Povežite se sa nama

PARALELE

Ideologija u spjevu

Objavljeno prije

na

Za Njegoša kao nekoga ko se u svojim djelima trudi da prikaže istoriju svojega naroda ne važe pravila iznošenja istorijskih činjenica, objektivnosti ili pak poštovanja hronologije. Sve je stavljeno u funkciju antiosmanske i oslobodilačke borbe s akcentuiranjem crnogorskoga herojstva. Ključno djelo koje nam na više načina otkriva funkcionalizaciju pjesme u svrhe političkog praksisa i njenu instrumentalizaciju jeste pomalo zaboravljeno Ogledalo srbsko, koje je Njegoš 1846. godine štampao u Beogradu. U pitanju je izbor šezdeset jedne epske pjesme od kojih su pedeset dvije crnogorskoga porijekla, a preostalih devet slave Prvi srpski ustanak. Njegoš je uredio i stilski doćerao te pjesme, izvršio i redakciju pojedinih, mijenjajući njihov izvorni oblik. Upravo u tim izmjenama nalazimo pečate politike i ideologije. Novak Kilibarda govoreći o pjesmi Osveta Batrića Perovića uvrštenoj u Ogledalo srbsko ističe da Njegoš ne saopštava kako je došao do nje, niti obznanjuje ko ju je kazao zapisiviču, a zaobilazi njezinu umjetnički uspjeliju verziju Perović Batrić koju je spjevao Đuro Milutinović Crnogorac, a objavio Vuk Karadžić u svojoj zbirci Srpske narodne pjesme.

Za Kilibardu nema sumnje da pjesma iz Vukove zbirke nije odgovarala Njegošu budući da otvoreno govori o nemilim odnosima između tzv. Stare Crne Gore i suśednih crnogorskih plemena koja su bila pod Turcima. „U pjesmi pjesnika-pjevača Đura Milutinovića, pjeva se o Crnogorcima koji ne razlikuju imovinu pravoslavnoga od imovine islamskoga življa i, s druge strane, govori se o raji koja sarađuje s Turcima.” (Kilibarda). Njegošu dakle treba varijanta đe razlike između Crnogoraca iz plemena pod njegovom upravom i Crnogoraca u plemenima koja to nijesu – ne postoje. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Njegoš imao mogućnost redakcijskoga upliva. O tome nas informiše i Adnan Čirgić u svojoj analizi verzija pjesama posvećenih Bariću Peroviću u kojoj nedvosmisleno utvrđuje da je Njegoš koristio verzije koje su pročišćene od prikazivanja unutarcrnogorskih sukoba.

U pjesmama iz Ogledala srbskog vidan je porast negativnije karakterizacije likova Turaka i muslimana, a izrazitije glorifikacije junaštva crnogorskih ratnika. Motivski ove pjesme više odudaraju od starijih epskih u kojima su se opisivali pohodi Crnogoraca radi pośedovanja stoke; akcije postaju manje prizemne i više okrenute kolektivnoj solidarnosti protiv Osmanlija. Uvrštavanje devet pjesama koje slave srpsko oružje i koje potpuno razbijaju dotadašnju koncepciju treba posmatrati kao Njegoševu težnju da otvori proces približavanja Crnogoraca i Srba; da prikaže kako i Srbi imaju slavnih bitaka u zajedničkim nastojanju oslobođenja. Ogledalo srbsko ima svrhu popularno-propagandnoga djela – to je primjer i uzor ratničkih i herojskih vrlina koji narodu treba da posluži za nacionalni ponos. Iako često pjesme nemaju izvorno utemeljenje, Njegoš ih predstavlja kao istoriju: „U njima je sadržana istorija ovoga naroda”, kaže u predgovoru. On svojoj publici želi da prikaže povijesnu epopeju “srpskoga” naroda i nadahne je na akciju protiv Turaka.

Ne smijemo zaboraviti da se repertoar Ogledala srbskog izvodio na guslama, što je omogućavalo veoma brzu i efikasnu distribuciju njegova sadržaja među publikom, koja nije morala biti pismena da bi saznala njegov tekst.

Na osnovu ovoga primjera valja zaključiti da XIX vijek u Crnoj Gori donosi negativnije stereotipe prema muslimanima. S Njegošem se naročito mijenja usmena književnost. Ono što nam se nam se čini da je staro nekoliko vjekova prije Njegoša zapravo je nastalo u njegovo vrijeme. Prihvatanje takvog stanja otvara nove perspektive izučavanja istorije crnogorskih muslimana prije XIX vijeka.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALTA MALA, A KRIMINAL I KORUPCIJA OGROMNI: A patriotizam vrišti  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Malte Džozef Muskat je uspio tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Takav, bio je rado viđen gost i poslovni partner vlastima u Crnoj Gori. Više mu ne cvjetaju ruže. Malta je članica EU,  i on je pod velikim  međunarodnim pritiskom

 

Nedavni međunarodni pristisak na premijera Malte Džozefa Muskata da se konačno počne rješavati slučaj ubijene istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije,  kao i problemi koje je istraživala,  izazvao je pravu političku buru na malenom mediteranskom ostrvu od nepunih 490 hiljada stanovnika na površini od svega 318km2. Do skora smatran nedodorljivim,  on je uspio  tokom dva mandata transformisati Maltu u zemlju naširoko poznatu po kriminalu, korupciji, nepotizmu i gušenju medija. Ovaj 45-ogodišnjak je došao na čelo Laburističke (Radničke) partije 2008., četiri godine nakon ulaska Malte u EU. Isticao se kao progresivan, liberalan političar koji se zalagao za ukidanje biznis barijera i svega što stoji na putu napretka Malte u sklopu evropske porodice. Zalagao se i za liberalizaciju društva u malenoj, plemenski povezanoj konzervativnoj katoličkoj zemlji i za priznanje istopolnih brakova što će se i desiti u njegovom drugom mandatu. Na parlamentarnim izborima 2013. njegovi laburisti su na valu velikih obećanja osvojili nadmoćnih 54 posto glasova i on je postao premijer.

Jedan od noviteta njegove politike je bio uveđenje programa ekonomskog državljanstva za strance koji investiraju od 650 hiljada do milion eura u Maltu. Ubrzo se pokazalo da se kriteriji za malteško državljanstvo  svode na količinu novca koju je trebalo uplatiti u posebni fond. Malta je kroz taj program prihodovala preko 600 miliona eura od kojih je dio iskorišten za eliminaciju budžetskog deficita. Njegova vlada postala je meta brojnih kritika jer su mnogi kriminalci i sumnjivi likovi iz Rusije, Azerbejdžana i drugih azijskih zemalja postali malteški i EU državljani. Muskat je na silne kritike odgovorio tako što je njegova vlada prestala objavljivati godišnje podatke o novim državljanima putem investicija i proglasila ih tajnim pozivajući se na evropski zakon o zaštiti podataka ličnosti. Tako su širom otvorena  vrata sumnjivim investitorima iz čitavog svijeta.

Drugi veliki,  lišen transparentnosti, projekat je bio prijelaz sa fosilnih goriva na LNG tečni gas i novu gasnu elektranu vrijednu 450 miliona eura. Malta je  potpisala sporazum sa azerbejdžanskim SOCAR-om (takođe prisutnim u našoj zemlji, prvenstveno kroz projekat Porto Novi). Obavezala se , uz dopuštenje Evropske Komisije, da sav tečni gas kupuje od Azerbejdžena. Kasnije su procurili detalji da se Malta obavezala da plaća fiksnu cijenu i do dva puta veću od tržišne.  Istraživačka novinarka Dafne Galicija napala je vladu za prikrivanje detalja ugovora i očiglednu korupciju.  Za direktora državne energetske kompanije Elektrogas pod čijim okriljem je izgrađena nova elektrana na jugu ostrva je postavljen Jorgen Fenek,  tajkun, jedan od najbogatijih Maltežana sa velikim iskustvom u  vođenju kazina ali nikakvim u energetici. Protežirali su ga tadašnji ministar energetike Konrad Mizi i Kit Šembri- šef kabineta predsjednika vlade, koji su i omogućili sklapanje takvog ugovora sa “prijateljima iz Azerbejdžana”.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo