Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA U 2015. GODINI: Između stečaja i obećanja

Objavljeno prije

na

Turizam čupa iz minusa, autoput vodi ,,u svijetlu budućnost” dok nas neprekidan niz stečaja i gubitak radnih mjesta drži u vezi sa stvarnošću

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA UPCG: Siva ekonomija i nelikvidnost ostaju prijetnje

Godinu na izmaku Unija poslodavaca pamtiće po postojanju dobre volje i pozitivne klime na makroekonomskom planu, ali i manjku konkretnih mjera podrške u procesima izgradnje biznis ambijenta.

Iako minorna, vidljiva su i pozitivna dešavanja na polju smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, poboljšanju uslova za rast likvidnosti i solventnost preduzeća.

U negativnom smislu, godinu su obilježili: rast nezaposlenosti, visok poreski dug, nedostatak vladavine prava, siva ekonomija, spore administrativne i sudske procedure koje otežavaju brži oporavak poslovanja preduzeća, djelimična neosjetljivost za potrebu povoljnijeg kreditiranja. Većina malih i srednjih preduzeća (MSP) tavori u sjenci blokiranih računa i visoke nelikvidnosti, hroničnog nedostatka finansija, manjka pravne sigurnosti i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

Više od polovine aktivnih MSP (oko 97 odsto privrede) je konstantno u blokadi, od 177.000 zaposlenih čak 50.000 radi u javnom sektoru, broj nezaposlenih kao i kreditno zaduženih privrednika i građana konstantno raste. Prije par dana jedan je zvaničnik saopštio da 30 hiljada zaposlenih ne prima redovno plate, a zaboravio da navede koliko je takvih u javnom sektoru – npr. u opštinama. Ne bi valjalo da takvu praksu prenesemo u narednu godinu.

DEJAN MIJOVIĆ, KOORDINATOR ZA EKONOMSKU POLITIKU URA: Novi krediti so na živu ranu

Odlazeća godina će se pamtiti po novom, originalnom konceptu vođenja anticiklične razvojne politike u uslovima ekonomske krize. Crnogorska neoliberalna vlast nije slijedila klasični pristup podsticanja produktivnih investicija sa brzim i velikim multiplikativnim efektima po privredni rast, regionalni razvoj i zaposlenost. Nije to, doduše, radila ni ranijih kriznih godina kada je državnu podršku usmjeravala nekolicini krupnih igrača oko premijera i vrha DPS-a, što nije dalo rezultate jer ovi nisu naučili da posluju bez državne pomoći.

Vlast je duboko zavukla ruku u džep građana odlukom da ih kreditno zaduži radi gradnje parčeta autoputa za 1,2 milijarde eura. Upozorenja domaće stručne javnosti, EK i SB da postoje bolje opcije bila su uzaludna – opet je prevagnuo interes krupnih igrača. Pošto je najavljeno da će se budžetski finansirati i drugi veliki projekti sumnjive isplativosti ova nova razvojna filozofija može se nazvati dodavanje soli na živu ranu.

Pozitivan primjer je izostao jer je nejasno kako premijerovi ministri i sljedbenici Fridmana mogu na univerzitetu zagovarati jedan, a u Vladi suprotan pristup.

GORAN ĐUKANOVIĆ, ANALITIČAR I KONSULTANT ZA INDUSTRIJU: Autoput za budućnost

Turizam je oslonac ekonomije sa oko 20 odsto učešća u BDP-u i, približno, 15 hiljada radnih mjesta. Nažalost, Vlada i resorno ministarstvo dozvolili su stagnaciju turističkih bisera poput Ulcinja, Herceg Novog, Žabljaka i nekontrolisanu izgradnju u Budvi i Petrovcu, što će obesmisliti turističku ponudu u tim mjestima.

Početak gradnje autoputa je događaj koji najviše ide u prilog ekonomiji, ali samo uslovno i na duži rok, bar 6-7 godina. Do tada izgradnja autoputa biće iskušenje za Crnu Goru, sa rastom zaduženosti i opterećenje za ekonomiju, bez obzira na formalni uticaj na rast BDP-a.

Glavni propust ili nedostatak ekonomske politike je nemogućnost postizanja dogovora sa italijanskim partnerima oko početka gradnje TE. A upravo je Vlada odabrala tog strateškog partnera i suvlasnika s manjinskim udjelom u Elektroprivredi koji, prema raspoloživim informacijama, nije voljan da investira u energetske projekte u CG, barem ne u termoelektranu. Na kraju će se korist od novca koji je Vlada dobila prodajom udjela u EPCG poništiti štetom od nedostatka novih izvora energije.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ , PREDSJEDNIK ODBORA ZA EKONOMIJU: Korist samo za pojedince

Pozitivni su trendovi u turističkom prometu jer je evidentan porast prihoda od te djelatnosti, što značajno doprinosi kakvoj takvoj stabilizaciji loših ekonomskih tendencija, odnosno niskog životnog standarda većine građana.

Nekoliko ključnih negativnosti, u sijasetu takvih: neotpočinjanje gradnje auto-puta, koji je politički profitabilan za vlast, ali finansijski neodrživ za državu, neustavna uredba kojom je za pola godine država de fakto uzela od građana i pravnih lica desetak miliona evra kroz uvećanje cijene goriva, i nastavak negativnih tendencija u oblasti javnih finansija, poput rasta javnog i poreskog duga, odnosno nastavak neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima.

Veliki minus je i odugovlačenje sa tenderskom procedurom i početkom gradnje TE Pljevlja 2 na koju se čeka više od 30 godina, sa alibijem nepostizanja sporazuma sa A2A, dok se na drugoj strani pokazuje nevjerovatna agilnost djelova Vlade da se upitni strateški projekti poput Kraljičine plaže usvoje u Skupštini, iako se radi o projektima od kojih koristi može da ima samo mali krug blizak investitorima, odnosno domaćim suizvršiocima.


MILA KASALICA, EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALITIČARKA: CBCG rizik u sistemu

Crna Gora je postala zemlja u razvoju u kojoj su domaći poslovni profili uporedivi i ponegdje jači u svojoj poslovnoj viziji od uvezenih strategija većine internacionalnih rukovodilaca. Ta domaća privredna žilavost malih i srednjih preduzeća i dalje nema dovoljnu podršku banaka, kao ni jasno regulativno osnaživanje od javnih administratora. Ipak, ovo je sistemski dokaz da smo konačno ušli u fazu održivog pristupa razvoju.

Iako je ubijeno tržište ljudskih resursa logičan izbor za nerazvojni primjer iz ekonomije u 2015. je ponašanje Centralne banke, institucije koja je nizom poteza poništavala kvalitetne strategijske domete jedine uspješne reformske priče svih naših tranzicija – reforme bankarskog sektora. Prvo trusno obzorje se tiče institucionalnog pretjeranog licenciranja na malom tržištu koje mora pametno i strateški strogo da zna ko ima rijetku licencu, pa se stoga postiglo neveliko smanjenje kamatnih stopa. Drugi nivo se tiče neobjašnjivo prizemnog pristupa klijentima banaka koji svojim egzistencijama plaćaju cijenu neželjenja CBCG da sprovede Zakon o konverziji kredita u CHF-u.

Ovo je primjetno sistemski krah jedne pristojne institucije. Postali su rizik u sistemu, koji mora imati imparcijalni kišobran/ uzor bespogovorne struke u djelanjima ove institucije.

JANKO VUČINIĆ, POSLANIK DF: Sve za Njega

Kao negativan događaj izdvajam povećanje iznosa kredita za parče autoputa na osnovu kursnih razlika između dolara i eura. Taj dug je, za sada, povećan za 130 miliona sa tendencijiom daljeg rasta. Rame uz rame stoji i privatizacija Instituta SimoMilošević u Igalu kojeg namjeravaju prodati za 10 miliona eura, mada je njegova vrijednost procijenjena na više od 200 miliona. Ko može da vjeruje da tu nema korupcije na najvećem nivou – nivou takozvanog premijera Mila Đukanovića?

Još jedan težak udarac na ekonomiju – stečaj Jadranskog brodogradilišta i njegovo namještanje Piteru Manku. Nova koruptivna radnja najvećeg nivoa.

Šlag na torti je nastavak čerečenja Kombinata aluminijuma gdje će se, kako je krenulo, kroz namještene sudske postupke i marifetluke stečajne uprave i Privrednog suda,Veselinu Pejoviću vratititi sve što je dao. Ne bi me čudilo ni da mu doplatimo.

Pa Rudnik boksita u Nikšiću iz kojeg su na prevaran način istjerali i poslali na biro rada sve rudare. Uniprom Veselina Pejovića je od dogovorene cijene za rudnik za sada isplatio samo četvrtinu -1,5 miliona dok je, prema priči rudara, po osnovu prodaje mašina i rezanju ostalih postrojenja naplatio dva miliona. Ostatak će vjerovatno isplatiti od iskopane rude, tako da će rudnik dobiti gratis. On ili onaj koga sam već pomenuo a za koga svi oni zajedno izvode radove.

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Odakle im pare

Najznačajniji događaj je početak gradnje autoputa Bar – Boljari. Nažalost, i ovaj kapitalni projekat prati nedovoljna transparentnost i brojne kontroverze, što prijeti novim neracionalnim odlivom sredstava iz državnog budžeta, u korist šačice pojedinaca.

Negativno su – izražena korupcija i privredni kriminal, kao i kontinuitet u gubljenju radnih mjesta u industriji, koji nas prati tokom cijelog tranzicionog procesa.

Svjedoci smo brojnih afera u kojima pojedinci stiču basnoslovno bogatstvo. Institucije sistema ne reaguju ili je, kada reaguju, to neefikasno. Umjesto da se oduzme nezakonito stečena imovina u korist budžeta i socijalnih fondova, mi najčešće iz budžeta plaćamo penale što je neko bio nezakonito procesuiran. Najnevjerovatnije je kada se država nagodi sa pojedincima koji svoju krivicu otkupljuju stotinama hiljada ili milionima eura, a ne bavi se ispitivanjem porijekla te imovine. Otkud pojedincima tolike pare, kada zaposleni sa prosječnom zaradom za cijeli radni vijek može da zaradi 240.000 €? Ako bi se zaustavilo bjesomučno otimanje, standard građana bi se značajno poboljšao.


MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Rasipanje bez odgovornosti

Da bi realno sagledali rezultate makroekonomske politike u 2015. godini, najbolje da to pokušamo utvrditi na osnovu opštih ciljeva te politike – podizanje nivoa zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, privredni rast, stabilnost cijena i pozitivan spoljno-trgovinski bilans.

Trenutni nivo nezaposlenosti je, i po anketi MONSTAT-a i evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na najvišem nivou a broj nezaposlenih je 40.000. Tačno onoliko za koliko je premijer obećao da će povećati broj novozaposlenih u toku svog mandata. Obećao pa prevario.

I spoljno-trgovinski deficit bilježi negativni rekord. Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je prema posljednjim podacima 16,5 odsto. Cijene su uglavnom bile stabilne, a stopa i razlozi navodnog privrednog rasta su upitni. Navodnog, jer se rast bilježi samo u statistici. U realnoj ekonomiji niko to ne može primijetiti. Naprotiv, i građani i privreda se žale na negativne trendove u poslovanju.

U domenu krupnih, konketnih ekonomskih aktivnosti, godinu su obilježili- epska prodaja KAP-a kroz stečaj i sklapanje ugovora o gradnji autoputa, čiji početak izgradnje već kasni. Kroz KAP nam se naplaćuje neodgovorna politika u prethodnom periodu, a autoput prijeti da bude prekrupan zalogaj naših donosilaca odluka. Naravno, i jedno i drugo u krajnjem plate svi građani, a odgovorni nezasluženo napreduju. Za odgovornost niko ne pita dok se partijska lojalnost poštuje.

Priredio: Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo