Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kazne i stihija

Objavljeno prije

na

Iako će se tek analizirati rezultati ove turističke sezone, ubrzo će se potvrditi da je i ona bila samo još jedna u nizu onih kakve imamo već više od 20 godina. Sve se svodilo na parolu: ko više i brže ugrabi! A tu turizma i zadovoljnog gosta ima malo ili češće nimalo.

Posebno ne ako se u sezonu ulazi sa velikim očekivanjima, željom da se zaradi toliko da se pregura čitava godina, plate kreditne rate, obaveze prema državi, komunalije. Ako se zna da je ove godine trebalo najviše strahovati od inspekcija, onda slika ulcinjskog turizma, uz neshvatljivu epizodu sa nedostatkom vode usred sezone ili haosom u saobraćaju, biva potpuna.

I u ovu se sezonu ušlo sa nervozom, koja je počela još u predsezoni. Jer, već od 30. aprila na ulcinjsku rivijeru su počeli da stižu inspektori. Da će oni biti veoma revnosni, potvrdili su akcijama već tokom prvomajskih praznika. Da u to nema sumnje ponovio je nekoliko dana kasnije u razgovoru sa predsjednikom opštine Nazifom Cunguom i njihov glavni šef Božidar Vuksanović.

Preduzetnici su se odjednom našli u čudu.

,,Naprosto, nijesu ni znali šta ih je snašlo – tek što su uzajmili ili digli kredite da bi otvorili svoje radnje, država u liku inspektora preventivno je uzimala harač. Nerijetko, u jednoj istoj radnji istovremeno, sudarale su se po dvije ili tri inspekcije”, kaže novinar Samir Adrović.

,,Morali ste dobro da razmislite ako ste htjeli nekom za drugim stolom da pošaljete piće, jer ste ujedno trebali da pošaljete i račun! Ili se piće nije smjelo često piti na otvorenom kada je duvao vjetar, jer je postojala ‘mala’ mogućnost da račun poleti. Nije se smjelo desiti ni da ponesete neki lijek u likvidnom stanju u kafanu, jer većina lokala nije imala baš to piće u ponudi, pa konobar ne bi bio u mogućnosti da vam dostavi račun za to, a inspektori bi to jedva dočekali”, kazao nam je opisujući poslovanje u sezoni vlasnik poznatog ulcinjskog restorana, koji je insistirao na anonimnosti.

Takve epizode trajale su puna dva mjeseca. Ulcinjani su se bunili, ali su u Upravi za inspekcijske poslove, čini se, ipak, zadovoljno trljali ruke. Jer, akcije inspektora su dale značajan efekat. Nezvanično, naplata PDV u Ulcinju je za prvih sedam mjeseci ove godine nekoliko puta veća nego u istom periodu prošle! Ako se tome dodaju i ostale izrečene kazne, onda je ukupan novac koji se slio u državni budžet iz Ulcinja ove sezone bio čak iznad svih očekivanja. Poslana je jasna poruka: način na koji se ranije poslovalo, više neće važiti. Poslovica „Na greškama se uči” je promijenjena u „greške se plaćaju”.

,,Snaga države” dovela je do tihe pobune preduzetnika, posebno zakupaca plaža, koji su krajem juna i početkom jula nekoliko puta prijetili da će zatvoriti kupališta. Bila bi to katastrofa za taj grad, koji se u svijetu najviše prepoznaje po svojim plažama. Oni su najbolji dio ulcinjske turističke ponude, pravi brend koji su upravo stvorili njihovi zakupci, dugogodišnjim vrijednim radom i znanjem.

,,Inspektora ima više na plažama nego turista”, grmio je predsjednik Udruženja zakupaca Prelja Škrelja.

Nije imao ko da ga čuje, ali se situacija stabilizovala kada su inspektori počeli da kontrolišu čitavu ulcinjsku rivijeru, dugu 33 kilometara.

Kada se crta podvuče, rezultat rada državnih inspektora je vidljiv: od ukupno 115 hiljada eura koje je Uprava za inspekcijske poslove naplatila u proteklih 100 dana na kupalištima na Crnogorskom primorju, trećina je izrečena u Ulcinju. Zvanično je saopšteno da je kod zakupaca ulcinjskih plaža tokom sezone utvrđeno 175 nepravilnosti, a iznos kazni je ukupno iznosio 39.475 eura. Ključni razlozi za izricanje kazni su bili kršenje obaveze oslobađanja pola plaže od mobilijara i početak obavljanja djelatnosti bez odobrenja nadležnog sekretarijata u opštini.

,,Samo se odjednom stvore odnekuda ili niotkuda, ništa ne pitaju, počnu da se muvaju oko kase, a zatim drsko uđu u šank i traže od konobara da im pokaže koliko novca ima u novčaniku. A kad se sve to sabere, dobije se mučan utisak da se u stvari tu više radi o kažnjavanju jednog grada i njegovih mještana, nego o principijelnom i odgovornom odnosu države prema stanovnicima mjesta koje živi od turizma”, ističe kolega Adrović.

Jedino je zakazala ulcinjska turistička inspekcija. Malo je izgleda da će se u budžet lokalne Turističke organizacije po osnovu naplate boravišne takse ove godine sliti 170 hiljada eura, koliko je prikupljeno prošle godine. Istovremeno su u susjednom Baru uspjeli da taj rezultat poprave za 20, a u Budvi za čak 40 odsto!

Uprkos tome, i činjenici da je završena kao stihija, zvaničnici će tvrditi da je ova sezona bila bolja nego 2012. godine. Obilježili su je neorganizovanost i nesnalaženje opštinskih organa, čiji su se čelnici više bavili kalkulacijama kako da svoju rasklimanu vladavinu bar još malo produže. To što se niko ne može sjetiti kada je lokalni parlament raspravljao o turizmu, što ne postoji strategija razvoja te djelatnosti, i naročito ne strategija destinacijskog menadžmenta, malo je koga previše uzbuđivala. Stoga ne čudi što Ulcinj bitku za goste uspješno gubi na svom terenu! Nevjerovatno zaista, jer je čak i ova sezona pokazala da prostora za uspjeh ima dovoljno, da je ulcinjska rivijera zahvaljujući prirodnim ljepotama, prekrasno uređenim plažama, ljubaznošću mještana i inicijativi nekoliko desetina preduzetnika, poželjna destinacija za turiste iz svih zemalja regiona i Evrope.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo