Povežite se sa nama

OKO NAS

I KOD NAS UBIJAJU ZAŠTIĆENE VRSTE ŽIVOTINJA Divljanje iz razonode u divljoj ljepoti

Objavljeno prije

na

-Ja i sve moje kolege zgroženi smo činom ubijanja kornjače u Stolivu. Žao nam je što prije toga nijesmo uspjeli da uhvatimo kornjaču i odvučemo je na otvoreno more iz bučnog i za nju neprijateljskog zaliva, gdje je došla u potrazi za hranom”, kazala je dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Ona navodi da svi moramo da shvatimo da je more njihova prirodna sredina, da smo mi u njihovoj kući. „Treba da poštujemo njih, držimo se sa strane i ostavimo im malo prostora. One ne mogu da odu na godišnji odmor na planinu, ili negdje drugo. Krivična prijava protiv počinioca biće mala satisfakcija, ukoliko ovaj nemili događaj ne bude nauk za sve”.

I u Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) oštro su osudili incident. „Ovakav čin namjernog i potpuno besmislenog ubijanja morske kornjače pokazuje nisko razvijenu svijest o važnosti i ugroženosti ovih vrsta na našim prostorima te nam svima jasno daje do znanja da hitno moramo promijeniti pristup zaštiti morskih organizama. Morske kornjače stradaju radi različitih ljudskih aktivnosti diljem svijeta kao slučajan ulov tokom ribolova, bivaju povrijeđene u kontaktu s plovilima ili uginu od progutanog plastičnog otpada koji pluta morima”, objašnjava stručnjak za ribarstvo u WWF Danijel Kanski.

Ekološka inspekcija podnijela je krivičnu prijavu protiv Kotoranina Marka Markovića, kome zbog krivičnog djela „ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa”, prijeti kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Ostaje da se vidi da li će sud uvažiti njegov iskaz, kako prenose mediji, da je „kornjaču usmrtio u samoodbrani”.

Dr Mačić kaže, međutim, da ta zaštićena vrsta životinje ne napada ljude, ukoliko nije veoma uznemirena. ,,Zbog toga smo apelovali, da je kornjača divlja životinja i da joj se ne treba približavati, a kamoli dodirivati. Treba da budemo svjesni da je za nju uznemiravajući veliki broj malih plovila na moru, kruzeri, kupači; to je za nju ogromna buka pod morem… Neki ljudi su hteli da se igraju s njom, a to kod nje izaziva dodatni stres. Žao mi je što se više nijesmo trudili da je uhvatimo i odvedemo na otvoreno more. Ipak, nijesam mogla da očekujem da će neko tako brutalno da se ponaša prema zaštićenoj životinji. Jer, i onda kada su je uhvatili, mogli su da nas pozovu i mogli smo je odnijeti na otvoreno more”, rekla je ona.

Epilog ponašanja prema tim životinjama u samo nekoliko dana je zaista porazan: od tri kornjače koje su doplivale do crnogorske obale, dvije su stradale (u Stolivu i Buljarici), a jedna, koju je povrijedio vozač skutera u Herceg-Novom, je preživjela.

Zbog svoje rijetkosti i ugroženosti, ali i značaja za ekosistem, glavate morske kornjače su zaštićene mnogim međunarodnim protokolima i domaćim zakonima. Zabranjeno je njihovo hvatanje i ubijanje, kao i uništavanje njihovih razvojnih oblika, osim kada se to radi u naučno istraživačke svrhe i uz pribavljenu dozvolu nadležnog organa.

Konstatujući da je ova životinja jedan od dragulja Jadrana predstavnica Društva prirodnjaka Crne Gore Ana Vujović ističe da svojim prisustvom morske kornjače održavaju ekosistem u ravnoteži. ,,Takođe, one predstavljaju krovne vrste, jer njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, kao i za nas manje harizmatične vrste koje dijele isti prostor sa njima. Korisni su još i kao bioturbatori jer kad se hrane na dnu omogućavaju svojim djelovanjem vraćanje hranljivih materija, koje su se nataložile na dnu, u nivo morske vode. Da nije njih i drugih organizama koji to rade, hranljive materije bi nestale iz mora, tj. ostale bi nataložene”, rekla je ona.

,,Ovakvi incidenti ugrožavaju i samu percepciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije jer danas gosti sve češće biraju destinacije s očuvanim ekosistemima koji obiluju životom. Turistička ronjenja u kojima sretnemo morske kornjače ostaju zauvijek upamćena kao ona najbolja i često se ronioci vraćaju na ona mjesta na kojima postoji mogućnost susreta s tim životinjama. Čuvajmo morske kornjače jer su one ogledalo našeg ponašanja prema moru i nemojmo dopustiti da se unište ti prekrasni morski divovi koji su primjer spokoja morskih prostranstava”, apeluje Kanski.

I biolog Vernes Zagora kaže da Crna Gora iako turistička destinacija i jedna od najbogatijih zemalja Evrope po pitanju biljnih i životinjskih vrsta, gotovo uopšte nema ponude posmatranja živog svijeta. ,,A uz našu lokaciju možemo najvećem broju evroazijskih turista biti mnogo primamljiviji i egzotičniji od velikog broja afričkih zemalja koje su izuzetno skupe i daleke. Potencijal u koji smo uložili nula eura, koji za održavanje traži isključivo i samo naše pristojno ponašanje, koji mnogim zemljama donosi milione, mi uništavamo iz razonode”, tvrdi on i zaključuje: ,,Svakako, ovdje se ne radi samo o kornjačama koje definitivno jesu jedna od najvećih egzotika Jadrana, već i o mnogim drugim vrstama. Zato Stop krivolovu, jer nemam namjeru da sjutra svojoj djeci ove prelijepe životinje pokazujem samo na slikama!”

Jedino je u tom kontekstu razumljivo što je Crna Gora jedina država na Jadranu koja nema sklonište za povrijeđene kornjače i delfine. Kao i što najveći broj ljudi ne zna ono što su eksperti iz Turske zaključili nakon višemjesečnih istraživanja: da su tzv. dobri delfini u akvatorijumu Ulcinja uspostavili svoju populaciju.

No, našu Vladu, koja promoviše ovu državu pod sloganom ,,divlja ljepota”, nije baš previše briga za ugrožene i zaštićene životinje, što potvrđuje njena namjera da se što prije krene sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju.

Smrtni neprijatelji kornjača: ljudi, plastika, mreže i smeće

Opstanak ove vrste životinja je ozbiljno ugrožen zbog ribarstva, turizma, urbanizacije obale, zagađenja staništa na kojima se gnijezde, kao i zbog iskorišćavanja njihovih jaja za hranu i oklopa za nakit. Sve morske kornjače se razmnožavaju na pješčanim dinama te poležu čak i do 200 jaja u rupe iskopane na plaži. Uništavanje njihovih jaja i legla dovelo je do katastrofalnih posljedica po populaciju morskih kornjača u cijelom svijetu. Kornjače često stradaju i u ribarskim mrežama kada se pod morem zapletu u mreže, pa zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utope se. Najopasnija posljedica zagađenja mora je plastika koju kornjače zamijene za meduze te ih pojedu. To može dovesti do velikih zdravstvenih problema, jer pojedena plastika dovodi do zapetljanja crijeva, odnosno do smrti jedinke. Još jedan od problema u prehrani za jadransku populaciju kornjača je smeće na dnu mora. Kojeg, nažalost, kako pokazuju sva ispitivanja, ima veoma mnogo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo