Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ko truje Berane

Objavljeno prije

na

Opljačkanom i osiromašenim Berancima, usred prošlonedjeljne epidemije stomačnih bolesti upućen je iz jedne tajkunske kompanije iz Podgorice šleper flaširane vode – da bi se oko njene podjele pobili. Bilo je mučno gledati gladne i žedne ljude kako se otimaju za nekoliko boca vode, koje u okolini grada ima na svakom koraku, to jest izvorištu. Ova je slađa. Poslala je vlast svom vjernom narodu, koji je toliko dobar da se ne buni ni kada ga kadrovi te vlasti masovno otruju.

Danima nakon što je izbila epidemija stomačnih bolesti od kojih je do trenutka slanja ovog teksta u štampu zvanično oboljelo preko hiljadu građana, dok se još nekoliko hiljada samostalno liječilo, osim opozicije i nevladinih organizacija iz oblasti ekologije, niko nije postavio pitanje odgovornosti. Ni lokalne, ni državne vlasti. Ni tužilaštvo, po službenoj dužnosti. A neko je morao biti odgovoran što je u Domu zdravlja nekoliko dana ličilo na ratno stanje.

Epidemija je kulminirala u noći između petka i subote, 24. i 25. septembra. Talas pacijenata sa simptomima bolova u stomaku, povraćanja, proliva, visoke temperature i dehidracije, zapljusnuo je najprije Hitnu pomoć, oko tri sata poslije ponoći. Zatim su se pred otvaranje drugih ordinacija, prije sedam sati formirali redovi ispred zaključanih vrata. Toga dana najteže je ipak bilo u Dječjem dispanzeru.

„Bila sam na slobodnom danu. Počeli su a me zovu roditelji djece čiji sam izabrani ljekar. Istovremeno i moja djeca su dobila simptome i počela da povraćaju. Odjurila sam u dispanzer gdje je zbog vikenda radio samo jedan ljekar. Bilo je strašno. Plač djece, nervoza roditelja. Koleginica nije mogla da postigne da pregleda, a ja nijesam stigla ni da navučem bijeli mantil već sam odmah otvorila ordinaciju i priskočila u pomoć” , ispričala je jedna doktorka sa Dispanzera za djecu.

Na infuzije se čekalo u redovima. Uključivane su u svim prostorijama gdje je bilo kreveta, i opet nije bilo dovoljno.

Sljedećeg dana, ponavljale su se scene od subote. Blaži trend pada pacijenata evidentan je bio u ponedjeljak. Načelnik Jedinice hitne pomoći dr Muho Muratović rekao je da je stagnacija očigledna, ali da to ne mora da znači da su sve opasnosti od epidemije prošle, i da pravi posao tek predstoji.

„Epidemiolozi moraju da pronađu uzroke ove epidemije i da otklone ono što je dovelo do masovnog obolijevanja. Još ne možemo biti sigurni da se neće javiti druga epidemija”, upozorava dr Muratović.

Šta se zapravo dogodilo, još nije poznato, ali je nesporna činjenica da su izvodeći radove na putu Berane – Lubnice, koji treba da dalje vodi prema Kolašinu, radnici preduzeća Bemaks za mjesec i po čak jedanaest puta probili cijevi gradskog vodovoda. Posljednji put to se dogodilo dan-dva prije masovnog obolijevanja, što se poklapa sa periodom inkubacije.

„Natočio sam toga dana popodne čašu vode na slavini u kuhinji. Prvo nijesam mogao da vjerujem. Boja je bila potpuno tamna i čudna”, svjedoči jedan stanovnik Berana.

Izvorište gradskog vodovoda, Merića vrelo, nalazi se par kilometara ispod sela Lubnice, odakle se slobodnim padom voda provodi cijevima pet-šest kilometara do mjesta Banjevac, gdje je smještena vodovodna stanica, odnosno takozvana prekidna komora. Tek na ovom mjestu nalazi se čuvar, dok samo izvorište, kao i cijevi čitavom dužinom od izvorišta do prekidne komore nijesu ničim obezbijeđene.

U Beranama postoji i stari vodovodni sistem, kojim se voda sa manastirskog vrela pumpama izbacivala do bazena na brdu Jasikovac iznad grada. Ovaj sistem se koristi kada dođe do kvarova na novom vodovodu. Sada se sumnja da je u danima kada je došlo do prekida vodosnadbijevanja sa Merića vrela, ovaj bazen, koji prethodno nije opran, napunjen vodom i stavljen u funkciju, što je mogao biti jedan od uzroka nastanka epidemije. Stari bazen na Jasikovcu pri tome takođe nije obezbijeđen.

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu oglasio se Institut za javno zdravstvo Crne Gore, koji potvrđuje da je voda sa vodoizvorišta Banjevac u Beranama mikrobiološki neispravna zbog prisustva kolifornih bakterija. Dalje analize, biće obavljene u zagrebu u tamošnjem institutu.

U ekološkom pokretu OZON smatraju da su građani morali biti na vrijeme biti upozoreni.

,,Nadležne institucije moraju da utvrde zašto građani Berana nijesu bili informisani o kvalitetu vode za piće ako je imalo indicija da može biti problema. Takođe moraju da pokrenu odgovarajuće postupke radi sankcionisanja onih koji nijesu radili u skladu sa svojim odgovornostima. Bilo da je riječ o nesavjesnim pojedincima ili instituciji koja je napravila propust nesagledivih razmjera”, kaže za Monitor direktor Ozona Aleksandar Perović.

On smatra da je suština monitoringa kvaliteta vode za piće upravo kontinuirana kontrola i pravovremeno informisanje javnosti. To uostalom potrošači i plaćaju.

,,Smatram da je u ovom momentu utvrđivanje odgovornosti jednako važno kao i identifikovanje razloga zbog kojeg je došlo do masovnog trovanja građana Berana. Mi u Ozonu smatramo da je JP Vodovod i kanalizacija Berane bilo u obavezi da pravovremeno obavijesti i građane Berana, ali i lokalnu upravu o lošem kvalitetu vode za piće i to na način da se precizno i jasno daju instrukcije i savjeti kako se odnositi prema tom problemu, dok se ne prevaziđe krizna situacija”, napominje Perović.

Ozon je pozvao državno tužilaštvo da u skladu sa svojim nadležnostima i Krivičnim zakonikom Crne Gore pokrene odgovarajuće postupke.

,,Savjetujemo građane Berana da iskoriste svoja prava garantovana Ustavom i čitavim nizom zakona i pokrenu postupke protiv onih koji su doveli do toga da im bude ugroženo zdravlje, a onima koji imaju hronična oboljenja i život. Ukoliko se utvrdi da su nadležne institucije odgovorne za propuste koji su doveli do masovnog trovanja građana Berana, očekujemo i kadrovske promjene i pozivanje na ličnu odgovornost”, kaže direktor Ozona.

Da građani Berana koji su zatražili pomoć kod ljekara mogu da tuže Opštinu i beranski Vodovodod zbog trovanja, smatra i advokat Zoran Begović.

,,Ukoliko nalazom bude dokazano i potvrđeno da je voda bila bakteriološki neispravna i da se nije smjela piti, onda građani Berana koji su dobili trovanje imaju pravo tužbe nadležnom sudu zbog nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova i straha”, izjavio je Begović.

On objašnjava da bi ukoliko se građani odluče na tužbu, to bio prvi takav slučaj.

,,U Crnoj Gori možda nije bilo sličnih tužbi za naknadu štete, ali je bilo drugih slučajeva kada je konzumiranjem hrane u restoranima i ugostiteljskim objektima dolazilo do trovanja. Ja sam bio jedan od advokata koji je zastupao te ljude u određenim postupcima i to je praktično ‘čist’ postupak”, rekao je Begović.

Advokati smatraju da je o visini nadoknade rano govoriti. Vlasti bi tada od odštete koju bi morali da isplate mogli da odbiju vrijednost šlepera flaširane vode koju su posredstvom tajkunske kompanije poslali na dar građanima Berana.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo