, mada je njegova vrijednost procijenjena na više od 200 miliona. Ko može da vjeruje da tu nema korupcije na najvećem nivou – nivou takozvanog premijera Mila Đukanovića?

Još jedan težak udarac na ekonomiju – stečaj Jadranskog brodogradilišta i njegovo namještanje Piteru Manku. Nova koruptivna radnja najvećeg nivoa.

Šlag na torti je nastavak čerečenja Kombinata aluminijuma gdje će se, kako je krenulo, kroz namještene sudske postupke i marifetluke stečajne uprave i Privrednog suda,Veselinu Pejoviću vratititi sve što je dao. Ne bi me čudilo ni da mu doplatimo.

Pa Rudnik boksita u Nikšiću iz kojeg su na prevaran način istjerali i poslali na biro rada sve rudare. Uniprom Veselina Pejovića je od dogovorene cijene za rudnik za sada isplatio samo četvrtinu -1,5 miliona dok je, prema priči rudara, po osnovu prodaje mašina i rezanju ostalih postrojenja naplatio dva miliona. Ostatak će vjerovatno isplatiti od iskopane rude, tako da će rudnik dobiti gratis. On ili onaj koga sam već pomenuo a za koga svi oni zajedno izvode radove.

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Odakle im pare

Najznačajniji događaj je početak gradnje autoputa Bar – Boljari. Nažalost, i ovaj kapitalni projekat prati nedovoljna transparentnost i brojne kontroverze, što prijeti novim neracionalnim odlivom sredstava iz državnog budžeta, u korist šačice pojedinaca.

Negativno su – izražena korupcija i privredni kriminal, kao i kontinuitet u gubljenju radnih mjesta u industriji, koji nas prati tokom cijelog tranzicionog procesa.

Svjedoci smo brojnih afera u kojima pojedinci stiču basnoslovno bogatstvo. Institucije sistema ne reaguju ili je, kada reaguju, to neefikasno. Umjesto da se oduzme nezakonito stečena imovina u korist budžeta i socijalnih fondova, mi najčešće iz budžeta plaćamo penale što je neko bio nezakonito procesuiran. Najnevjerovatnije je kada se država nagodi sa pojedincima koji svoju krivicu otkupljuju stotinama hiljada ili milionima eura, a ne bavi se ispitivanjem porijekla te imovine. Otkud pojedincima tolike pare, kada zaposleni sa prosječnom zaradom za cijeli radni vijek može da zaradi 240.000 €? Ako bi se zaustavilo bjesomučno otimanje, standard građana bi se značajno poboljšao.


MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Rasipanje bez odgovornosti

Da bi realno sagledali rezultate makroekonomske politike u 2015. godini, najbolje da to pokušamo utvrditi na osnovu opštih ciljeva te politike – podizanje nivoa zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, privredni rast, stabilnost cijena i pozitivan spoljno-trgovinski bilans.

Trenutni nivo nezaposlenosti je, i po anketi MONSTAT-a i evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na najvišem nivou a broj nezaposlenih je 40.000. Tačno onoliko za koliko je premijer obećao da će povećati broj novozaposlenih u toku svog mandata. Obećao pa prevario.

I spoljno-trgovinski deficit bilježi negativni rekord. Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je prema posljednjim podacima 16,5 odsto. Cijene su uglavnom bile stabilne, a stopa i razlozi navodnog privrednog rasta su upitni. Navodnog, jer se rast bilježi samo u statistici. U realnoj ekonomiji niko to ne može primijetiti. Naprotiv, i građani i privreda se žale na negativne trendove u poslovanju.

U domenu krupnih, konketnih ekonomskih aktivnosti, godinu su obilježili- epska prodaja KAP-a kroz stečaj i sklapanje ugovora o gradnji autoputa, čiji početak izgradnje već kasni. Kroz KAP nam se naplaćuje neodgovorna politika u prethodnom periodu, a autoput prijeti da bude prekrupan zalogaj naših donosilaca odluka. Naravno, i jedno i drugo u krajnjem plate svi građani, a odgovorni nezasluženo napreduju. Za odgovornost niko ne pita dok se partijska lojalnost poštuje.

Priredio: Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo