Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: HAOS U SLUŽBI ZAŠTITE: Radnički aktivizam ili politika

Objavljeno prije

na

Kolašinska služba zaštite mjesecima je bez komandira. Sukobi između izvršne vlasti i sindikata te službe traju još od sistematizacije radnih mjesta, kojom je broj zaposlenih znatno smanjen. Upravna inspekcija nekoliko je puta zabranjivala rad komandiru Milošu Vlahoviću, koji je na to mjesto postavljen poslije smjene vlasti u Kolašinu jer, navodno, ne ispunjava uslove. Komandir kolašinske službe zaštite, kako je konstatovala inspekcija, nema položen stručni ispit za rad u državnim organima, kao ni pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja. Vlahović, takođe, kako se navodi u rješenju, ,,nema dokaza o radnom iskustvu na rukovodećim poslovima i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu, niti ima položen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja službom zaštite.” Za inspekciju nije bilo dovoljno što je Vlahović mašinski inženjer sa zavidnim radnim stažom.

U velikom broju krivičnih prijava, koje su uslijedile poslije toga iz sindikata službe, teško se snaći i pravnim znalcima, a pokušaje Vlahovića da dođe na posao nekoliko puta su sprječavali njegovi podređeni. Predstavnici sindikata nekoliko su puta ulazak komandira u prostorije službe prijavljivali policiji, zbog ,,ometanja radnih aktivnosti”.

Iako sve vrijeme vatrogasci tvrde da žele samo da zaštite svoja radnička prava, njihove izjave protiv izvršne vlasti odavno su poprimile odlike političke borbe. Nerijetko su pozivali državne organe da stanu na kraj kolašinskoj vladajućoj koaliciji, ali i davali ideološki obojene izjave.

Predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite Vuksan Popović nedavno je, kako tvrdi, uz punomoćje svojih kolega podnio nove krivične prijave protiv predsjednice Opštine Željke Vuksanović, glavne opštinske administratorke Perunike Popović i Vlahovića. Sve zbog, kako navodi, ,,nezakonitih radnji na štetu zaposlenih”. U međuvremenu, poništen je i konkurs, kojim je načelnik izabran za rukovodeće mjesto u službi.

Iz sindikata tvrde i da je Vlahović, dok mu je bio zabranjen rad, donosio rješenja o sistematizaciji te da je dvije godine na tom radnom mjesti bio ,,mimo zakona”.

,,Za sve vrijeme zabrane rada Vlahović je primao lične dohotke, ostavio bez posla 10 radnika, a napravio i ogromnu štetu građanima za troškove sudskh sporova. On nema petogodišnje radno iskustvo na rukovodećim mjestima, jer FAK, fabrika gdje je ranije radio, nikada nije imala službu sličnu našoj”, kažu u sindikatu.

U sindikatu tvrde da komandir nije imao ni položen stručni ispit, te da ga je naknadno položio. Činjenicu da polaganje stručnog ispita nije bilo organizovano godinama, te da su s kolašinskim načelnikom polagali i više od 10 njegovih kolega iz drugih opština, iz sindikata nijesu željeli da komentarišu. Oni tvrde i da je bivši komandir ispunjavao sve uslove na konkursu, ali da ,,iz političkih razloga nije ostao na toj funkciji”.

Sidikalci se nikada nijesu osvrtali na Vlahovićeve sposobnosti i profesionalnost, ali je njihov stav od početka bio jasna – ne žele ga za nadređenog. Više puta su se obraćali građanima navodeći da se kroz racionalizaciju, koju je u minule dvije godine sprovela lokalna uprava, smanjila i njihove mogućnosti da uspješno učestvuju u raznim akcijama. Sada ih je u toj službi svega 10 a, kako tvrde, „zaduženi su da pokrivaju više od 900 kvadratnih kilometara kolašinske opštine i 60 kilometara magistrale”.

Iako je broj zaposlenih u Službi zaštite tokom godine skoro prepolovljen, u kolašinskoj izvršnoj vlasti kažu da to neće biti na štetu građana. Prema statističkim podacima, kažu, tokom minulih godina vatrogasci nijesu bili prezaposleni, naprotiv.

,,Prema statističkim podacima za prethodnih šest godina, efektivno angažovanje po smjeni (grupi) u Službi zaštite iznosilo je tri odsto. Sada ih je ostalo 12 i to je sasvim dovoljno, a i da nije, ova zajednica ne može sebi dozvoliti neodgovornost da zaposli još ljudi u toj službi, a da im ne može obezbijediti plate”, kažu u Opštini.

Navode da, recimo u Plužinama, nema takve službe, da su u šavničkoj službi zaštite zaposlena tri, andrijevačkoj pet, a rožajskoj 12 radnika. U Mojkovcu, koji je prema broju stanovnika najsličniji Kolašinu, radi samo sedam pripadnika Službe zaštite.

,,Pripadnici kolašinske Službe zaštite gotovo su samo vatrogasci jer, za razliku od kolega iz nekih drugih opština, nijesu angažovani ni na preventivnim djelatnostima, ali ni na uslužnim. Prije sistematizacije bilo ih je 23, četvorica su otpuštena zbog faktičkog rada, sedmoro ih je proglašeno tehnološkim viškom”.

Vlahović je, kažu u izvršnoj vlasti, položio stručni ispit čim je polaganje bilo organizovano. Komentarišući troškove iz budžeta zbog brojnih tužbi vatrogasaca, predsjednica Opštine Željka Vuksanović nedavno je objelodanila da su pripadnici Službe zaštite, između ostalog, tužeći Opštinu za neiskorištene godišnje odmore, naplatili oko 100.000 eura od novca građana. Vatrogasci su od Opštine tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu bili na odmorima.

Bivši komandir te Službe, međutim, svjedočeći pred sudom, kazao je da su svi koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je kazao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali, iako nijesu bili na poslu. Takođe, kazao je i da u internoj evidenciji nije zapisivano da su odsutni zbog odmora. I pored toga, sudskom odlukom odmori su im plaćeni.

Vatrogasci su podnosili tužbe i kada im nijesu isplaćivane zarade, kao i ostalima, zbog blokiranog računa, pa su uz kamate i sudske troškove naplaćivali potraživanja. Podnosili su tužbe i zbog toplog obroka. Samo advokatski troškovi tokom tih postupaka iznosili su osam hiljada eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo