Povežite se sa nama

OKO NAS

Pravno nevidljivi

Objavljeno prije

na

„Ne želim da prosjačim, niko to ne želi. Ali kad nemaš moraš nešto. Nemaština je teška”, kaže Dževat Krijeziu, Egipćanin iz Đakovice. U Podgorici je, kaže, tek u prolazu. Ne prosi sam. U naručju mu je četvorogodišnji sin, koji je prije tri sedmice operisan zbog poteškoća sa govorom. I dječak drži ispruženu ruku.

,,Danas nijesam imao šta da nam kupim za jelo. Ljudi ne vole da im tražiš pare. Na dijete se smiluju”. Naš sagovornik je zabrinut. Ne zna, kaže, hoće li uspjeti da sakupi dovoljno novca da se vrate kući.

Tokom ljetnjih mjeseci na ulicama Podgorice, ali i primorskih gradova, povećan je broj djece koja prose. Romska i egipćanska djeca, bosa ili sa pohabanom obućom, najčešće neadekvatne veličine, salijeću prolaznike od jutra do sitnih noćnih sati. Odbijaju da razgovaraju o sebi, nepovjerljivi prema bilo kom ko nudi išta drugo osim novca.

Samo na ulicama Podgorice, na osnovu evidencija istraživačkog tima Instituta za socijalnu inkluziju, svakodnevno prosi najmanje 45 djece romske i egipćanske nacionalnosti. ,,To su djeca uzrasta od pet do 15 godina”, stoji u izvještaju Instituta.

Iz te NVO ranije su ocijenili da institucije sistema ne preduzimaju adekvatne mjere da suzbiju i smanje posljedice dječijeg prosjačenja.

,,Djeca koja su zatečena u skitnji i prosjačenju evidentiraju se po različitim osnovama. Većina centara za socijalni rad te slučajeve tretira kroz rad timova za djecu sa poremećajem u ponašanju, a tek u manjem broju slučajeva kako treba, kao žrtve zanemarivanja i zlostavljanja. Neprihvatljivo je da ta djeca budu tretirana kao prestupnici”, ističe Andrija Đukanović iz Instituta za socijalnu inkluziju.

Prema istraživanju Instituta, većina djece koja su evidentirana da prose u Crnoj Gori su ,,pravno nevidljiva”, jer nijesu upisana u matičnu knjigu rođenih. Tako su, objašnjavaju u Institutu, izloženi raznim manipulacijama i pod velikim su rizikom da postanu žrtve trgovine ljudima.

,,Djeca koja prosjače lišena su bezbrižnog djetinjstva, igre, obrazovanja, kontakta sa vršnjacima. Izloženi su psihičkom i fizičkom nasilju”, objašnjava Đukanović.

Iz Uprave policije podsjećaju da je prema novom Krivičnom zakonu, koji je stupio na snagu 1. septembra 2011. godine, prosjačenje kažnjivo, te da policija u kontinuitetu u svim crnogorskim gradovima realizuje akciju Prosjak u cilju suzbijanja prosjačenja. Član 219. Krivičnog zakonika tretira pitanje zapuštanja i zlostavljanja maloljetnog lica: ,,Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zapostavlja maloljetno lice ili ga prinuđava na pretjeran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”.

Iako je u pitanju krivično dijelo, stiče se utisak da mjerodavni organi ne čine gotovo ništa da suzbiju ovu opštu pojavu u Crnoj Gori i zaštite prava djece.

To, za Monitor, potvrđuje grupa mališana koja svakodnevno prosi na podgoričkom parkingu preko puta marketa Voli.

,,Policajci nam dozvoljavaju da prosimo. Nekad kažu da idemo kući, ali mi sačekamo da odu pa se opet vratimo da prosimo”, kaže osmogodišnji Rom. ,,Meni je jedan dao 50 centi”, dodaje drugi osjmehujući se. Niko, kažu, ne vodi računa o njima.

U školi nijesu bili ni jedan dan. Na pitanje odakle dolaze nerado odgovaraju.

Iz Uprave policije ranije su saopštili da se trude da suzbiju prosjačenje i da podnose prijave, ali da je to veoma teško.

,,Oni koji prose najčešće nemaju identifikacionu dokumentaciju i ne daju tačne podatke o sebi. Takođe, riječ je o marginalizovanoj populaciji kojoj treba veoma osjetljivo prići”, navodi policija.

Posebno je teško, objasnili su, jer se radi o Romima koji nijesu domicilni, uglavnom su sa teritorije Srbije i Kosova, pa je nemoguće pratiti njihovo kretanje i eventualno utvrditi da je riječ o organizovanom kriminalu na koji sumnjaju u policiji.

U izvještaju istraživanja Save the children-a koje su sprovele četiri institucije ombudsmana ukazuje da se generalno ne vodi evidencija o ovoj pojavi i da ne postoji sistematična i cjelovita evidencija djece koja prose. To, konstuje se u izvještaju, dodatno otežava mogućnost da se preduzme organizovana usklađena i koordinisana akcija na suzbijanju, prevenciji i eliminisanju dječijeg prosjačenja, što je obaveza države nakon ratifikacije Konvencije o pravima djeteta.

Tako, recimo, u Beranama i Andrijevici policija nije evidentirala nijedan slučaj prosjačenja maloljetnih lica tokom 2010. godine iako je iste godine Centar za socijalni rad na istom području evidentirao 56 takvih slučajeva.

U izvještaju Save the children navodi se i da Centar za socijalni rad opštine Budva nije evidentirao nijedan slučaj dječjeg prosjačenja, iako su maloljetni prosjaci veoma prisutni na budvanskim ulicama, posebno tokom turističke sezone.

Nacionalni plan akcije za djecu 2013-2017. godine (NPAD) usvojen je u cilju suzbijanja dječjeg prosjačenja. NPAD treba da djeluje kao instrument mobilizacije svih socijalnih partnera u rješavanju problema djece: Vlade, Skupštine, lokalne samouprave, građana i NVO, društveno odgovornog poslovnog sektora, medija, porodice i roditelja djece, stručnih institucija i pojedinačnih stručnjaka koji se bave djecom. Struktura ovog dokumenta je usaglašena sa preporukama od strane Komiteta UN za prava djeteta iz 2010. godine, tako da dokument ima sedam ključnih tematskih oblasti. U okviru svake od njih definisan je po jedan strateški i nekoliko specifičnih ciljeva. Jedan od strateških ciljeva ovog dokumenta je i Unaprijediti zaštitu djece od najtežih oblika kršenja njihovih prava utvrđenih Konvencijom o pravima djeteta čiji je glavni specifični cilj Unaprijediti prevenciju uključivanja djece u štetni i eksploatacioni rad i trgovinu djecom.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo