Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA U 2015. GODINI: Između stečaja i obećanja

Objavljeno prije

na

Turizam čupa iz minusa, autoput vodi ,,u svijetlu budućnost” dok nas neprekidan niz stečaja i gubitak radnih mjesta drži u vezi sa stvarnošću

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA UPCG: Siva ekonomija i nelikvidnost ostaju prijetnje

Godinu na izmaku Unija poslodavaca pamtiće po postojanju dobre volje i pozitivne klime na makroekonomskom planu, ali i manjku konkretnih mjera podrške u procesima izgradnje biznis ambijenta.

Iako minorna, vidljiva su i pozitivna dešavanja na polju smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, poboljšanju uslova za rast likvidnosti i solventnost preduzeća.

U negativnom smislu, godinu su obilježili: rast nezaposlenosti, visok poreski dug, nedostatak vladavine prava, siva ekonomija, spore administrativne i sudske procedure koje otežavaju brži oporavak poslovanja preduzeća, djelimična neosjetljivost za potrebu povoljnijeg kreditiranja. Većina malih i srednjih preduzeća (MSP) tavori u sjenci blokiranih računa i visoke nelikvidnosti, hroničnog nedostatka finansija, manjka pravne sigurnosti i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

Više od polovine aktivnih MSP (oko 97 odsto privrede) je konstantno u blokadi, od 177.000 zaposlenih čak 50.000 radi u javnom sektoru, broj nezaposlenih kao i kreditno zaduženih privrednika i građana konstantno raste. Prije par dana jedan je zvaničnik saopštio da 30 hiljada zaposlenih ne prima redovno plate, a zaboravio da navede koliko je takvih u javnom sektoru – npr. u opštinama. Ne bi valjalo da takvu praksu prenesemo u narednu godinu.

DEJAN MIJOVIĆ, KOORDINATOR ZA EKONOMSKU POLITIKU URA: Novi krediti so na živu ranu

Odlazeća godina će se pamtiti po novom, originalnom konceptu vođenja anticiklične razvojne politike u uslovima ekonomske krize. Crnogorska neoliberalna vlast nije slijedila klasični pristup podsticanja produktivnih investicija sa brzim i velikim multiplikativnim efektima po privredni rast, regionalni razvoj i zaposlenost. Nije to, doduše, radila ni ranijih kriznih godina kada je državnu podršku usmjeravala nekolicini krupnih igrača oko premijera i vrha DPS-a, što nije dalo rezultate jer ovi nisu naučili da posluju bez državne pomoći.

Vlast je duboko zavukla ruku u džep građana odlukom da ih kreditno zaduži radi gradnje parčeta autoputa za 1,2 milijarde eura. Upozorenja domaće stručne javnosti, EK i SB da postoje bolje opcije bila su uzaludna – opet je prevagnuo interes krupnih igrača. Pošto je najavljeno da će se budžetski finansirati i drugi veliki projekti sumnjive isplativosti ova nova razvojna filozofija može se nazvati dodavanje soli na živu ranu.

Pozitivan primjer je izostao jer je nejasno kako premijerovi ministri i sljedbenici Fridmana mogu na univerzitetu zagovarati jedan, a u Vladi suprotan pristup.

GORAN ĐUKANOVIĆ, ANALITIČAR I KONSULTANT ZA INDUSTRIJU: Autoput za budućnost

Turizam je oslonac ekonomije sa oko 20 odsto učešća u BDP-u i, približno, 15 hiljada radnih mjesta. Nažalost, Vlada i resorno ministarstvo dozvolili su stagnaciju turističkih bisera poput Ulcinja, Herceg Novog, Žabljaka i nekontrolisanu izgradnju u Budvi i Petrovcu, što će obesmisliti turističku ponudu u tim mjestima.

Početak gradnje autoputa je događaj koji najviše ide u prilog ekonomiji, ali samo uslovno i na duži rok, bar 6-7 godina. Do tada izgradnja autoputa biće iskušenje za Crnu Goru, sa rastom zaduženosti i opterećenje za ekonomiju, bez obzira na formalni uticaj na rast BDP-a.

Glavni propust ili nedostatak ekonomske politike je nemogućnost postizanja dogovora sa italijanskim partnerima oko početka gradnje TE. A upravo je Vlada odabrala tog strateškog partnera i suvlasnika s manjinskim udjelom u Elektroprivredi koji, prema raspoloživim informacijama, nije voljan da investira u energetske projekte u CG, barem ne u termoelektranu. Na kraju će se korist od novca koji je Vlada dobila prodajom udjela u EPCG poništiti štetom od nedostatka novih izvora energije.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ , PREDSJEDNIK ODBORA ZA EKONOMIJU: Korist samo za pojedince

Pozitivni su trendovi u turističkom prometu jer je evidentan porast prihoda od te djelatnosti, što značajno doprinosi kakvoj takvoj stabilizaciji loših ekonomskih tendencija, odnosno niskog životnog standarda većine građana.

Nekoliko ključnih negativnosti, u sijasetu takvih: neotpočinjanje gradnje auto-puta, koji je politički profitabilan za vlast, ali finansijski neodrživ za državu, neustavna uredba kojom je za pola godine država de fakto uzela od građana i pravnih lica desetak miliona evra kroz uvećanje cijene goriva, i nastavak negativnih tendencija u oblasti javnih finansija, poput rasta javnog i poreskog duga, odnosno nastavak neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima.

Veliki minus je i odugovlačenje sa tenderskom procedurom i početkom gradnje TE Pljevlja 2 na koju se čeka više od 30 godina, sa alibijem nepostizanja sporazuma sa A2A, dok se na drugoj strani pokazuje nevjerovatna agilnost djelova Vlade da se upitni strateški projekti poput Kraljičine plaže usvoje u Skupštini, iako se radi o projektima od kojih koristi može da ima samo mali krug blizak investitorima, odnosno domaćim suizvršiocima.


MILA KASALICA, EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALITIČARKA: CBCG rizik u sistemu

Crna Gora je postala zemlja u razvoju u kojoj su domaći poslovni profili uporedivi i ponegdje jači u svojoj poslovnoj viziji od uvezenih strategija većine internacionalnih rukovodilaca. Ta domaća privredna žilavost malih i srednjih preduzeća i dalje nema dovoljnu podršku banaka, kao ni jasno regulativno osnaživanje od javnih administratora. Ipak, ovo je sistemski dokaz da smo konačno ušli u fazu održivog pristupa razvoju.

Iako je ubijeno tržište ljudskih resursa logičan izbor za nerazvojni primjer iz ekonomije u 2015. je ponašanje Centralne banke, institucije koja je nizom poteza poništavala kvalitetne strategijske domete jedine uspješne reformske priče svih naših tranzicija – reforme bankarskog sektora. Prvo trusno obzorje se tiče institucionalnog pretjeranog licenciranja na malom tržištu koje mora pametno i strateški strogo da zna ko ima rijetku licencu, pa se stoga postiglo neveliko smanjenje kamatnih stopa. Drugi nivo se tiče neobjašnjivo prizemnog pristupa klijentima banaka koji svojim egzistencijama plaćaju cijenu neželjenja CBCG da sprovede Zakon o konverziji kredita u CHF-u.

Ovo je primjetno sistemski krah jedne pristojne institucije. Postali su rizik u sistemu, koji mora imati imparcijalni kišobran/ uzor bespogovorne struke u djelanjima ove institucije.

JANKO VUČINIĆ, POSLANIK DF: Sve za Njega

Kao negativan događaj izdvajam povećanje iznosa kredita za parče autoputa na osnovu kursnih razlika između dolara i eura. Taj dug je, za sada, povećan za 130 miliona sa tendencijiom daljeg rasta. Rame uz rame stoji i privatizacija Instituta SimoMilošević u Igalu kojeg namjeravaju prodati za 10 miliona eura, mada je njegova vrijednost procijenjena na više od 200 miliona. Ko može da vjeruje da tu nema korupcije na najvećem nivou – nivou takozvanog premijera Mila Đukanovića?

Još jedan težak udarac na ekonomiju – stečaj Jadranskog brodogradilišta i njegovo namještanje Piteru Manku. Nova koruptivna radnja najvećeg nivoa.

Šlag na torti je nastavak čerečenja Kombinata aluminijuma gdje će se, kako je krenulo, kroz namještene sudske postupke i marifetluke stečajne uprave i Privrednog suda,Veselinu Pejoviću vratititi sve što je dao. Ne bi me čudilo ni da mu doplatimo.

Pa Rudnik boksita u Nikšiću iz kojeg su na prevaran način istjerali i poslali na biro rada sve rudare. Uniprom Veselina Pejovića je od dogovorene cijene za rudnik za sada isplatio samo četvrtinu -1,5 miliona dok je, prema priči rudara, po osnovu prodaje mašina i rezanju ostalih postrojenja naplatio dva miliona. Ostatak će vjerovatno isplatiti od iskopane rude, tako da će rudnik dobiti gratis. On ili onaj koga sam već pomenuo a za koga svi oni zajedno izvode radove.

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Odakle im pare

Najznačajniji događaj je početak gradnje autoputa Bar – Boljari. Nažalost, i ovaj kapitalni projekat prati nedovoljna transparentnost i brojne kontroverze, što prijeti novim neracionalnim odlivom sredstava iz državnog budžeta, u korist šačice pojedinaca.

Negativno su – izražena korupcija i privredni kriminal, kao i kontinuitet u gubljenju radnih mjesta u industriji, koji nas prati tokom cijelog tranzicionog procesa.

Svjedoci smo brojnih afera u kojima pojedinci stiču basnoslovno bogatstvo. Institucije sistema ne reaguju ili je, kada reaguju, to neefikasno. Umjesto da se oduzme nezakonito stečena imovina u korist budžeta i socijalnih fondova, mi najčešće iz budžeta plaćamo penale što je neko bio nezakonito procesuiran. Najnevjerovatnije je kada se država nagodi sa pojedincima koji svoju krivicu otkupljuju stotinama hiljada ili milionima eura, a ne bavi se ispitivanjem porijekla te imovine. Otkud pojedincima tolike pare, kada zaposleni sa prosječnom zaradom za cijeli radni vijek može da zaradi 240.000 €? Ako bi se zaustavilo bjesomučno otimanje, standard građana bi se značajno poboljšao.


MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Rasipanje bez odgovornosti

Da bi realno sagledali rezultate makroekonomske politike u 2015. godini, najbolje da to pokušamo utvrditi na osnovu opštih ciljeva te politike – podizanje nivoa zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, privredni rast, stabilnost cijena i pozitivan spoljno-trgovinski bilans.

Trenutni nivo nezaposlenosti je, i po anketi MONSTAT-a i evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na najvišem nivou a broj nezaposlenih je 40.000. Tačno onoliko za koliko je premijer obećao da će povećati broj novozaposlenih u toku svog mandata. Obećao pa prevario.

I spoljno-trgovinski deficit bilježi negativni rekord. Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je prema posljednjim podacima 16,5 odsto. Cijene su uglavnom bile stabilne, a stopa i razlozi navodnog privrednog rasta su upitni. Navodnog, jer se rast bilježi samo u statistici. U realnoj ekonomiji niko to ne može primijetiti. Naprotiv, i građani i privreda se žale na negativne trendove u poslovanju.

U domenu krupnih, konketnih ekonomskih aktivnosti, godinu su obilježili- epska prodaja KAP-a kroz stečaj i sklapanje ugovora o gradnji autoputa, čiji početak izgradnje već kasni. Kroz KAP nam se naplaćuje neodgovorna politika u prethodnom periodu, a autoput prijeti da bude prekrupan zalogaj naših donosilaca odluka. Naravno, i jedno i drugo u krajnjem plate svi građani, a odgovorni nezasluženo napreduju. Za odgovornost niko ne pita dok se partijska lojalnost poštuje.

Priredio: Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo