DRUŠTVO
Igre gladi
Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor onlineBlokade kapija preduzeća i sprečavanje izvoza, novi su vid radničke borbe. Rudari Boksita u Nikšiću i radnici KAP-a pokušavaju na ovaj način da se izbore za svoja prava. Radnici KAP-a, koji su stekli uslove za prijevremenu penziju, pretprošle sedmice su tri radna dana blokirali izvoz aluminijuma u znak protesta što im uz pravo na penziju nijesu isplaćene otpremnine, kao njihovim prethodnicima, niti novac iz Stambenog fonda. Oni očekuju da će im Vlada omogućiti da dobiju otpremnine od 6.000 do 14.000 eura, kao i po 117 eura za svaku godinu staža (na ime naknade iz nekadašnjeg Stambenog fonda).
Dalju blokadu izvoza su odgodili nakon što su se dogovorili sa svojim advokatom Zoranom Piperovićem da sačekaju sastanak sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem.
Iz menadžmenta KAP-a su upozorili radnike da nemaju para za otpremnine, niti su po zakonu dužni da ih isplate. Da njihova potraživanja nemaju zakonsku osnovu jasno je i radnicima KAP-a ali se oni pozivaju na dosadašnju praksu – otpremnine koje su dobile njihove kolege u KAP-u i radnici Željezare. ,,Očekujem da mi ministar kaže da za isplatu otpremnina nemaju pravni osnov, ali smo sigurni da za to postoji moralni osnov”, kazao je prije razgovora sa Kavarićem advokat Piperović.
Dogovor ipak nije postignut nakon ovonedjeljnog sastanka advokata radnika i ministra Kavarića. ,,Pred ministrom Kavarićem zvao sam ministra finansija Radoja Žugića kojeg sam pitao o mogućnostima isplate putem rebalansa budžeta. Dogovoreno je da se sa njim vidim narednih 10-15 dana i razmotrimo modalitete isplate”, saopštio je Piperović.
Radnici KAP-a, budući penzioneri, nijesu zadovoljni ovakvim razvojem situacije i najavljuju da će o daljim koracima odlučiti u petak. Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić nakon nedavnog upada u upravnu zgradu najavio je da ovoj grupi bivših radnika obezbjeđenje neće dozvoliti ulazak u fabrički krug.
Za utjehu radnicima je vijest da će najkasnije za sedam dana biti uplaćeno 2,2 miliona za povezivanje radnog staža za nešto više od 250 radnika koji bi trebalo da do kraja septembra steknu pravo na penziju.
Vladajuća većina je u Skupštini, krajem jula, ekspresno usvojila izmjene Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju po kome se radnici KAP-a mogu penzionisati ukoliko imaju 30 godina radnog staža. Za ostale građane važi uslov od 40 godina. Radnici KAP-a, njih 420, nakon ove izmjena zakona stekli su pravo za odlazak u penziju. Oko 160 zaposlenih to može da uradi odmah dok je za ostale uslov uplata 2,2 miliona eura na račun Fonda PIO, na ime njihovog beneficiranog staža. Radnici KAP-a mogu iskoristiti ovo pravo do 30. septembra, do kada važi zakon.
Opozicija je tokom rasprave o izmjenama ovog zakona ocijenila da su posrijedi neustavna i diskriminatorska rješenja.
,,Sve što se dešavalo u KAP-u je pošlo pogrešnim putem neznanja i korupcije i tu više popravke nema. Sada to pokušava da popravi isti onaj majstor koji je udesio i KAP i Crnu Goru. I onda se ne moramo čuditi odakle zakon za samo jednu fabriku, i uz to još vremenski ograničen na nepuna dva mjeseca. Uz neznanje i korupciju se nakalemio i strah od socijalnog bunta, a onda iz svega toga proizišao nakaradni i diskriminatorski zakon o prijevremenom penzionisanju samo za radnike iz aluminijske industrije”, kaže za Monitor poslanik Janko Vučinić, nekadašnji sindikalni vođa nikšićkih željezaraca.
Nedavno je 120 sadašnjih i bivših radnika Željezare i njenih nekadašnjih pogona Radventa i Messera uputilo žalbu Ustavnom sudu zbog odluke Skupštine da odbije njihov zahtjev za povoljnijim penzionisanjem koji je odobren radnicima KAP-a u stečaju.
Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović smatra da najveći ceh promašenoj privatizaciji i nemoći države da spriječi sunovrat nekadašnjeg giganta plaćaju radnici. ,,Najsvježiji primjer je ‘brzopotezno’ usvajanje zakona o prijevremenom penzionisanju oko 420 zaposlenih i podijeljena mišljenja javnosti oko ‘benefita’ koje su ti zaposleni dobili. Naime, svi van KAP-a smatraju da je to još jedno opterećenje za budžet države. Međutim, stvari za nas u KAP-u su potpuno drugačije. Naime, niko ko nije radio u KAP-u ne zna i ne može suditi o tome kako je raditi u izuzetno teškim uslovima i po zdravlje opasnim poslovima”, kaže za Monitor Obradovićeva.
Ona napominje da je ovo prva grupa radnika koja napušta KAP a da nije dobila otpremninu bilo kao tehnološki višak po Kolektivnom ugovoru ili otpremninu po Socijalnom program. Ključni argument, smatra ona, je nezakonito otet strogo namjenski novac iz Stambenog fonda u iznosu od oko četiri miliona eura, za čije uzimanje niko nije odgovarao.
Radnicima KAP-a je krajem prošle nedjelje uplaćen dio julaske plate. Pitali smo Obradovićevu da li ima nezadovoljstva ostalih radnika zbog nedavne blokade fabrike: ,,Potpuno je razumljiv revolt zaposlenih koji su se odlučili na blokadu izvoza aluminijuma, jer se nažalost drugačije ne može riješiti ovo pitanje. Mi ostali, kao trenutno radno angažovani, podržavamo njihovu borbu, jer smo svjesni činjenice da se svakog trenutka to isto može i nama desiti, a možda i još gore, da se fabrika zatvori i da završimo na tržištu rada bez ikakvih prava”.
I dok će se u petak znati da li će uslijediti nova blokada izvoza iz KAP-a, rudari u nikšićkim Rudnicima boksita i dalje dežuraju ispred kapije i sprečavaju izvoz. Rudarima se duguje osam zarada, oko sedam hiljada eura, nisu isplaćena ni dva regresa, zimnica i tri plate iz ljeta 2010. Traže dogovor o isplati zarađenog i uplatu makar dvije plate.
Izvršni direktor Boksita Milorad Đurović tvrdi da bi se samo od para koje bi se dobile da se u Mađarsku opremi kontigent rude koji je zarobljen usljed blokade, mogle isplatiti ne jedna nego tri plate. Pominje i pregovore sa jednom njemačkom kompanijom o isporuci 500.000 tona rude, pa bi mjesečna isporuka, uključujući kupce Njemce, Mađare, Poljake i Čehe iznosila oko 65.000 tona.
-Direktor pogađa neke ugovore i prodaje rudu evo godinu a od toga ništa nema, nepovjerljivi su rudari koji nastavljaju blokadu.
Vučinić kaže da u potpunosti opravdava i podržava proteste i borbu bivših radnika KAP-a i rudnika, jer im je to nametnuto: ,,Rudari se bore za opstanak i golo preživljavanje. I kod jednih i drugih je ogromno nepovjerenje kako prema pojedincima tako i prema institucijama, jer su mnogo puta bili prevareni. Ovoga puta najviše od svojih sindikalnih lidera koji su ih izigrali i ‘pustili niz vodu’, pogotovo radnike KAP-a prema kojima se sindikalni lideri odnose kao da nikada nijesu ni postojali niti radili u Kombinatu”.
Do sada je Vlada imala volje da od naših para spašava privatne kompanije. A glavni princip po kome se odlučuje o zahtjevima radnika je njihova brojnost i procjena koliko bi oni eventualnim protestima mogli da destabilizuju vlast. Ispada da samo radnici velikih preduzeća mogu protestima da izboksuju ustupke vlasti, odnosno poštovanje zakonom zagarantovanih prava kao što je pravo na mjesečnu zaradu, dok su oni zapošljeni u manjim firmama osuđeni da trpe.
Poslanik Mladen Bojanić za Monitor kaže da su neki radnici ,,jednakiji” od drugih. ,,Tu razloge vidim u strahu vlasti od većih protesta koje naravno mogu organizovati samo zaposleni ili bivši zaposleni velikih kompanija. Pojedincima ili manjim grupama ostaje da svoja prava traže u dugotrajnim i neizvjesnim sudskim procesima”.
Da država ne rješava probleme sistematski već samo gasi pojedinačne požare, smatra i Obradovićeva: ,,Ako se govori o benefitima koje neko dobija ili je dobio, moram jasno istaći da ih zaposleni u KAP-u, pa ni u Crnoj Gori nemaju ili vrlo malo imaju i ako ih dobiju, to je zbog toga što je neko mnogo veći dobio mnogo više, pa mrvicu mora dati i zaposlenima”, kaže Obradovićeva.
Vučinić smatra da vlast procjenjuje da li joj i od koga prijeti opasnost za ugrožavanje njenih političkih pozicija: ,,Svi se upravljaju tim ‘pravilom jačega’ i u zavisnosti od toga koliku stvarnu opasnost za vlast mogu da predstavljaju ili rečeno kockarskim žargonom koliko mogu dobro da ‘izblefiraju’ tu vlast, uspijevaju u ostvarivanju svojih namjera ili zahtjeva”.
Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom ekonomije, advokat Piperović je upozorio radnike KAP-a, koje zastupa, da nezadovoljni radnici zavise od dobre i političke volje izvršne vlasti te da ne bi bilo pametno da se kreće u nove proteste.
Bolje im je da se nadaju milosti.
MLADEN BOJANIĆ, POSLANIK
Efikasna radikalizacija
Dosadašnja praksa je pokazala da se radikalizacijom protesta, blokadama, štrajkovima glađu i zatvaranjem u rudarske jame najbolje i najefikasnije ostvaruju prava zaposlenih ili otpuštenih radnika. Razlozi leže, sa jedne strane, u zanemarivanju problema dok ne eskaliraju, a sa druge, u strahu vlasti da se takvi protesti ne pretvore u političke pobune. Obično se problemi rješavaju tako što se država odrekne nekog svog prihoda (poreza, koncesije…) kako bi umjesto vlasnika izvršila plaćanje i primirila sitaciju za neko vrijeme. Naravno, time je trajno rješenje samo odloženo, ali je kupljeno nešto vremena. Inače je to matrica ponašanja ove vlasti, od izbora do izbora, nadajući se da će neki strani investitor doći sa gomilom novca i riješiti sve ekonomske probleme.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava
Objavljeno prije
5 danana
6 Decembra, 2024Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru. U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.
„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.
U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.
Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.
Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.
Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.
Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.
Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.
U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.
“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.
A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.
Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…
U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.
Mustafa CANKA
Komentari
DRUŠTVO
RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”
Objavljeno prije
5 danana
6 Decembra, 2024Specijalno državno tužilaštvo je do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.
Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.
Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.
,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.
Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.
U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.
Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.
Pred Višim sudom u Podgorici sudi se crnogorskom državljaninu, Slobodanu Pekoviću, koji se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske (VRS) ubio dvije osobe i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Foči 1992. Peković je 23. oktobra pušten da se brani sa slobode, nakon što crnogorski Viši sud u roku od tri godine nije donio presudu.
SDT je prošlog juna podiglo optužnicu protiv pripadnika crnogorske granične policije, Zorana Gašovića, koji se tereti da je kao pripadnik VRS počinio zločine protiv čovječnosti u Hadžićima kod Sarajeva 1992. godine.
Spiskovi za paljenje kuća
U izvještaju Evropske komisije o napretku za 2024. navodi se da je Crna Gora počela sa proaktivnim istragama ratnih zločina, kao i da SDT trenutno istražuje 12 slučajeva.
VDT je 16. septembra usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period 2024 – 2027., kojom je planirano uspostavljanje održivog bilansa rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je nasljednik Tribunala u Hagu.
Iz SDT nijesu odgovorili BIRN-u koliko su pokrenuli istraga o učešću ,,vikend ratnika” u ratnim zločinima u susjednim državama.
Visoki oficir jugoslovenske Kontraobaveštajne službe (KOS), Radomir Goranović, ističe da ,,vikend ratnici” nisu bili prisutni tokom napada Jugoslovenske narodne armije (JNA) na Dubrovnik.
Vojne formacije JNA, koje su uglavnom činili crnogorski vojnici i rezervisti, od decembra 1991. do maja 1992. opsjedale su Dubrovnik i Konavle.
Goranović, kojeg je napad na Dubrovnik zatekao u Kuparima, tvrdi da je na dubrovačkom ratištu organizovana sistematska pljačka pod okriljem vojske.
,,Postojali su spiskovi za paljenje kuća. Prilikom povlačenja sve što je moglo iz kuća, hotela, aerodroma Ćilipi i ostalih objekata odneseno je u Crnu Goru. Ne sporim da je bilo i pojedinačnih pljački, ali su one bile manje značajne u odnosu na sistematsku koja je bila naređena od vojnog i političkog vrha”, kazao je.
,,Godinama nakon napada na Dubrovnik u Nikšiću su prepričavali da su se pojedini rezervisti kući vratili sa punim čuturicama zlata”, dodao je.
Županijski sud u Splitu je u novembru 2014. osudio Marka Grandova iz Bijelog Polja na sedam godina zatvora, jer je kao pripadnik JNA u oktobru 1991. zapalio tri kuće, opljačkao restoran i kuću Stijepa Vladimira u Slanom. Grandov je odbacio optužbe, navodeći da je osuđen jer je na jednom zapaljenom hotelu u Slanom bilo ispisano njegovo ime.
Odlazili u istočnu Bosnu zbog pljačke i silovanja
Sagovornici BIRN-a tvrde da pojava ,,vikend ratnika” iz Crne Gore dobija puni zamah od maja 1992. na području Foče i drugih mjesta u istočnoj Bosni i Hercegovini, u blizini granice sa Crnom Gorom.
Malović ističe da su iz Crne Gore u istočnu Bosnu odlazile naoružane paravojne grupe i pojedinci da ratuju kao dobrovoljci na strani Vojske Republike Srpske.
,,Nazivani su ‘vikend ratnici’ jer su neki od njih namjenski odlazili u rat u svrhu pljačke, sporadično, i na nekoliko dana. Uglavnom, crnogorski državljani su na bosanskoj teritoriji počinili brojna razbojništva, paljevine, pljačke, silovanja, ubistva, zlostavljanja i ostvarivali ratni profit”, tvrdi Malović.
Crnogorski dobrovoljci koji su učestvovali u silovanjima u okolini Foče pominju se i u svjedočenjima žrtava pred Haškim tribunalom.
Tako je na suđenju pripadnicima VRS Dragoljubu Kunarcu, Zoranu Vukoviću i Radomiru Kovaču ,,Svjedokinja 50″, čiji je identitet zaštićen, izjavila da je silovao jedan crnogorski vojnik, kojeg je opisala kao ,,starog” i ,,odvratnog”.
,,Odveo me je u sobu gdje mi je prijetio nožem i govorio: ‘Vidjećete vi muslimani. Nacrtaću ti krst na leđima. Sve ću vas pokrstiti. Sad ćete postati Srbi’… Silovao me je na zvjerski način, tako grubo da sam kasnije vidjela da krvarim. Sve me je boljelo: stomak, leđa, noge, sve je bilo bolno”, kazala je ,,Svjedokinja 50″.
,,Ono što me je najviše od svega zaboljelo je to što je sigurno bio tridesetak godina stariji od mene. Sigurno je bio star koliko i moj otac”, dodala je.
Dragoljub Kunarac je bio komandir specijalne dobrovoljačke jedinice sastavljene od dobrovoljaca uglavnom porijeklom iz Crne Gore. Kunarac, koji je do 1992. živio u Tivtu, osuđen je na 28 godina zatvora zbog silovanja i porobljavanja žena bošnjačke nacionalnosti.
U dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda u Hagu pominje se i najmanje 10 crnogorskih vojnika kao i kuća u fočanskom naselju Aladža koja je služila kao ,,crnogorski štab”. U optužnici protiv Kunarca, pomenuta su i najmanje četiri vojnika iz Crne Gore koji su učestvovali u silovanjima u Foči.
,,Crnogorski vojnik koji je silovao FWS-50 prijetio joj je da će joj odrezati ruke i noge i odnijeti je u crkvu na krštenje”, navodi se u jednom od transkripata sa suđenja.
Podsjećajući se antiratnog skupa opozicionog Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) početkom devedesetih, novinar Sead Sadiković kazao je da se živo sjeća petnaestak ,,vikend ratnika” iz Bijelog Polja.
,,Sjećam se da su bili naoružani i da su zaustavili autobuse u kojima su bili ‘Liberali’. Okupljali su se u parku, orgijali i pjevali svoje pjesme. Danas se neki od njih stide svega toga”, kazao je Sadiković.
,,Oni su išli u Bosnu, prema Foči, najdalje do Pala”“, dodao je.
Optužnice u BiH i na Kosovu
Pred sudom u BIH do sada su podignute optužnice protiv dva crnogorska državljanina koji mogu spadati u kategoriju ,,vikend ratnika” – Ranka Radulovića i Miodraga Nikačevića.
Sud BiH je u septembru 2020. podigao optužnicu protiv Radulovića jer je od jula do augusta 1992. učestvovao u napadu na civilno stanovništvo na području Foče, uzimao taoce, uništavao imovinu i zatvarao civile bošnjačke nacionalnosti, ali i pomagao u prisiljavanju djevojaka na seksualni odnos. Tokom suđenja Radulović se u septembru 2021. putem video linka iz Podgorice izjasnio da nije kriv.
Radulovićevo ime se pominjalo i tokom svjedočenja na suđenju Dragoljubu Kunarcu.
,,Silovao me je i vrijeđao, psovao moju majku. Rekao je da sam bula, Turkinja… Zatim me je vratio u kuću”, navodi se u svjedočenju jedne od žrtava.
Radulović (64) koji živi u Nikšiću nikada nije bio pod istragom crnogorskih pravosudnih organa zbog navoda o učešću u ratnim zločinima. U Crnoj Gori je bezuspješno suđen za organizovani kriminal i nelegalno posjedovanje oružja, a od 24. juna je u bjekstvu nakon što je osumnjičen za silovanje dvadesettrogodišnje djevojke u Nikšiću.
Apelaciono vijeće Suda BiH je u decembru 2010. osudilo crnogorskog državljanina Miodraga Nikačevića na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Foče.
Nikčević, poznat kao Zunđa i Nikač, bio je komandir specijalne jedinice VRS zvane ,,Nikačevi” koja je djelovala u Foči.
On je proglašen krivim za silovanja u aprilu i julu 1992., kao i privođenje Rasima Klapuha, kojeg je predao Vojnoj policiji, a kome se nakon toga gubi svaki trag.
,,Sud u BiH je teretio Nikačevića za progon civilnog bošnjačkog stanovništva iz opštine Foča, u okviru kog je učestvovao u prisilnom nestanku dvije osobe bošnjačke nacionalnosti, pomagao u silovanju dvije Bošnjakinje i učestvovao u zatvaranju i prisilnim preseljenjima civila bošnjačke nacionalnosti”, kazala je Malović.
Pred Okružnim sudom u Trebinju u toku je suđenje crnogorskim državljanima Milutinu Đilasu i Rajku Vojvodiću koji se terete da su 1992. godine, kao pripadnici VRS silovali žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.
Osnovni sud u Prištini 19. jula osudio je crnogorskog državljanina Ekrema Bajrovića na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u maju 1999. protiv albanskog civilnog stanovništva u selima Starodvorane, Žač i Đurakovac na teritoriji opštine Istok.
Nakon 2020. Crna Gora je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove dobila dokumenta koja se odnose na više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za učestvovanje u zločinima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
,,U poslednje vrijeme ažuriran je rad na predmetima koji su dostavljeni iz Haškog tribunala, a koji se dijelom mogu odnositi na ‘vikend ratnike’. Međutim, okončanje tih istraga možemo očekivati tek u naredne dvije godine”, smatra Malović.
Predrag NIKOLIĆ
Tekst je dio projekta ,,Kultura sjećanja za svjetliju budućnost” koji realizuje Građanska alijansa u partnerstvu sa BIRN Crna Gora, koji je podržan kroz regionalni projekat ,,Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, uz finansijsku podršku Evropske unije. Regionalni projekat sprovodi UNDP. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Komentari
DRUŠTVO
BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu
Objavljeno prije
2 sedmicena
29 Novembra, 2024Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini
Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.
Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On poziva na dogovore pojedine partije iz DF SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.
Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.
Za eventualno pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno da tri odbornika to učine, da otpadne mogućnost povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.
Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.
Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.
Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.
Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.
Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.
Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine. Carević javno podržava Jovanovića i njegov tim.
Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.
Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.
Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.
Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.
Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo, za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.
Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.
Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.
Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
Novi broj
Izdvajamo
-
Stav3 sedmice
Ima li spasa za Plantaže
-
FOKUS4 sedmice
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
-
INTERVJU4 sedmice
DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Iskorak
-
DRUŠTVO4 sedmice
KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona
-
INTERVJU4 sedmice
TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu
-
Izdvojeno4 sedmice
NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi
-
HORIZONTI4 sedmice
NJEGOŠ I NJEGOŠEVSKA CRNA GORA: U slavu mitova, (proto)tajkuna i podjela