Povežite se sa nama

PARALELE

Ideologija u spjevu

Objavljeno prije

na

Za Njegoša kao nekoga ko se u svojim djelima trudi da prikaže istoriju svojega naroda ne važe pravila iznošenja istorijskih činjenica, objektivnosti ili pak poštovanja hronologije. Sve je stavljeno u funkciju antiosmanske i oslobodilačke borbe s akcentuiranjem crnogorskoga herojstva. Ključno djelo koje nam na više načina otkriva funkcionalizaciju pjesme u svrhe političkog praksisa i njenu instrumentalizaciju jeste pomalo zaboravljeno Ogledalo srbsko, koje je Njegoš 1846. godine štampao u Beogradu. U pitanju je izbor šezdeset jedne epske pjesme od kojih su pedeset dvije crnogorskoga porijekla, a preostalih devet slave Prvi srpski ustanak. Njegoš je uredio i stilski doćerao te pjesme, izvršio i redakciju pojedinih, mijenjajući njihov izvorni oblik. Upravo u tim izmjenama nalazimo pečate politike i ideologije. Novak Kilibarda govoreći o pjesmi Osveta Batrića Perovića uvrštenoj u Ogledalo srbsko ističe da Njegoš ne saopštava kako je došao do nje, niti obznanjuje ko ju je kazao zapisiviču, a zaobilazi njezinu umjetnički uspjeliju verziju Perović Batrić koju je spjevao Đuro Milutinović Crnogorac, a objavio Vuk Karadžić u svojoj zbirci Srpske narodne pjesme.

Za Kilibardu nema sumnje da pjesma iz Vukove zbirke nije odgovarala Njegošu budući da otvoreno govori o nemilim odnosima između tzv. Stare Crne Gore i suśednih crnogorskih plemena koja su bila pod Turcima. „U pjesmi pjesnika-pjevača Đura Milutinovića, pjeva se o Crnogorcima koji ne razlikuju imovinu pravoslavnoga od imovine islamskoga življa i, s druge strane, govori se o raji koja sarađuje s Turcima.” (Kilibarda). Njegošu dakle treba varijanta đe razlike između Crnogoraca iz plemena pod njegovom upravom i Crnogoraca u plemenima koja to nijesu – ne postoje. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Njegoš imao mogućnost redakcijskoga upliva. O tome nas informiše i Adnan Čirgić u svojoj analizi verzija pjesama posvećenih Bariću Peroviću u kojoj nedvosmisleno utvrđuje da je Njegoš koristio verzije koje su pročišćene od prikazivanja unutarcrnogorskih sukoba.

U pjesmama iz Ogledala srbskog vidan je porast negativnije karakterizacije likova Turaka i muslimana, a izrazitije glorifikacije junaštva crnogorskih ratnika. Motivski ove pjesme više odudaraju od starijih epskih u kojima su se opisivali pohodi Crnogoraca radi pośedovanja stoke; akcije postaju manje prizemne i više okrenute kolektivnoj solidarnosti protiv Osmanlija. Uvrštavanje devet pjesama koje slave srpsko oružje i koje potpuno razbijaju dotadašnju koncepciju treba posmatrati kao Njegoševu težnju da otvori proces približavanja Crnogoraca i Srba; da prikaže kako i Srbi imaju slavnih bitaka u zajedničkim nastojanju oslobođenja. Ogledalo srbsko ima svrhu popularno-propagandnoga djela – to je primjer i uzor ratničkih i herojskih vrlina koji narodu treba da posluži za nacionalni ponos. Iako često pjesme nemaju izvorno utemeljenje, Njegoš ih predstavlja kao istoriju: „U njima je sadržana istorija ovoga naroda”, kaže u predgovoru. On svojoj publici želi da prikaže povijesnu epopeju “srpskoga” naroda i nadahne je na akciju protiv Turaka.

Ne smijemo zaboraviti da se repertoar Ogledala srbskog izvodio na guslama, što je omogućavalo veoma brzu i efikasnu distribuciju njegova sadržaja među publikom, koja nije morala biti pismena da bi saznala njegov tekst.

Na osnovu ovoga primjera valja zaključiti da XIX vijek u Crnoj Gori donosi negativnije stereotipe prema muslimanima. S Njegošem se naročito mijenja usmena književnost. Ono što nam se nam se čini da je staro nekoliko vjekova prije Njegoša zapravo je nastalo u njegovo vrijeme. Prihvatanje takvog stanja otvara nove perspektive izučavanja istorije crnogorskih muslimana prije XIX vijeka.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo