Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Igre gladi

Objavljeno prije

na

Blokade kapija preduzeća i sprečavanje izvoza, novi su vid radničke borbe. Rudari Boksita u Nikšiću i radnici KAP-a pokušavaju na ovaj način da se izbore za svoja prava. Radnici KAP-a, koji su stekli uslove za prijevremenu penziju, pretprošle sedmice su tri radna dana blokirali izvoz aluminijuma u znak protesta što im uz pravo na penziju nijesu isplaćene otpremnine, kao njihovim prethodnicima, niti novac iz Stambenog fonda. Oni očekuju da će im Vlada omogućiti da dobiju otpremnine od 6.000 do 14.000 eura, kao i po 117 eura za svaku godinu staža (na ime naknade iz nekadašnjeg Stambenog fonda).

Dalju blokadu izvoza su odgodili nakon što su se dogovorili sa svojim advokatom Zoranom Piperovićem da sačekaju sastanak sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem.

Iz menadžmenta KAP-a su upozorili radnike da nemaju para za otpremnine, niti su po zakonu dužni da ih isplate. Da njihova potraživanja nemaju zakonsku osnovu jasno je i radnicima KAP-a ali se oni pozivaju na dosadašnju praksu – otpremnine koje su dobile njihove kolege u KAP-u i radnici Željezare. ,,Očekujem da mi ministar kaže da za isplatu otpremnina nemaju pravni osnov, ali smo sigurni da za to postoji moralni osnov”, kazao je prije razgovora sa Kavarićem advokat Piperović.

Dogovor ipak nije postignut nakon ovonedjeljnog sastanka advokata radnika i ministra Kavarića. ,,Pred ministrom Kavarićem zvao sam ministra finansija Radoja Žugića kojeg sam pitao o mogućnostima isplate putem rebalansa budžeta. Dogovoreno je da se sa njim vidim narednih 10-15 dana i razmotrimo modalitete isplate”, saopštio je Piperović.

Radnici KAP-a, budući penzioneri, nijesu zadovoljni ovakvim razvojem situacije i najavljuju da će o daljim koracima odlučiti u petak. Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić nakon nedavnog upada u upravnu zgradu najavio je da ovoj grupi bivših radnika obezbjeđenje neće dozvoliti ulazak u fabrički krug.

Za utjehu radnicima je vijest da će najkasnije za sedam dana biti uplaćeno 2,2 miliona za povezivanje radnog staža za nešto više od 250 radnika koji bi trebalo da do kraja septembra steknu pravo na penziju.

Vladajuća većina je u Skupštini, krajem jula, ekspresno usvojila izmjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju po kome se radnici KAP-a mogu penzionisati ukoliko imaju 30 godina radnog staža. Za ostale građane važi uslov od 40 godina. Radnici KAP-a, njih 420, nakon ove izmjena zakona stekli su pravo za odlazak u penziju. Oko 160 zaposlenih to može da uradi odmah dok je za ostale uslov uplata 2,2 miliona eura na račun Fonda PIO, na ime njihovog beneficiranog staža. Radnici KAP-a mogu iskoristiti ovo pravo do 30. septembra, do kada važi zakon.

Opozicija je tokom rasprave o izmjenama ovog zakona ocijenila da su posrijedi neustavna i diskriminatorska rješenja.

,,Sve što se dešavalo u KAP-u je pošlo pogrešnim putem neznanja i korupcije i tu više popravke nema. Sada to pokušava da popravi isti onaj majstor koji je udesio i KAP i Crnu Goru. I onda se ne moramo čuditi odakle zakon za samo jednu fabriku, i uz to još vremenski ograničen na nepuna dva mjeseca. Uz neznanje i korupciju se nakalemio i strah od socijalnog bunta, a onda iz svega toga proizišao nakaradni i diskriminatorski zakon o prijevremenom penzionisanju samo za radnike iz aluminijske industrije”, kaže za Monitor poslanik Janko Vučinić, nekadašnji sindikalni vođa nikšićkih željezaraca.

Nedavno je 120 sadašnjih i bivših radnika Željezare i njenih nekadašnjih pogona Radventa i Messera uputilo žalbu Ustavnom sudu zbog odluke Skupštine da odbije njihov zahtjev za povoljnijim penzionisanjem koji je odobren radnicima KAP-a u stečaju.

Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović smatra da najveći ceh promašenoj privatizaciji i nemoći države da spriječi sunovrat nekadašnjeg giganta plaćaju radnici. ,,Najsvježiji primjer je ‘brzopotezno’ usvajanje zakona o prijevremenom penzionisanju oko 420 zaposlenih i podijeljena mišljenja javnosti oko ‘benefita’ koje su ti zaposleni dobili. Naime, svi van KAP-a smatraju da je to još jedno opterećenje za budžet države. Međutim, stvari za nas u KAP-u su potpuno drugačije. Naime, niko ko nije radio u KAP-u ne zna i ne može suditi o tome kako je raditi u izuzetno teškim uslovima i po zdravlje opasnim poslovima”, kaže za Monitor Obradovićeva.

Ona napominje da je ovo prva grupa radnika koja napušta KAP a da nije dobila otpremninu bilo kao tehnološki višak po Kolektivnom ugovoru ili otpremninu po Socijalnom program. Ključni argument, smatra ona, je nezakonito otet strogo namjenski novac iz Stambenog fonda u iznosu od oko četiri miliona eura, za čije uzimanje niko nije odgovarao.

Radnicima KAP-a je krajem prošle nedjelje uplaćen dio julaske plate. Pitali smo Obradovićevu da li ima nezadovoljstva ostalih radnika zbog nedavne blokade fabrike: ,,Potpuno je razumljiv revolt zaposlenih koji su se odlučili na blokadu izvoza aluminijuma, jer se nažalost drugačije ne može riješiti ovo pitanje. Mi ostali, kao trenutno radno angažovani, podržavamo njihovu borbu, jer smo svjesni činjenice da se svakog trenutka to isto može i nama desiti, a možda i još gore, da se fabrika zatvori i da završimo na tržištu rada bez ikakvih prava”.

I dok će se u petak znati da li će uslijediti nova blokada izvoza iz KAP-a, rudari u nikšićkim Rudnicima boksita i dalje dežuraju ispred kapije i sprečavaju izvoz. Rudarima se duguje osam zarada, oko sedam hiljada eura, nisu isplaćena ni dva regresa, zimnica i tri plate iz ljeta 2010. Traže dogovor o isplati zarađenog i uplatu makar dvije plate.

Izvršni direktor Boksita Milorad Đurović tvrdi da bi se samo od para koje bi se dobile da se u Mađarsku opremi kontigent rude koji je zarobljen usljed blokade, mogle isplatiti ne jedna nego tri plate. Pominje i pregovore sa jednom njemačkom kompanijom o isporuci 500.000 tona rude, pa bi mjesečna isporuka, uključujući kupce Njemce, Mađare, Poljake i Čehe iznosila oko 65.000 tona.

-Direktor pogađa neke ugovore i prodaje rudu evo godinu a od toga ništa nema, nepovjerljivi su rudari koji nastavljaju blokadu.

Vučinić kaže da u potpunosti opravdava i podržava proteste i borbu bivših radnika KAP-a i rudnika, jer im je to nametnuto: ,,Rudari se bore za opstanak i golo preživljavanje. I kod jednih i drugih je ogromno nepovjerenje kako prema pojedincima tako i prema institucijama, jer su mnogo puta bili prevareni. Ovoga puta najviše od svojih sindikalnih lidera koji su ih izigrali i ‘pustili niz vodu’, pogotovo radnike KAP-a prema kojima se sindikalni lideri odnose kao da nikada nijesu ni postojali niti radili u Kombinatu”.

Do sada je Vlada imala volje da od naših para spašava privatne kompanije. A glavni princip po kome se odlučuje o zahtjevima radnika je njihova brojnost i procjena koliko bi oni eventualnim protestima mogli da destabilizuju vlast. Ispada da samo radnici velikih preduzeća mogu protestima da izboksuju ustupke vlasti, odnosno poštovanje zakonom zagarantovanih prava kao što je pravo na mjesečnu zaradu, dok su oni zapošljeni u manjim firmama osuđeni da trpe.

Poslanik Mladen Bojanić za Monitor kaže da su neki radnici ,,jednakiji” od drugih. ,,Tu razloge vidim u strahu vlasti od većih protesta koje naravno mogu organizovati samo zaposleni ili bivši zaposleni velikih kompanija. Pojedincima ili manjim grupama ostaje da svoja prava traže u dugotrajnim i neizvjesnim sudskim procesima”.

Da država ne rješava probleme sistematski već samo gasi pojedinačne požare, smatra i Obradovićeva: ,,Ako se govori o benefitima koje neko dobija ili je dobio, moram jasno istaći da ih zaposleni u KAP-u, pa ni u Crnoj Gori nemaju ili vrlo malo imaju i ako ih dobiju, to je zbog toga što je neko mnogo veći dobio mnogo više, pa mrvicu mora dati i zaposlenima”, kaže Obradovićeva.

Vučinić smatra da vlast procjenjuje da li joj i od koga prijeti opasnost za ugrožavanje njenih političkih pozicija: ,,Svi se upravljaju tim ‘pravilom jačega’ i u zavisnosti od toga koliku stvarnu opasnost za vlast mogu da predstavljaju ili rečeno kockarskim žargonom koliko mogu dobro da ‘izblefiraju’ tu vlast, uspijevaju u ostvarivanju svojih namjera ili zahtjeva”.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom ekonomije, advokat Piperović je upozorio radnike KAP-a, koje zastupa, da nezadovoljni radnici zavise od dobre i političke volje izvršne vlasti te da ne bi bilo pametno da se kreće u nove proteste.

Bolje im je da se nadaju milosti.

MLADEN BOJANIĆ, POSLANIK
Efikasna radikalizacija

Dosadašnja praksa je pokazala da se radikalizacijom protesta, blokadama, štrajkovima glađu i zatvaranjem u rudarske jame najbolje i najefikasnije ostvaruju prava zaposlenih ili otpuštenih radnika. Razlozi leže, sa jedne strane, u zanemarivanju problema dok ne eskaliraju, a sa druge, u strahu vlasti da se takvi protesti ne pretvore u političke pobune. Obično se problemi rješavaju tako što se država odrekne nekog svog prihoda (poreza, koncesije…) kako bi umjesto vlasnika izvršila plaćanje i primirila sitaciju za neko vrijeme. Naravno, time je trajno rješenje samo odloženo, ali je kupljeno nešto vremena. Inače je to matrica ponašanja ove vlasti, od izbora do izbora, nadajući se da će neki strani investitor doći sa gomilom novca i riješiti sve ekonomske probleme.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo