Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: HAOS U SLUŽBI ZAŠTITE: Radnički aktivizam ili politika

Objavljeno prije

na

Kolašinska služba zaštite mjesecima je bez komandira. Sukobi između izvršne vlasti i sindikata te službe traju još od sistematizacije radnih mjesta, kojom je broj zaposlenih znatno smanjen. Upravna inspekcija nekoliko je puta zabranjivala rad komandiru Milošu Vlahoviću, koji je na to mjesto postavljen poslije smjene vlasti u Kolašinu jer, navodno, ne ispunjava uslove. Komandir kolašinske službe zaštite, kako je konstatovala inspekcija, nema položen stručni ispit za rad u državnim organima, kao ni pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja. Vlahović, takođe, kako se navodi u rješenju, ,,nema dokaza o radnom iskustvu na rukovodećim poslovima i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu, niti ima položen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja službom zaštite.” Za inspekciju nije bilo dovoljno što je Vlahović mašinski inženjer sa zavidnim radnim stažom.

U velikom broju krivičnih prijava, koje su uslijedile poslije toga iz sindikata službe, teško se snaći i pravnim znalcima, a pokušaje Vlahovića da dođe na posao nekoliko puta su sprječavali njegovi podređeni. Predstavnici sindikata nekoliko su puta ulazak komandira u prostorije službe prijavljivali policiji, zbog ,,ometanja radnih aktivnosti”.

Iako sve vrijeme vatrogasci tvrde da žele samo da zaštite svoja radnička prava, njihove izjave protiv izvršne vlasti odavno su poprimile odlike političke borbe. Nerijetko su pozivali državne organe da stanu na kraj kolašinskoj vladajućoj koaliciji, ali i davali ideološki obojene izjave.

Predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite Vuksan Popović nedavno je, kako tvrdi, uz punomoćje svojih kolega podnio nove krivične prijave protiv predsjednice Opštine Željke Vuksanović, glavne opštinske administratorke Perunike Popović i Vlahovića. Sve zbog, kako navodi, ,,nezakonitih radnji na štetu zaposlenih”. U međuvremenu, poništen je i konkurs, kojim je načelnik izabran za rukovodeće mjesto u službi.

Iz sindikata tvrde i da je Vlahović, dok mu je bio zabranjen rad, donosio rješenja o sistematizaciji te da je dvije godine na tom radnom mjesti bio ,,mimo zakona”.

,,Za sve vrijeme zabrane rada Vlahović je primao lične dohotke, ostavio bez posla 10 radnika, a napravio i ogromnu štetu građanima za troškove sudskh sporova. On nema petogodišnje radno iskustvo na rukovodećim mjestima, jer FAK, fabrika gdje je ranije radio, nikada nije imala službu sličnu našoj”, kažu u sindikatu.

U sindikatu tvrde da komandir nije imao ni položen stručni ispit, te da ga je naknadno položio. Činjenicu da polaganje stručnog ispita nije bilo organizovano godinama, te da su s kolašinskim načelnikom polagali i više od 10 njegovih kolega iz drugih opština, iz sindikata nijesu željeli da komentarišu. Oni tvrde i da je bivši komandir ispunjavao sve uslove na konkursu, ali da ,,iz političkih razloga nije ostao na toj funkciji”.

Sidikalci se nikada nijesu osvrtali na Vlahovićeve sposobnosti i profesionalnost, ali je njihov stav od početka bio jasna – ne žele ga za nadređenog. Više puta su se obraćali građanima navodeći da se kroz racionalizaciju, koju je u minule dvije godine sprovela lokalna uprava, smanjila i njihove mogućnosti da uspješno učestvuju u raznim akcijama. Sada ih je u toj službi svega 10 a, kako tvrde, „zaduženi su da pokrivaju više od 900 kvadratnih kilometara kolašinske opštine i 60 kilometara magistrale”.

Iako je broj zaposlenih u Službi zaštite tokom godine skoro prepolovljen, u kolašinskoj izvršnoj vlasti kažu da to neće biti na štetu građana. Prema statističkim podacima, kažu, tokom minulih godina vatrogasci nijesu bili prezaposleni, naprotiv.

,,Prema statističkim podacima za prethodnih šest godina, efektivno angažovanje po smjeni (grupi) u Službi zaštite iznosilo je tri odsto. Sada ih je ostalo 12 i to je sasvim dovoljno, a i da nije, ova zajednica ne može sebi dozvoliti neodgovornost da zaposli još ljudi u toj službi, a da im ne može obezbijediti plate”, kažu u Opštini.

Navode da, recimo u Plužinama, nema takve službe, da su u šavničkoj službi zaštite zaposlena tri, andrijevačkoj pet, a rožajskoj 12 radnika. U Mojkovcu, koji je prema broju stanovnika najsličniji Kolašinu, radi samo sedam pripadnika Službe zaštite.

,,Pripadnici kolašinske Službe zaštite gotovo su samo vatrogasci jer, za razliku od kolega iz nekih drugih opština, nijesu angažovani ni na preventivnim djelatnostima, ali ni na uslužnim. Prije sistematizacije bilo ih je 23, četvorica su otpuštena zbog faktičkog rada, sedmoro ih je proglašeno tehnološkim viškom”.

Vlahović je, kažu u izvršnoj vlasti, položio stručni ispit čim je polaganje bilo organizovano. Komentarišući troškove iz budžeta zbog brojnih tužbi vatrogasaca, predsjednica Opštine Željka Vuksanović nedavno je objelodanila da su pripadnici Službe zaštite, između ostalog, tužeći Opštinu za neiskorištene godišnje odmore, naplatili oko 100.000 eura od novca građana. Vatrogasci su od Opštine tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu bili na odmorima.

Bivši komandir te Službe, međutim, svjedočeći pred sudom, kazao je da su svi koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je kazao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali, iako nijesu bili na poslu. Takođe, kazao je i da u internoj evidenciji nije zapisivano da su odsutni zbog odmora. I pored toga, sudskom odlukom odmori su im plaćeni.

Vatrogasci su podnosili tužbe i kada im nijesu isplaćivane zarade, kao i ostalima, zbog blokiranog računa, pa su uz kamate i sudske troškove naplaćivali potraživanja. Podnosili su tužbe i zbog toplog obroka. Samo advokatski troškovi tokom tih postupaka iznosili su osam hiljada eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAFOSTANICA NA CMILJAČI KOD BIJELOG POLJA: Nova, a već opljačkana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijedan 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom

 

Novoizgrađena trafostanica na Bjelasici koja je trebalo da bude u funkciji ski centra Cmiljača na teritoriji opštine Bijelo Polje, potpuno je opljačkana i devastirana.

Prema fotografijama koji su kružile fejsbukom, snimci demolirane trafostanice datiraju od prije desetak dana, a kada su lopovi odnijeli sve što je vrijedilo iz ovog objekta, nije poznato.

Građani Bijelog Polja na društvenim mrežama danima iskazuju ogorčenje i pozivaju na odgovornost sve one koji objekat, kako  naglašavaju,  vrijeden 1,2 milion eura, nisu fizički obezbijedili, niti pokrili video nadzorom.

Neki od onih koji su ostavili komentare smatraju da je ovako nešto mogao uraditi samo neko ko je dobro poznavao objekat, kao i to da je bio verziran u poslove sa strujom.

Nekadašnji predsjednik Vlade, iz vremena Demokratske partije socijalsita, Duško Marković, izjavio je svojevremeno da se uspješno realizuje plan razvoja kada je u pitanju Cmiljača i Bijelo Polje u cjelini.

“Ukupna vrijednost projekta je 23 miliona eura, 17 miliona zaključenih ugovora, 10 miliona realizovanih ugovora. Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600 će vjerujem 2021. godine biti značajan zamajac ne samo zimskoj i ukupnoj turističkoj privredi nego cijeloj crnogorskoj ekonomiji”, rekao je 2019. godine tadašnji premijer prilikom obilaska Cmiljače.

Marković je tada kazao i da su  da su proizvođač žičara Lajtner i njegov lokalni partner Novi Volvox “uradili ozbiljan posao na postavljanju stubova buduće žičare i polazne stanice i izlazne stanice”.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJSKI RIBARI ZAPLETENI U SVOJE MREŽE: Pomalja se luka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon decenija čekanja, čini se da će ulcinjski ribari konačno dočekati svoju luku. Tek nakon toga može krenuti nova faza u razvoju ovdašnjeg ribarstva. Bez izgradnje ribarskih luka . ne može se očekivati zatvaranje poglavlja o ribarstvu.  Ulcinj je, inače,  grad sa najviše privrednih ribara u Crnoj Gori

 

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrde da je sve dogovoreno. Određena je lokacija – rt Đerane, dobijena je saglasnost za gradnju luke od Agencije za zaštitu životne sredine, određen početak radova – jesen naredne godine, a čitav posao biće okončan 2027. Projekat je vrijedan 15 miliona eura, a finansiraće ga država. Ova luka će biti mješovite namjene, imaće prostor za ribarske, turističke i rekreativne brodove, halu za čuvanje i pakovanje ribe, otvoriće najmanje deset radnih mjesta. Primaće 79 brodova maksimalne dužine do 20 metara, ukupna površina luke biće 35.000 kvadrata, imaće 67 parking mjesta…

“Ribarima su potrebne prostorije gdje bi skladištili ribu, dakle to je ta kopnena infrastruktura, logistika na kopnu koja im omogućava da oni sve ono što ulove na adekvatan način uskladište, dakle da smrznutu i svoju ribu bar privremeno obezbijede. Prerada nije planirana”, ističu iz Ministarstva.

Kako napominju, zatvaranje poglavlja o ribarstvu Crna Gora ne može očekivati bez izgradnje ribarskih luka. Ulcinj je grad sa najviše privrednih ribara, a osnovni preduslov za dalji razvoj ribarstva je upravo luka.

„Bez luke mi ribari ne možemo ni loviti, niti se baviti tom djelatnošću. Primorani smo da u slučaju nevremena svoje barke sidrimo ili u rijeci Bojani ili u Port Mileni, ili da ih izvlačimo na kopno”, kaže za Monitor predsjednik ulcinjskog Udruženja profesionalnih ribara Ivo Knežević.

Prema njegovim riječlima, bez luke ribari ne mogu imati ni bolja plovila. „Mi smo sada primorani da lovima sa malim čamcima, jer nemamo gdje da vežemo veće čamce. U toj situaciji malo pomaže činjenica da sada imamo veću podršku i od Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj”, dodaje on.

Inače, u Crnoj Gori ima oko 250 profesionalnih ribara i preko 300 sportskih ribolovaca. Oni smatraju da je stanje u ovoj oblasti praktično neodrživo ukazujući na jak uvoznički lobi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJANI TRAŽE IZMJENE ZAKONA O MORSKOM DOBRU: Opština se žalila Ustavnom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednjih deset godina, od 2014. do 2023. godine, Morsko dobro je iz Ulcinja prihodovalo 11,6 miliona eura. U Ulcinju tvrde da je ta suma znatno veća i da je ta opština diskriminisana, pa su uputili tužbu Ustavnom sudu. Iz Vlade najavljuju novi zakon

 

 

Poslanik u Skupštini Crne Gore Mehmed Zenka tvrdi da nijesu tačni zvanični podaci Vlade Crne Gore o prikupljenim sredstvima, kao ni o iznosu investicija u zoni morskog dobra u Ulcinju. Kako smatra, ta suma bi trebalo da bude bar dva puta veća, odnosno najmanje 20 miliona eura, imajući u vidu samo kućice na Adi Bojani.

Prema njegovim riječima, nije istinita ni informacija da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) od 2018. do prošle godine investiralo 3,6 miliona eura na teritoriji opštine Ulcinj. “Ovi podaci ni izbliza ne pokazuju stvarno stanje ubiranja prihoda iz opštine Ulcinj, zato pozivam Vladu Crne Gore da promijeni zakon da i Ulcinjani imaju nešto dobro od toga”, kaže Zenka dodajući da se “već 40 godina Ulcinju daje na kašiku, a uzima na lopatu”.

I u lokalnoj samoupravi su uvjereni da je Zakon o morskom dobru, tj. obuhvat zone morskog dobra diskriminatorski za Opštinu Ulcin. Pedsjednik Opštine  Omer Bajraktari je nedavno uputio Ustavnom sudu Crne Gore Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog pravnog akta. Prvi put se lokalna samouprava odlučila na ovakav korak iako je od donošenja tog pravnog akta prošlo više od tri decenije. Kako je početkom devedesetih godina prošlog vijeka u Ulcinju vlast vršila opoziciona stranka (Demokratski savez u Crnoj Gori, bio je to jednostavan i efikasan način da se ta lokalna samouprava disciplinuje i da se na legalan način da se značajna novčana sredstva i gazdovanje najprofitabilnijim prostorom iz Ulcinja, silom zakona, preusmjere na centralni nivo.

Brojke su, kako napominju iz Opštine Ulcinj indikativne. Oko 57 odsto ukupne teritorije ili 3.318 hektara kojom gazduje JPMD nalazi se u Ulcinju. U opštini Herceg Novi granica morskog dobra je utvrđena na 492, u Tivtu 746, u Kotoru 216, u Budvi 221, a u opštini Bar na 797 hektara.

U granicama morskom dobra je 13 odsto prostora ulcinjske opštine, čač deset puta više nego u Baru, gdje je taj procenat 1,3 odsto. U opštini Kotor taj procenat iznosi 0,6 odsto. Širina zaštićenog područja u Ulcinju u prosjeku iznosi 565 metara. To je od četiri do deset puta više nego u ostalim opštinama na Crnogorskom primorju.

“Imajući u vidu dodatno Adu Bojanu sa površinom od 4,66 kvadratnih kilometara, onda je riječ nesumnjivo o nejednakom postupanju, odnosno neposrednoj diskriminaciji, imajući u vidu da se opštine nalaze u sličnoj ili istoj situaciji kada je u pitanju režim morskog dobra”, ističe se u prijedlogu Bajraktarija.

Predsjednik ulcinjske opštine smatra da je računica jasna: ako bi računali da 150 eura košta jedan kvadratni metar zemljišta u zoni morskog dobra, na pjeni od mora, onda je njegova ukupna vrijednost pola milijarde eura. “A još kada se crta, onda se cijena prostora drastično uvećava. Milina i širina, 33 kilometara obale, od kojih su polovina pješčane plaže”, napominje  Bajraktari.

U predstavki upućenoj Ustavnom sudu, u kojoj se detaljno navodi postupanje Evropskog suda za ljudska prava u ovakvim slučajevima, ocjenjuje se da je “navedeni zahvat linije morskog dobra u opštini Ulcinj bez objektivnog i razumnog opravdanja”.

I Bajraktarijev prethodnik na toj funkciji, Aleksandar Dabović iz Demokratske partije socijalista, ustvrdio je da JPMD najveći dio svog budžeta prikupi baš na teritoriji ove opštine. Konstatujući da se preko polovine teritorije kojom gazduje JPMD, nalazi u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima. „Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije JPMD i formirati Morsko dobro Ulcinja“, rekao je Dabović.

Premijer Milojko Spajić kaže da je upravljanje morskim dobrom “kompleksno pitanje” i da je potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire, kao i široki konsenzus. “ Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist”, kazao je Spajić u parlamentu.

Npomenuo je i da će se u postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriti sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom.“Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje”, rekao je premijer Spajić.

Dok se čeka najavljeno novo zakonsko rješenje i presuda Ustavnog suda po predstavci  Opštine Ulcinj, još će mnogo vode proteći Bojanom. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović je na sastanku sa privrednicima saopštio da će ubuduće od zakupa kupališta država prihodovati dva puta više sredstava i da će se umjesto sedam miliona, koliko je to bilo u 2023. godini, nakon utvrđivanja nove cjenovne politike u državnu kasu, po tom osnovu, slivati 14 miliona eura.

 

Na Bojani stotinak nelegalnih objekata

U Ulcinju kažu da postoji niz nelogičnosti  kada je u pitanju „mor­sko do­bro“. “, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo pune tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, jeste mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je morska, ali je bila proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

Inače, iz JPMD je saopšteno da na obalama Bojane ima oko 100 nelegalnih kućica, a dnevno niču nove. Na ovoj rijeci oko 750 tzv. privremenih objekata- tri puta više nego prije dvije decenije.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo