Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: HAOS U SLUŽBI ZAŠTITE: Radnički aktivizam ili politika

Objavljeno prije

na

Kolašinska služba zaštite mjesecima je bez komandira. Sukobi između izvršne vlasti i sindikata te službe traju još od sistematizacije radnih mjesta, kojom je broj zaposlenih znatno smanjen. Upravna inspekcija nekoliko je puta zabranjivala rad komandiru Milošu Vlahoviću, koji je na to mjesto postavljen poslije smjene vlasti u Kolašinu jer, navodno, ne ispunjava uslove. Komandir kolašinske službe zaštite, kako je konstatovala inspekcija, nema položen stručni ispit za rad u državnim organima, kao ni pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja. Vlahović, takođe, kako se navodi u rješenju, ,,nema dokaza o radnom iskustvu na rukovodećim poslovima i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu, niti ima položen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja službom zaštite.” Za inspekciju nije bilo dovoljno što je Vlahović mašinski inženjer sa zavidnim radnim stažom.

U velikom broju krivičnih prijava, koje su uslijedile poslije toga iz sindikata službe, teško se snaći i pravnim znalcima, a pokušaje Vlahovića da dođe na posao nekoliko puta su sprječavali njegovi podređeni. Predstavnici sindikata nekoliko su puta ulazak komandira u prostorije službe prijavljivali policiji, zbog ,,ometanja radnih aktivnosti”.

Iako sve vrijeme vatrogasci tvrde da žele samo da zaštite svoja radnička prava, njihove izjave protiv izvršne vlasti odavno su poprimile odlike političke borbe. Nerijetko su pozivali državne organe da stanu na kraj kolašinskoj vladajućoj koaliciji, ali i davali ideološki obojene izjave.

Predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite Vuksan Popović nedavno je, kako tvrdi, uz punomoćje svojih kolega podnio nove krivične prijave protiv predsjednice Opštine Željke Vuksanović, glavne opštinske administratorke Perunike Popović i Vlahovića. Sve zbog, kako navodi, ,,nezakonitih radnji na štetu zaposlenih”. U međuvremenu, poništen je i konkurs, kojim je načelnik izabran za rukovodeće mjesto u službi.

Iz sindikata tvrde i da je Vlahović, dok mu je bio zabranjen rad, donosio rješenja o sistematizaciji te da je dvije godine na tom radnom mjesti bio ,,mimo zakona”.

,,Za sve vrijeme zabrane rada Vlahović je primao lične dohotke, ostavio bez posla 10 radnika, a napravio i ogromnu štetu građanima za troškove sudskh sporova. On nema petogodišnje radno iskustvo na rukovodećim mjestima, jer FAK, fabrika gdje je ranije radio, nikada nije imala službu sličnu našoj”, kažu u sindikatu.

U sindikatu tvrde da komandir nije imao ni položen stručni ispit, te da ga je naknadno položio. Činjenicu da polaganje stručnog ispita nije bilo organizovano godinama, te da su s kolašinskim načelnikom polagali i više od 10 njegovih kolega iz drugih opština, iz sindikata nijesu željeli da komentarišu. Oni tvrde i da je bivši komandir ispunjavao sve uslove na konkursu, ali da ,,iz političkih razloga nije ostao na toj funkciji”.

Sidikalci se nikada nijesu osvrtali na Vlahovićeve sposobnosti i profesionalnost, ali je njihov stav od početka bio jasna – ne žele ga za nadređenog. Više puta su se obraćali građanima navodeći da se kroz racionalizaciju, koju je u minule dvije godine sprovela lokalna uprava, smanjila i njihove mogućnosti da uspješno učestvuju u raznim akcijama. Sada ih je u toj službi svega 10 a, kako tvrde, „zaduženi su da pokrivaju više od 900 kvadratnih kilometara kolašinske opštine i 60 kilometara magistrale”.

Iako je broj zaposlenih u Službi zaštite tokom godine skoro prepolovljen, u kolašinskoj izvršnoj vlasti kažu da to neće biti na štetu građana. Prema statističkim podacima, kažu, tokom minulih godina vatrogasci nijesu bili prezaposleni, naprotiv.

,,Prema statističkim podacima za prethodnih šest godina, efektivno angažovanje po smjeni (grupi) u Službi zaštite iznosilo je tri odsto. Sada ih je ostalo 12 i to je sasvim dovoljno, a i da nije, ova zajednica ne može sebi dozvoliti neodgovornost da zaposli još ljudi u toj službi, a da im ne može obezbijediti plate”, kažu u Opštini.

Navode da, recimo u Plužinama, nema takve službe, da su u šavničkoj službi zaštite zaposlena tri, andrijevačkoj pet, a rožajskoj 12 radnika. U Mojkovcu, koji je prema broju stanovnika najsličniji Kolašinu, radi samo sedam pripadnika Službe zaštite.

,,Pripadnici kolašinske Službe zaštite gotovo su samo vatrogasci jer, za razliku od kolega iz nekih drugih opština, nijesu angažovani ni na preventivnim djelatnostima, ali ni na uslužnim. Prije sistematizacije bilo ih je 23, četvorica su otpuštena zbog faktičkog rada, sedmoro ih je proglašeno tehnološkim viškom”.

Vlahović je, kažu u izvršnoj vlasti, položio stručni ispit čim je polaganje bilo organizovano. Komentarišući troškove iz budžeta zbog brojnih tužbi vatrogasaca, predsjednica Opštine Željka Vuksanović nedavno je objelodanila da su pripadnici Službe zaštite, između ostalog, tužeći Opštinu za neiskorištene godišnje odmore, naplatili oko 100.000 eura od novca građana. Vatrogasci su od Opštine tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu bili na odmorima.

Bivši komandir te Službe, međutim, svjedočeći pred sudom, kazao je da su svi koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je kazao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali, iako nijesu bili na poslu. Takođe, kazao je i da u internoj evidenciji nije zapisivano da su odsutni zbog odmora. I pored toga, sudskom odlukom odmori su im plaćeni.

Vatrogasci su podnosili tužbe i kada im nijesu isplaćivane zarade, kao i ostalima, zbog blokiranog računa, pa su uz kamate i sudske troškove naplaćivali potraživanja. Podnosili su tužbe i zbog toplog obroka. Samo advokatski troškovi tokom tih postupaka iznosili su osam hiljada eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo