Turizam čupa iz minusa, autoput vodi ,,u svijetlu budućnost” dok nas neprekidan niz stečaja i gubitak radnih mjesta drži u vezi sa stvarnošću
SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA UPCG: Siva ekonomija i nelikvidnost ostaju prijetnje
Godinu na izmaku Unija poslodavaca pamtiće po postojanju dobre volje i pozitivne klime na makroekonomskom planu, ali i manjku konkretnih mjera podrške u procesima izgradnje biznis ambijenta.
Iako minorna, vidljiva su i pozitivna dešavanja na polju smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, poboljšanju uslova za rast likvidnosti i solventnost preduzeća.
U negativnom smislu, godinu su obilježili: rast nezaposlenosti, visok poreski dug, nedostatak vladavine prava, siva ekonomija, spore administrativne i sudske procedure koje otežavaju brži oporavak poslovanja preduzeća, djelimična neosjetljivost za potrebu povoljnijeg kreditiranja. Većina malih i srednjih preduzeća (MSP) tavori u sjenci blokiranih računa i visoke nelikvidnosti, hroničnog nedostatka finansija, manjka pravne sigurnosti i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.
Više od polovine aktivnih MSP (oko 97 odsto privrede) je konstantno u blokadi, od 177.000 zaposlenih čak 50.000 radi u javnom sektoru, broj nezaposlenih kao i kreditno zaduženih privrednika i građana konstantno raste. Prije par dana jedan je zvaničnik saopštio da 30 hiljada zaposlenih ne prima redovno plate, a zaboravio da navede koliko je takvih u javnom sektoru – npr. u opštinama. Ne bi valjalo da takvu praksu prenesemo u narednu godinu.
DEJAN MIJOVIĆ, KOORDINATOR ZA EKONOMSKU POLITIKU URA: Novi krediti so na živu ranu
Odlazeća godina će se pamtiti po novom, originalnom konceptu vođenja anticiklične razvojne politike u uslovima ekonomske krize. Crnogorska neoliberalna vlast nije slijedila klasični pristup podsticanja produktivnih investicija sa brzim i velikim multiplikativnim efektima po privredni rast, regionalni razvoj i zaposlenost. Nije to, doduše, radila ni ranijih kriznih godina kada je državnu podršku usmjeravala nekolicini krupnih igrača oko premijera i vrha DPS-a, što nije dalo rezultate jer ovi nisu naučili da posluju bez državne pomoći.
Vlast je duboko zavukla ruku u džep građana odlukom da ih kreditno zaduži radi gradnje parčeta autoputa za 1,2 milijarde eura. Upozorenja domaće stručne javnosti, EK i SB da postoje bolje opcije bila su uzaludna – opet je prevagnuo interes krupnih igrača. Pošto je najavljeno da će se budžetski finansirati i drugi veliki projekti sumnjive isplativosti ova nova razvojna filozofija može se nazvati dodavanje soli na živu ranu.
Pozitivan primjer je izostao jer je nejasno kako premijerovi ministri i sljedbenici Fridmana mogu na univerzitetu zagovarati jedan, a u Vladi suprotan pristup.
GORAN ĐUKANOVIĆ, ANALITIČAR I KONSULTANT ZA INDUSTRIJU: Autoput za budućnost
Turizam je oslonac ekonomije sa oko 20 odsto učešća u BDP-u i, približno, 15 hiljada radnih mjesta. Nažalost, Vlada i resorno ministarstvo dozvolili su stagnaciju turističkih bisera poput Ulcinja, Herceg Novog, Žabljaka i nekontrolisanu izgradnju u Budvi i Petrovcu, što će obesmisliti turističku ponudu u tim mjestima.
Početak gradnje autoputa je događaj koji najviše ide u prilog ekonomiji, ali samo uslovno i na duži rok, bar 6-7 godina. Do tada izgradnja autoputa biće iskušenje za Crnu Goru, sa rastom zaduženosti i opterećenje za ekonomiju, bez obzira na formalni uticaj na rast BDP-a.
Glavni propust ili nedostatak ekonomske politike je nemogućnost postizanja dogovora sa italijanskim partnerima oko početka gradnje TE. A upravo je Vlada odabrala tog strateškog partnera i suvlasnika s manjinskim udjelom u Elektroprivredi koji, prema raspoloživim informacijama, nije voljan da investira u energetske projekte u CG, barem ne u termoelektranu. Na kraju će se korist od novca koji je Vlada dobila prodajom udjela u EPCG poništiti štetom od nedostatka novih izvora energije.
ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ , PREDSJEDNIK ODBORA ZA EKONOMIJU: Korist samo za pojedince
Pozitivni su trendovi u turističkom prometu jer je evidentan porast prihoda od te djelatnosti, što značajno doprinosi kakvoj takvoj stabilizaciji loših ekonomskih tendencija, odnosno niskog životnog standarda većine građana.
Nekoliko ključnih negativnosti, u sijasetu takvih: neotpočinjanje gradnje auto-puta, koji je politički profitabilan za vlast, ali finansijski neodrživ za državu, neustavna uredba kojom je za pola godine država de fakto uzela od građana i pravnih lica desetak miliona evra kroz uvećanje cijene goriva, i nastavak negativnih tendencija u oblasti javnih finansija, poput rasta javnog i poreskog duga, odnosno nastavak neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima.
Veliki minus je i odugovlačenje sa tenderskom procedurom i početkom gradnje TE Pljevlja 2 na koju se čeka više od 30 godina, sa alibijem nepostizanja sporazuma sa A2A, dok se na drugoj strani pokazuje nevjerovatna agilnost djelova Vlade da se upitni strateški projekti poput Kraljičine plaže usvoje u Skupštini, iako se radi o projektima od kojih koristi može da ima samo mali krug blizak investitorima, odnosno domaćim suizvršiocima.
MILA KASALICA, EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALITIČARKA: CBCG rizik u sistemu
Crna Gora je postala zemlja u razvoju u kojoj su domaći poslovni profili uporedivi i ponegdje jači u svojoj poslovnoj viziji od uvezenih strategija većine internacionalnih rukovodilaca. Ta domaća privredna žilavost malih i srednjih preduzeća i dalje nema dovoljnu podršku banaka, kao ni jasno regulativno osnaživanje od javnih administratora. Ipak, ovo je sistemski dokaz da smo konačno ušli u fazu održivog pristupa razvoju.
Iako je ubijeno tržište ljudskih resursa logičan izbor za nerazvojni primjer iz ekonomije u 2015. je ponašanje Centralne banke, institucije koja je nizom poteza poništavala kvalitetne strategijske domete jedine uspješne reformske priče svih naših tranzicija – reforme bankarskog sektora. Prvo trusno obzorje se tiče institucionalnog pretjeranog licenciranja na malom tržištu koje mora pametno i strateški strogo da zna ko ima rijetku licencu, pa se stoga postiglo neveliko smanjenje kamatnih stopa. Drugi nivo se tiče neobjašnjivo prizemnog pristupa klijentima banaka koji svojim egzistencijama plaćaju cijenu neželjenja CBCG da sprovede Zakon o konverziji kredita u CHF-u.
Ovo je primjetno sistemski krah jedne pristojne institucije. Postali su rizik u sistemu, koji mora imati imparcijalni kišobran/ uzor bespogovorne struke u djelanjima ove institucije.
JANKO VUČINIĆ, POSLANIK DF: Sve za Njega
Kao negativan događaj izdvajam povećanje iznosa kredita za parče autoputa na osnovu kursnih razlika između dolara i eura. Taj dug je, za sada, povećan za 130 miliona sa tendencijiom daljeg rasta. Rame uz rame stoji i privatizacija Instituta SimoMilošević u Igalu kojeg namjeravaju prodati za 10 miliona eura, mada je njegova vrijednost procijenjena na više od 200 miliona. Ko može da vjeruje da tu nema korupcije na najvećem nivou – nivou takozvanog premijera Mila Đukanovića?
Još jedan težak udarac na ekonomiju – stečaj Jadranskog brodogradilišta i njegovo namještanje Piteru Manku. Nova koruptivna radnja najvećeg nivoa.
Šlag na torti je nastavak čerečenja Kombinata aluminijuma gdje će se, kako je krenulo, kroz namještene sudske postupke i marifetluke stečajne uprave i Privrednog suda,Veselinu Pejoviću vratititi sve što je dao. Ne bi me čudilo ni da mu doplatimo.
Pa Rudnik boksita u Nikšiću iz kojeg su na prevaran način istjerali i poslali na biro rada sve rudare. Uniprom Veselina Pejovića je od dogovorene cijene za rudnik za sada isplatio samo četvrtinu -1,5 miliona dok je, prema priči rudara, po osnovu prodaje mašina i rezanju ostalih postrojenja naplatio dva miliona. Ostatak će vjerovatno isplatiti od iskopane rude, tako da će rudnik dobiti gratis. On ili onaj koga sam već pomenuo a za koga svi oni zajedno izvode radove.
SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Odakle im pare
Najznačajniji događaj je početak gradnje autoputa Bar – Boljari. Nažalost, i ovaj kapitalni projekat prati nedovoljna transparentnost i brojne kontroverze, što prijeti novim neracionalnim odlivom sredstava iz državnog budžeta, u korist šačice pojedinaca.
Negativno su – izražena korupcija i privredni kriminal, kao i kontinuitet u gubljenju radnih mjesta u industriji, koji nas prati tokom cijelog tranzicionog procesa.
Svjedoci smo brojnih afera u kojima pojedinci stiču basnoslovno bogatstvo. Institucije sistema ne reaguju ili je, kada reaguju, to neefikasno. Umjesto da se oduzme nezakonito stečena imovina u korist budžeta i socijalnih fondova, mi najčešće iz budžeta plaćamo penale što je neko bio nezakonito procesuiran. Najnevjerovatnije je kada se država nagodi sa pojedincima koji svoju krivicu otkupljuju stotinama hiljada ili milionima eura, a ne bavi se ispitivanjem porijekla te imovine. Otkud pojedincima tolike pare, kada zaposleni sa prosječnom zaradom za cijeli radni vijek može da zaradi 240.000 €? Ako bi se zaustavilo bjesomučno otimanje, standard građana bi se značajno poboljšao.
MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Rasipanje bez odgovornosti
Da bi realno sagledali rezultate makroekonomske politike u 2015. godini, najbolje da to pokušamo utvrditi na osnovu opštih ciljeva te politike – podizanje nivoa zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, privredni rast, stabilnost cijena i pozitivan spoljno-trgovinski bilans.
Trenutni nivo nezaposlenosti je, i po anketi MONSTAT-a i evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na najvišem nivou a broj nezaposlenih je 40.000. Tačno onoliko za koliko je premijer obećao da će povećati broj novozaposlenih u toku svog mandata. Obećao pa prevario.
I spoljno-trgovinski deficit bilježi negativni rekord. Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je prema posljednjim podacima 16,5 odsto. Cijene su uglavnom bile stabilne, a stopa i razlozi navodnog privrednog rasta su upitni. Navodnog, jer se rast bilježi samo u statistici. U realnoj ekonomiji niko to ne može primijetiti. Naprotiv, i građani i privreda se žale na negativne trendove u poslovanju.
U domenu krupnih, konketnih ekonomskih aktivnosti, godinu su obilježili- epska prodaja KAP-a kroz stečaj i sklapanje ugovora o gradnji autoputa, čiji početak izgradnje već kasni. Kroz KAP nam se naplaćuje neodgovorna politika u prethodnom periodu, a autoput prijeti da bude prekrupan zalogaj naših donosilaca odluka. Naravno, i jedno i drugo u krajnjem plate svi građani, a odgovorni nezasluženo napreduju. Za odgovornost niko ne pita dok se partijska lojalnost poštuje.
Priredio: Z. RADULOVIĆ
HORIZONTI4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice