-Ja i sve moje kolege zgroženi smo činom ubijanja kornjače u Stolivu. Žao nam je što prije toga nijesmo uspjeli da uhvatimo kornjaču i odvučemo je na otvoreno more iz bučnog i za nju neprijateljskog zaliva, gdje je došla u potrazi za hranom”, kazala je dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Ona navodi da svi moramo da shvatimo da je more njihova prirodna sredina, da smo mi u njihovoj kući. „Treba da poštujemo njih, držimo se sa strane i ostavimo im malo prostora. One ne mogu da odu na godišnji odmor na planinu, ili negdje drugo. Krivična prijava protiv počinioca biće mala satisfakcija, ukoliko ovaj nemili događaj ne bude nauk za sve”.

I u Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) oštro su osudili incident. „Ovakav čin namjernog i potpuno besmislenog ubijanja morske kornjače pokazuje nisko razvijenu svijest o važnosti i ugroženosti ovih vrsta na našim prostorima te nam svima jasno daje do znanja da hitno moramo promijeniti pristup zaštiti morskih organizama. Morske kornjače stradaju radi različitih ljudskih aktivnosti diljem svijeta kao slučajan ulov tokom ribolova, bivaju povrijeđene u kontaktu s plovilima ili uginu od progutanog plastičnog otpada koji pluta morima”, objašnjava stručnjak za ribarstvo u WWF Danijel Kanski.

Ekološka inspekcija podnijela je krivičnu prijavu protiv Kotoranina Marka Markovića, kome zbog krivičnog djela „ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa”, prijeti kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Ostaje da se vidi da li će sud uvažiti njegov iskaz, kako prenose mediji, da je „kornjaču usmrtio u samoodbrani”.

Dr Mačić kaže, međutim, da ta zaštićena vrsta životinje ne napada ljude, ukoliko nije veoma uznemirena. ,,Zbog toga smo apelovali, da je kornjača divlja životinja i da joj se ne treba približavati, a kamoli dodirivati. Treba da budemo svjesni da je za nju uznemiravajući veliki broj malih plovila na moru, kruzeri, kupači; to je za nju ogromna buka pod morem… Neki ljudi su hteli da se igraju s njom, a to kod nje izaziva dodatni stres. Žao mi je što se više nijesmo trudili da je uhvatimo i odvedemo na otvoreno more. Ipak, nijesam mogla da očekujem da će neko tako brutalno da se ponaša prema zaštićenoj životinji. Jer, i onda kada su je uhvatili, mogli su da nas pozovu i mogli smo je odnijeti na otvoreno more”, rekla je ona.

Epilog ponašanja prema tim životinjama u samo nekoliko dana je zaista porazan: od tri kornjače koje su doplivale do crnogorske obale, dvije su stradale (u Stolivu i Buljarici), a jedna, koju je povrijedio vozač skutera u Herceg-Novom, je preživjela.

Zbog svoje rijetkosti i ugroženosti, ali i značaja za ekosistem, glavate morske kornjače su zaštićene mnogim međunarodnim protokolima i domaćim zakonima. Zabranjeno je njihovo hvatanje i ubijanje, kao i uništavanje njihovih razvojnih oblika, osim kada se to radi u naučno istraživačke svrhe i uz pribavljenu dozvolu nadležnog organa.

Konstatujući da je ova životinja jedan od dragulja Jadrana predstavnica Društva prirodnjaka Crne Gore Ana Vujović ističe da svojim prisustvom morske kornjače održavaju ekosistem u ravnoteži. ,,Takođe, one predstavljaju krovne vrste, jer njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, kao i za nas manje harizmatične vrste koje dijele isti prostor sa njima. Korisni su još i kao bioturbatori jer kad se hrane na dnu omogućavaju svojim djelovanjem vraćanje hranljivih materija, koje su se nataložile na dnu, u nivo morske vode. Da nije njih i drugih organizama koji to rade, hranljive materije bi nestale iz mora, tj. ostale bi nataložene”, rekla je ona.

,,Ovakvi incidenti ugrožavaju i samu percepciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije jer danas gosti sve češće biraju destinacije s očuvanim ekosistemima koji obiluju životom. Turistička ronjenja u kojima sretnemo morske kornjače ostaju zauvijek upamćena kao ona najbolja i često se ronioci vraćaju na ona mjesta na kojima postoji mogućnost susreta s tim životinjama. Čuvajmo morske kornjače jer su one ogledalo našeg ponašanja prema moru i nemojmo dopustiti da se unište ti prekrasni morski divovi koji su primjer spokoja morskih prostranstava”, apeluje Kanski.

I biolog Vernes Zagora kaže da Crna Gora iako turistička destinacija i jedna od najbogatijih zemalja Evrope po pitanju biljnih i životinjskih vrsta, gotovo uopšte nema ponude posmatranja živog svijeta. ,,A uz našu lokaciju možemo najvećem broju evroazijskih turista biti mnogo primamljiviji i egzotičniji od velikog broja afričkih zemalja koje su izuzetno skupe i daleke. Potencijal u koji smo uložili nula eura, koji za održavanje traži isključivo i samo naše pristojno ponašanje, koji mnogim zemljama donosi milione, mi uništavamo iz razonode”, tvrdi on i zaključuje: ,,Svakako, ovdje se ne radi samo o kornjačama koje definitivno jesu jedna od najvećih egzotika Jadrana, već i o mnogim drugim vrstama. Zato Stop krivolovu, jer nemam namjeru da sjutra svojoj djeci ove prelijepe životinje pokazujem samo na slikama!”

Jedino je u tom kontekstu razumljivo što je Crna Gora jedina država na Jadranu koja nema sklonište za povrijeđene kornjače i delfine. Kao i što najveći broj ljudi ne zna ono što su eksperti iz Turske zaključili nakon višemjesečnih istraživanja: da su tzv. dobri delfini u akvatorijumu Ulcinja uspostavili svoju populaciju.

No, našu Vladu, koja promoviše ovu državu pod sloganom ,,divlja ljepota”, nije baš previše briga za ugrožene i zaštićene životinje, što potvrđuje njena namjera da se što prije krene sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju.

Smrtni neprijatelji kornjača: ljudi, plastika, mreže i smeće

Opstanak ove vrste životinja je ozbiljno ugrožen zbog ribarstva, turizma, urbanizacije obale, zagađenja staništa na kojima se gnijezde, kao i zbog iskorišćavanja njihovih jaja za hranu i oklopa za nakit. Sve morske kornjače se razmnožavaju na pješčanim dinama te poležu čak i do 200 jaja u rupe iskopane na plaži. Uništavanje njihovih jaja i legla dovelo je do katastrofalnih posljedica po populaciju morskih kornjača u cijelom svijetu. Kornjače često stradaju i u ribarskim mrežama kada se pod morem zapletu u mreže, pa zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utope se. Najopasnija posljedica zagađenja mora je plastika koju kornjače zamijene za meduze te ih pojedu. To može dovesti do velikih zdravstvenih problema, jer pojedena plastika dovodi do zapetljanja crijeva, odnosno do smrti jedinke. Još jedan od problema u prehrani za jadransku populaciju kornjača je smeće na dnu mora. Kojeg, nažalost, kako pokazuju sva ispitivanja, ima veoma mnogo.

Mustafa CANKA