Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA U 2015. GODINI: Između stečaja i obećanja

Objavljeno prije

na

Turizam čupa iz minusa, autoput vodi ,,u svijetlu budućnost” dok nas neprekidan niz stečaja i gubitak radnih mjesta drži u vezi sa stvarnošću

SUZANA RADULOVIĆ, GENERALNA SEKRETARKA UPCG: Siva ekonomija i nelikvidnost ostaju prijetnje

Godinu na izmaku Unija poslodavaca pamtiće po postojanju dobre volje i pozitivne klime na makroekonomskom planu, ali i manjku konkretnih mjera podrške u procesima izgradnje biznis ambijenta.

Iako minorna, vidljiva su i pozitivna dešavanja na polju smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, poboljšanju uslova za rast likvidnosti i solventnost preduzeća.

U negativnom smislu, godinu su obilježili: rast nezaposlenosti, visok poreski dug, nedostatak vladavine prava, siva ekonomija, spore administrativne i sudske procedure koje otežavaju brži oporavak poslovanja preduzeća, djelimična neosjetljivost za potrebu povoljnijeg kreditiranja. Većina malih i srednjih preduzeća (MSP) tavori u sjenci blokiranih računa i visoke nelikvidnosti, hroničnog nedostatka finansija, manjka pravne sigurnosti i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

Više od polovine aktivnih MSP (oko 97 odsto privrede) je konstantno u blokadi, od 177.000 zaposlenih čak 50.000 radi u javnom sektoru, broj nezaposlenih kao i kreditno zaduženih privrednika i građana konstantno raste. Prije par dana jedan je zvaničnik saopštio da 30 hiljada zaposlenih ne prima redovno plate, a zaboravio da navede koliko je takvih u javnom sektoru – npr. u opštinama. Ne bi valjalo da takvu praksu prenesemo u narednu godinu.

DEJAN MIJOVIĆ, KOORDINATOR ZA EKONOMSKU POLITIKU URA: Novi krediti so na živu ranu

Odlazeća godina će se pamtiti po novom, originalnom konceptu vođenja anticiklične razvojne politike u uslovima ekonomske krize. Crnogorska neoliberalna vlast nije slijedila klasični pristup podsticanja produktivnih investicija sa brzim i velikim multiplikativnim efektima po privredni rast, regionalni razvoj i zaposlenost. Nije to, doduše, radila ni ranijih kriznih godina kada je državnu podršku usmjeravala nekolicini krupnih igrača oko premijera i vrha DPS-a, što nije dalo rezultate jer ovi nisu naučili da posluju bez državne pomoći.

Vlast je duboko zavukla ruku u džep građana odlukom da ih kreditno zaduži radi gradnje parčeta autoputa za 1,2 milijarde eura. Upozorenja domaće stručne javnosti, EK i SB da postoje bolje opcije bila su uzaludna – opet je prevagnuo interes krupnih igrača. Pošto je najavljeno da će se budžetski finansirati i drugi veliki projekti sumnjive isplativosti ova nova razvojna filozofija može se nazvati dodavanje soli na živu ranu.

Pozitivan primjer je izostao jer je nejasno kako premijerovi ministri i sljedbenici Fridmana mogu na univerzitetu zagovarati jedan, a u Vladi suprotan pristup.

GORAN ĐUKANOVIĆ, ANALITIČAR I KONSULTANT ZA INDUSTRIJU: Autoput za budućnost

Turizam je oslonac ekonomije sa oko 20 odsto učešća u BDP-u i, približno, 15 hiljada radnih mjesta. Nažalost, Vlada i resorno ministarstvo dozvolili su stagnaciju turističkih bisera poput Ulcinja, Herceg Novog, Žabljaka i nekontrolisanu izgradnju u Budvi i Petrovcu, što će obesmisliti turističku ponudu u tim mjestima.

Početak gradnje autoputa je događaj koji najviše ide u prilog ekonomiji, ali samo uslovno i na duži rok, bar 6-7 godina. Do tada izgradnja autoputa biće iskušenje za Crnu Goru, sa rastom zaduženosti i opterećenje za ekonomiju, bez obzira na formalni uticaj na rast BDP-a.

Glavni propust ili nedostatak ekonomske politike je nemogućnost postizanja dogovora sa italijanskim partnerima oko početka gradnje TE. A upravo je Vlada odabrala tog strateškog partnera i suvlasnika s manjinskim udjelom u Elektroprivredi koji, prema raspoloživim informacijama, nije voljan da investira u energetske projekte u CG, barem ne u termoelektranu. Na kraju će se korist od novca koji je Vlada dobila prodajom udjela u EPCG poništiti štetom od nedostatka novih izvora energije.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ , PREDSJEDNIK ODBORA ZA EKONOMIJU: Korist samo za pojedince

Pozitivni su trendovi u turističkom prometu jer je evidentan porast prihoda od te djelatnosti, što značajno doprinosi kakvoj takvoj stabilizaciji loših ekonomskih tendencija, odnosno niskog životnog standarda većine građana.

Nekoliko ključnih negativnosti, u sijasetu takvih: neotpočinjanje gradnje auto-puta, koji je politički profitabilan za vlast, ali finansijski neodrživ za državu, neustavna uredba kojom je za pola godine država de fakto uzela od građana i pravnih lica desetak miliona evra kroz uvećanje cijene goriva, i nastavak negativnih tendencija u oblasti javnih finansija, poput rasta javnog i poreskog duga, odnosno nastavak neodgovornog odnosa prema javnim sredstvima.

Veliki minus je i odugovlačenje sa tenderskom procedurom i početkom gradnje TE Pljevlja 2 na koju se čeka više od 30 godina, sa alibijem nepostizanja sporazuma sa A2A, dok se na drugoj strani pokazuje nevjerovatna agilnost djelova Vlade da se upitni strateški projekti poput Kraljičine plaže usvoje u Skupštini, iako se radi o projektima od kojih koristi može da ima samo mali krug blizak investitorima, odnosno domaćim suizvršiocima.


MILA KASALICA, EKONOMSKA I FINANSIJSKA ANALITIČARKA: CBCG rizik u sistemu

Crna Gora je postala zemlja u razvoju u kojoj su domaći poslovni profili uporedivi i ponegdje jači u svojoj poslovnoj viziji od uvezenih strategija većine internacionalnih rukovodilaca. Ta domaća privredna žilavost malih i srednjih preduzeća i dalje nema dovoljnu podršku banaka, kao ni jasno regulativno osnaživanje od javnih administratora. Ipak, ovo je sistemski dokaz da smo konačno ušli u fazu održivog pristupa razvoju.

Iako je ubijeno tržište ljudskih resursa logičan izbor za nerazvojni primjer iz ekonomije u 2015. je ponašanje Centralne banke, institucije koja je nizom poteza poništavala kvalitetne strategijske domete jedine uspješne reformske priče svih naših tranzicija – reforme bankarskog sektora. Prvo trusno obzorje se tiče institucionalnog pretjeranog licenciranja na malom tržištu koje mora pametno i strateški strogo da zna ko ima rijetku licencu, pa se stoga postiglo neveliko smanjenje kamatnih stopa. Drugi nivo se tiče neobjašnjivo prizemnog pristupa klijentima banaka koji svojim egzistencijama plaćaju cijenu neželjenja CBCG da sprovede Zakon o konverziji kredita u CHF-u.

Ovo je primjetno sistemski krah jedne pristojne institucije. Postali su rizik u sistemu, koji mora imati imparcijalni kišobran/ uzor bespogovorne struke u djelanjima ove institucije.

JANKO VUČINIĆ, POSLANIK DF: Sve za Njega

Kao negativan događaj izdvajam povećanje iznosa kredita za parče autoputa na osnovu kursnih razlika između dolara i eura. Taj dug je, za sada, povećan za 130 miliona sa tendencijiom daljeg rasta. Rame uz rame stoji i privatizacija Instituta SimoMilošević u Igalu kojeg namjeravaju prodati za 10 miliona eura, mada je njegova vrijednost procijenjena na više od 200 miliona. Ko može da vjeruje da tu nema korupcije na najvećem nivou – nivou takozvanog premijera Mila Đukanovića?

Još jedan težak udarac na ekonomiju – stečaj Jadranskog brodogradilišta i njegovo namještanje Piteru Manku. Nova koruptivna radnja najvećeg nivoa.

Šlag na torti je nastavak čerečenja Kombinata aluminijuma gdje će se, kako je krenulo, kroz namještene sudske postupke i marifetluke stečajne uprave i Privrednog suda,Veselinu Pejoviću vratititi sve što je dao. Ne bi me čudilo ni da mu doplatimo.

Pa Rudnik boksita u Nikšiću iz kojeg su na prevaran način istjerali i poslali na biro rada sve rudare. Uniprom Veselina Pejovića je od dogovorene cijene za rudnik za sada isplatio samo četvrtinu -1,5 miliona dok je, prema priči rudara, po osnovu prodaje mašina i rezanju ostalih postrojenja naplatio dva miliona. Ostatak će vjerovatno isplatiti od iskopane rude, tako da će rudnik dobiti gratis. On ili onaj koga sam već pomenuo a za koga svi oni zajedno izvode radove.

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG: Odakle im pare

Najznačajniji događaj je početak gradnje autoputa Bar – Boljari. Nažalost, i ovaj kapitalni projekat prati nedovoljna transparentnost i brojne kontroverze, što prijeti novim neracionalnim odlivom sredstava iz državnog budžeta, u korist šačice pojedinaca.

Negativno su – izražena korupcija i privredni kriminal, kao i kontinuitet u gubljenju radnih mjesta u industriji, koji nas prati tokom cijelog tranzicionog procesa.

Svjedoci smo brojnih afera u kojima pojedinci stiču basnoslovno bogatstvo. Institucije sistema ne reaguju ili je, kada reaguju, to neefikasno. Umjesto da se oduzme nezakonito stečena imovina u korist budžeta i socijalnih fondova, mi najčešće iz budžeta plaćamo penale što je neko bio nezakonito procesuiran. Najnevjerovatnije je kada se država nagodi sa pojedincima koji svoju krivicu otkupljuju stotinama hiljada ili milionima eura, a ne bavi se ispitivanjem porijekla te imovine. Otkud pojedincima tolike pare, kada zaposleni sa prosječnom zaradom za cijeli radni vijek može da zaradi 240.000 €? Ako bi se zaustavilo bjesomučno otimanje, standard građana bi se značajno poboljšao.


MLADEN BOJANIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Rasipanje bez odgovornosti

Da bi realno sagledali rezultate makroekonomske politike u 2015. godini, najbolje da to pokušamo utvrditi na osnovu opštih ciljeva te politike – podizanje nivoa zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, privredni rast, stabilnost cijena i pozitivan spoljno-trgovinski bilans.

Trenutni nivo nezaposlenosti je, i po anketi MONSTAT-a i evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na najvišem nivou a broj nezaposlenih je 40.000. Tačno onoliko za koliko je premijer obećao da će povećati broj novozaposlenih u toku svog mandata. Obećao pa prevario.

I spoljno-trgovinski deficit bilježi negativni rekord. Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je prema posljednjim podacima 16,5 odsto. Cijene su uglavnom bile stabilne, a stopa i razlozi navodnog privrednog rasta su upitni. Navodnog, jer se rast bilježi samo u statistici. U realnoj ekonomiji niko to ne može primijetiti. Naprotiv, i građani i privreda se žale na negativne trendove u poslovanju.

U domenu krupnih, konketnih ekonomskih aktivnosti, godinu su obilježili- epska prodaja KAP-a kroz stečaj i sklapanje ugovora o gradnji autoputa, čiji početak izgradnje već kasni. Kroz KAP nam se naplaćuje neodgovorna politika u prethodnom periodu, a autoput prijeti da bude prekrupan zalogaj naših donosilaca odluka. Naravno, i jedno i drugo u krajnjem plate svi građani, a odgovorni nezasluženo napreduju. Za odgovornost niko ne pita dok se partijska lojalnost poštuje.

Priredio: Z. RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo