Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MARIĆ PRED SUDOM: Sudnica kao sudbina

Objavljeno prije

na

Andrijevčanin Dragan Marić, koji živi u Beogradu, bio je tek prešao pedesetu godinu kada je podnio tužbu protiv Opštine Andrijevica zbog uzurpacije trideset i pet ari zemljišta na atraktivnoj lokaciji. Tada nije ni sanjao da će dočekati penziju, a da proces u Osnovnom sudu u Beranama neće biti završen.

„Kada se sada prisjetim koliko muke i koliko vremena sam proveo u hodnicima i čekaonicama, u kancelarijama beranskog Osnovnog suda, prosto ne mogu da vjerujem da sam ostao pri pameti”, prisjeća se Marić.

Pravosnažna presuda kojom je samo djelimično usvojen tužbeni zahtjev ovog čovjeka, stigao je ove godine poslije više od deceniju i po.

„Zamislite samo. Sedamnaest godina. Preko sedamdeset ročišta. Sedamdeset!!! Da li vjerujete? I onda vam neko priča o pravno uređenoj državi. Čelnici pravosuđa kažu da nema predmeta starijih od dvije godine. Da nije tragično, bilo bi smiješno. Pisao sam za to vrijeme svima, od lokalnih do vrhovnih pravosudnih i drugih državnih institucija”, priča Dragan za Monitor.

Marić stavlja na uvid desetine dopisa, od kojih pada u oči onaj koji je upućen predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici u kojem se traži pravo na pravično suđenje u razumnom roku.

„Zaštitu naših prava pokušali smo da ostvarimo sudskim putem podnošenjem tužbe 8. jula 2000. godine protiv investitora, odnosno Opštine Andrijevica Osnovnom sudu u Beranama. Od tog datuma do donošenja prvostepene presude zakazano je trideset i jedno ročište. Između ročišta pravljene su velike vremenske pauze, kako bi se proces što više odugovlačio. Više puta je prijetila ospasnost da proces zastari zbog nepoštovanja rokova, izbjegavanja i odugovlačenja tužene strane. Takođe smo bili prinuđeni da sami tražimo vještaka hidroinženjerske struke”, pisali su Marići predsjednici Vrhovnog suda još u novembru 2009. godine.

Ništa nije pomoglo. Postupak se i dalje odugovlačio u neshvatljivo nerazumnim rokovima. Od najniže, do naviše sudske instance.

Dragan danas, sedamnaest godina od početka spora, kaže da se, ipak, ne predaje nakon presude kojom nije zadovoljan, te da će nastaviti da vodi pravosudnu bitku.

„Umoran od svega jesam, ali nemam pravo da dozvolim da se na mojoj bespravno oduzetoj očevini šire tajkuni. Moj pokojni otac, ugledni prosvjetni radnik, ne bi mi to nikada oprostio. Zato sam spreman da idem do Strazbura, ako bude potrebno”, kaže Marić.

Sve je, kako priča, počelo 1998. godine, kada je Opština Andrijevica dobila od resornog ministarstva saglasnost da uredi korito rijeke Zlorečice, pored koje se nalazi imanje Marića. I bilo bi u redu da je to urađeno, ali Dragan tvrdi da ništa od obaveza koje im je ministarstvo postavilo kao uslov nije učinjeno.

„Umjesto toga, na tom je mjestu formirana pilana preduzeća Boj komerc, koje je ubrzo postalo glavni koncesionar za šume u ovom dijelu Crne Gore. Malo po malo, oni su širili svoj poslovni krug, i sa četrdeset i sedam ari, nekako došli do sadašnjih hektar i sedamasto. Tu je i mojih trideset i pet ari završilo”, kaže Dragan.

On je tada odlučio da tuži Opštinu Andrijevica za nadoknadu štete. To je učinio u julu 2000. godine.

„Ročište po ročište, a ja svaki put dolazim iz Beograda, prošlo je punih devet godina do prve presude u korist Opštine Andrijevica. Viši sud je to potvrdio, a Vrhovni poništio i vratio na ponovno suđenje”, priča Dragan.

Za to vrijeme angažovano je sedam vještaka i obavljeno ko zna koliko vještačenja, u daljem postupku donešeno ukupno šest presuda, od Osnovnog, preko Višeg do Vrhovnog suda.

Tek treća presuda u beranskom Osnovnom sudu donešena je u korist porodice Marić, i ove je godine postala pravosnažna.

Marići, međutim, ovom presudom nijesu zadovoljni. Oni kažu da je potpuno neprihvatljivo da se na tako atraktivnoj lokaciji jedan ar zemljišta procjenjuje na svega sto pedeset eura.

„Prva procjena stručnjaka i vještaka bila je da je zemljište vrijedno 31.876,06 eura. Sada je presuđeno da trideset i pet ari na kom se širi tajkunsko preduzeće vrijedi samo 7.365 eura”, kaže Marić.

On tvrdi da je procjenu uradio isti vještak koji je radio i prvu, ali da je mišljenje, kako kaže, promijenio preko noći.

„Tom vještaku smo podnijeli krivičnu prijavu, jer mislimo da se tako drastično umanjenje ne može donijeti tek tako”, kaže Dragan.

Andrijevčanin i Beograđanin Dragan Marić ne može vjerovati da se nešto slično može dešavati u zemlji koja se deklarativno zalaže za evropske vrijednosti.

„U 21. vijeku, u vrijeme restitucije, kada se teži da se greške ispravljaju i zemlja vraća bivšim vlasnicima, vama neko jednostavno oduzme zemlju i ostavi vas da poslije po sudovima dokazujete štetu. I u tome prođu skoro dvije decenije”, kaže Dragan.

Ovaj čovjek drži u rukama nekoliko kilograma papira, odnosno dokumenata, presuda, vještačenja.

U rukama, kako kaže, drži svjedočanstvo da je moguće da obični parnični postupak u Crnoj Gori može trajati sedamnaest godina. S perspektivom da se nastavi i završi pred međunarodnim sudom u Strazburu. Draganu Mariću iz Andrijevice i njegovoj braći sudnica je izgleda sudbina. Kao zla kob.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo