Povežite se sa nama

OKO NAS

I golim okom vidljivo

Objavljeno prije

na

Izgradnja 90 novih malih hidrocentrala može Albaniju pretvoriti u „energetsku silu”, kako priželjkuje odlazeća Vlada premijera Salji Beriše, ali će trošak te odluke biti visok u dugom roku, zaključuje se u studiji austrijskog eksperta Urliha Švarca. U dokumentu o karakteristikama rijeka na Balkanu i njihovom uticaju na životnu sredinu se, naime, navodi da će zbog snižavanja nanosa sedimenata posebnu cijenu platiti plaže na albanskom i crnogorskom primorju. „Iako su, dakle, infrastruktura i hidrocentrale važne, biodiverzitet i očuvanje ekosistema je vrijednost za čitavu Evropu”, zaključuje Švarc u studiji.

Upravo onako kako su nastale, pjeskovite plaže u Ulcinju nestaju: ogromne količine nanosa koje je Bojana vjekovima unosila u Jadransko more uslovile su formiranje Ade i Velike plaže. Zato se na albanskom jeziku ta najduža pjeskovita plaža često naziva i Štojska plaža (od alb. Shtoj – nadodati, proširiti). Nanos koji je stizao u zonu ušća te rijeke pod dejstvom morskih struja taložio se duž morske obale, stvarajući prekrasnu plažu, dok je pijeskom punio i plićake na obali, kao što je to slučaj s Malom plažom. I sve dok je postojala ravnoteža između količine nanosa koje je Bojana donosila i prirodne erozivne moći talasa, obale i plaže su bile stabilne. No, ta je ravnoteža poremećena i već golim okom na ulcinjskoj rivijeri vidljiva gradnjom tri velike hidrocentrale na glavnoj pritoci Bojane, rijeci Drim (Vau i Dejes, Fierza, Komani) tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Naročito na prekrasnom ostrvu Ada, na rijeci Bojani. Najveći dio pjeskovite plaže, duge 2,8 kilometra, na ovom rajskom otoku više ne postoji. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzani nestanak jedne od najljepših plaža na primorju. Satelitski snimci potvrđuju da je za tridesetak godina plaža na Adi smanjena za 70 metara, dok na istočnom dijelu ostrva, ona više praktično ni ne postoji.

Erozija ide dalje i već je zahvatila najznačajniji prirodni resurs Ulcinja, Veliku plažu. Na pojedinim mjestima ona je uža po desetak metara. Tako, pred našim očima nestaju kupališta koja su biser Ulcinja i države Crne Gore i najbolji dio turističke ponude te opštine. Jer, na tim plažama se gotovo sve može dobiti. U Ulcinju su shvatili da je davno prošlo vrijeme kada su se turisti samo izležavali na plaži; oni trebaju velike plaže na kojima mogu iznajmiti ležaljke, suncobrane, plovila, gdje mogu dobiti piće, njihova se djeca igrati, masirati se. Zato zakupci plaža ostvaruju najveću dobit u sezoni, ali čak ni oni ne uočavaju da su im plaže iz godine u godinu sve manje.

„Erozija je dugotrajan proces i posljednice njezinog djelovanja vide se tek nakon više decenija. Ali, u posljednje vrijeme djelovanje erozije na jadranskim plažama je ubrzano i stoga zabrinjavajuće”, kaže dr Kristina Pikelj sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koja već godinama istražuje ovaj fenomen. Ona tvrdi da je zbog toga posebno ugrožena turistička privreda na italijanskoj obali Jadrana oko Venecije i ušća rijeka Adiđe i Po. Najbolje se to vidi u Albaniji, na starijem ušću rijeke Drim, kod Lješa, đe je linija obale u kopno u posljednjih 150 godina ušla oko 400 metara.

U Crnoj Gori su uz ulcinjske svakako najugroženije plaže na budvanskoj i barskoj rivijeri. Plaža Mogren poznata po prekrasnom bijelom pijesku prepolovljena je u posljednje tri decenije. Početak sužavanja datira praktično od izgradnje Jadranske magistrale, kada su presječeni potoci koji su „prihranjivali” taj dio obale. Gotovo je, zbog gradnje na Zavali, nestala plaža Guvance, dok su ugrožene i Slovenska plaža, Jaz i Pizana. Prema riječima profesora Radomira Tmušića, tektonski poremećaji smanjuju korisnu širinu plaža, kao i ljudski faktor. „Slivovi potoka i pritoka su neuređeni, betonira se obala i mjesta za kupače je svemanje. U svijetu se odavno grade vještačke plaže i ostrva. Vrijeme je da i u Crnoj Gori počne izrada stručne ekološke studije o zaštiti postojećih i izgradnji vještačkih plaža duž naše obale”, smatra on.

Slična je situacija u obližnjem Sutomoru. „Sam podatak da talas od dva metra udara u zaštitni zid govori koliko je sutomorska plaža ugrožena. Ukoliko se na vrijeme ne reaguje ona za kratko vrijeme više neće postojati, a i time i turizam u Sutomoru. Takođe će i kuće uz plažu biti ugrožene”, kaže se u peticiji građana te mjesne zajednice u Baru koju je pokrenuo mještanin Darko Lukšić.

I profesor Sava Petković iz Beograda koji se decenijama bavi ovim pitanjima smatra da s obzirom na to da plaže imaju ogroman značaj za razvoj turizma treba odmah utvrditi realno stanje procesa erozije na Crnogorskom primorju, naročito na ušću Bojane. „Trebalo bi izraditi kompleksnu studiju uređenja obalnog prostora u toj zoni, koja je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu”, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo