Povežite se sa nama

OKO NAS

I KOD NAS UBIJAJU ZAŠTIĆENE VRSTE ŽIVOTINJA Divljanje iz razonode u divljoj ljepoti

Objavljeno prije

na

-Ja i sve moje kolege zgroženi smo činom ubijanja kornjače u Stolivu. Žao nam je što prije toga nijesmo uspjeli da uhvatimo kornjaču i odvučemo je na otvoreno more iz bučnog i za nju neprijateljskog zaliva, gdje je došla u potrazi za hranom”, kazala je dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Ona navodi da svi moramo da shvatimo da je more njihova prirodna sredina, da smo mi u njihovoj kući. „Treba da poštujemo njih, držimo se sa strane i ostavimo im malo prostora. One ne mogu da odu na godišnji odmor na planinu, ili negdje drugo. Krivična prijava protiv počinioca biće mala satisfakcija, ukoliko ovaj nemili događaj ne bude nauk za sve”.

I u Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) oštro su osudili incident. „Ovakav čin namjernog i potpuno besmislenog ubijanja morske kornjače pokazuje nisko razvijenu svijest o važnosti i ugroženosti ovih vrsta na našim prostorima te nam svima jasno daje do znanja da hitno moramo promijeniti pristup zaštiti morskih organizama. Morske kornjače stradaju radi različitih ljudskih aktivnosti diljem svijeta kao slučajan ulov tokom ribolova, bivaju povrijeđene u kontaktu s plovilima ili uginu od progutanog plastičnog otpada koji pluta morima”, objašnjava stručnjak za ribarstvo u WWF Danijel Kanski.

Ekološka inspekcija podnijela je krivičnu prijavu protiv Kotoranina Marka Markovića, kome zbog krivičnog djela „ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa”, prijeti kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Ostaje da se vidi da li će sud uvažiti njegov iskaz, kako prenose mediji, da je „kornjaču usmrtio u samoodbrani”.

Dr Mačić kaže, međutim, da ta zaštićena vrsta životinje ne napada ljude, ukoliko nije veoma uznemirena. ,,Zbog toga smo apelovali, da je kornjača divlja životinja i da joj se ne treba približavati, a kamoli dodirivati. Treba da budemo svjesni da je za nju uznemiravajući veliki broj malih plovila na moru, kruzeri, kupači; to je za nju ogromna buka pod morem… Neki ljudi su hteli da se igraju s njom, a to kod nje izaziva dodatni stres. Žao mi je što se više nijesmo trudili da je uhvatimo i odvedemo na otvoreno more. Ipak, nijesam mogla da očekujem da će neko tako brutalno da se ponaša prema zaštićenoj životinji. Jer, i onda kada su je uhvatili, mogli su da nas pozovu i mogli smo je odnijeti na otvoreno more”, rekla je ona.

Epilog ponašanja prema tim životinjama u samo nekoliko dana je zaista porazan: od tri kornjače koje su doplivale do crnogorske obale, dvije su stradale (u Stolivu i Buljarici), a jedna, koju je povrijedio vozač skutera u Herceg-Novom, je preživjela.

Zbog svoje rijetkosti i ugroženosti, ali i značaja za ekosistem, glavate morske kornjače su zaštićene mnogim međunarodnim protokolima i domaćim zakonima. Zabranjeno je njihovo hvatanje i ubijanje, kao i uništavanje njihovih razvojnih oblika, osim kada se to radi u naučno istraživačke svrhe i uz pribavljenu dozvolu nadležnog organa.

Konstatujući da je ova životinja jedan od dragulja Jadrana predstavnica Društva prirodnjaka Crne Gore Ana Vujović ističe da svojim prisustvom morske kornjače održavaju ekosistem u ravnoteži. ,,Takođe, one predstavljaju krovne vrste, jer njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, kao i za nas manje harizmatične vrste koje dijele isti prostor sa njima. Korisni su još i kao bioturbatori jer kad se hrane na dnu omogućavaju svojim djelovanjem vraćanje hranljivih materija, koje su se nataložile na dnu, u nivo morske vode. Da nije njih i drugih organizama koji to rade, hranljive materije bi nestale iz mora, tj. ostale bi nataložene”, rekla je ona.

,,Ovakvi incidenti ugrožavaju i samu percepciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije jer danas gosti sve češće biraju destinacije s očuvanim ekosistemima koji obiluju životom. Turistička ronjenja u kojima sretnemo morske kornjače ostaju zauvijek upamćena kao ona najbolja i često se ronioci vraćaju na ona mjesta na kojima postoji mogućnost susreta s tim životinjama. Čuvajmo morske kornjače jer su one ogledalo našeg ponašanja prema moru i nemojmo dopustiti da se unište ti prekrasni morski divovi koji su primjer spokoja morskih prostranstava”, apeluje Kanski.

I biolog Vernes Zagora kaže da Crna Gora iako turistička destinacija i jedna od najbogatijih zemalja Evrope po pitanju biljnih i životinjskih vrsta, gotovo uopšte nema ponude posmatranja živog svijeta. ,,A uz našu lokaciju možemo najvećem broju evroazijskih turista biti mnogo primamljiviji i egzotičniji od velikog broja afričkih zemalja koje su izuzetno skupe i daleke. Potencijal u koji smo uložili nula eura, koji za održavanje traži isključivo i samo naše pristojno ponašanje, koji mnogim zemljama donosi milione, mi uništavamo iz razonode”, tvrdi on i zaključuje: ,,Svakako, ovdje se ne radi samo o kornjačama koje definitivno jesu jedna od najvećih egzotika Jadrana, već i o mnogim drugim vrstama. Zato Stop krivolovu, jer nemam namjeru da sjutra svojoj djeci ove prelijepe životinje pokazujem samo na slikama!”

Jedino je u tom kontekstu razumljivo što je Crna Gora jedina država na Jadranu koja nema sklonište za povrijeđene kornjače i delfine. Kao i što najveći broj ljudi ne zna ono što su eksperti iz Turske zaključili nakon višemjesečnih istraživanja: da su tzv. dobri delfini u akvatorijumu Ulcinja uspostavili svoju populaciju.

No, našu Vladu, koja promoviše ovu državu pod sloganom ,,divlja ljepota”, nije baš previše briga za ugrožene i zaštićene životinje, što potvrđuje njena namjera da se što prije krene sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju.

Smrtni neprijatelji kornjača: ljudi, plastika, mreže i smeće

Opstanak ove vrste životinja je ozbiljno ugrožen zbog ribarstva, turizma, urbanizacije obale, zagađenja staništa na kojima se gnijezde, kao i zbog iskorišćavanja njihovih jaja za hranu i oklopa za nakit. Sve morske kornjače se razmnožavaju na pješčanim dinama te poležu čak i do 200 jaja u rupe iskopane na plaži. Uništavanje njihovih jaja i legla dovelo je do katastrofalnih posljedica po populaciju morskih kornjača u cijelom svijetu. Kornjače često stradaju i u ribarskim mrežama kada se pod morem zapletu u mreže, pa zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utope se. Najopasnija posljedica zagađenja mora je plastika koju kornjače zamijene za meduze te ih pojedu. To može dovesti do velikih zdravstvenih problema, jer pojedena plastika dovodi do zapetljanja crijeva, odnosno do smrti jedinke. Još jedan od problema u prehrani za jadransku populaciju kornjača je smeće na dnu mora. Kojeg, nažalost, kako pokazuju sva ispitivanja, ima veoma mnogo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo