Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

Ime Poljaka Zimiana se, za sada, ne stavlja  u kontekst političkih mahinacija i borbi u Crnoj Gori. Do Kvon je   vruć politički krompir zbog  veza sa sadašnjim premijerom Milojkom Spajićem iz doba kada su obojica radila u Singapuru. Osim Spajića, u igri su njegovi politički protivnici u zemlji i susjedstvu- bivši premijer Dritan Abazović i njegova URA  i srbijanski režim Aleksandra Vučića koji je pružio 2022., utočište Kvonu

Crnogorska policija uhapsila je u Podgorici prije četiri dana poljskog državljanina Romana K. Zimiana (51 godina) po potjernici Interpola koju su raspisale Poljska i Južna Koreja. Zimian se krio pod lažnim identitetom i sumnjiči se da je sa partnerom Štefanom Morgenšternom počinio teške prevare preko FutureNet-a, platforme sa sjedištem u Poljskoj za trgovinu kriptovalutama osnovane 2014.  Kasnije su pokrenuli i FutureAdPRO platformu i novu kriptovalutu FuturoCoin. Interpol je još 2022. saopštio da se radi o piramidalnoj šemi u kojoj je oko 2000 južnokorejskih ulagača oštećeno u iznosu od  28 miliona eura. Morgenštern je uhapšen u Albaniji 2023. Crnogorska policija je saopštila da je za Zimianom tragala više mjeseci. Osim prevara i krađa Zimian se tereti i za pranje novca i na osnovu dosadašnjih optužbi u Južnoj Koreji može dobiti doživotni zatvor.

Kada je u pitanju Južna Koreja, u Crnoj Gori je daleko poznatiji njen državljanin Kvon Do-Hjung ili skraćeno Do Kvon koji je u ekstradicionom pritvoru još od 23. marta prošle godine kada je uhapšen na Podgoričkom aerodromu u pokušaju izlaska iz zemlje sa lažnim pasošem. Trenutno se bije pravna bitka da li će biti izručen Južnoj Koreji ili Sjedinjenim Državama jer ga obje zemlje potražuju po raznim osnovama zbog mahinacija sa kriptovalutama, hartijama od vrijednosti i elektronskim prevarama koje su dovele do tada najveće krize u istoriji kriptovaluta. U maju 2022. godine, dva tokena koja je Kvon kreirao (TerraUSD i Luna) su doživjela krah koji je stvorio gubitak od 40 milijardi dolara na tržištu kriptovaluta i izazvao reakciju koja je dovela do lančanih bankrota kompanija i nestanka ušteđevina diljem svijeta. Samo u J.Koreji je preko 100 hiljada građana ojađeno piramidalnom šemom kojom je deponentima digitalnog TerraUSD plaćana godišnja kamata od nevjerovatnih 20 odsto. Američki istražitelji iz državne Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) su rekli da je Kvon odmah nakon kraha njegovih valuta konvertirao bitcoin-e koje je posjedovao u svom digitalnom novčaniku u gotovinu od 100 miliona dolara preko jedne švajcarske banke. Korejski tužioci tvrde da ga , ako bude osuđen, čeka  najduža zatvorska kazna u istoriji zbog finansijskog kriminala.

Dok se ime Poljaka Zimiana, za sada, ne stavlja u kontekst političkih mahinacija i borbi u Crnoj Gori, Do Kvon je i  vruć politički krompir zbog  veza sa sadašnjim premijerom Milojkom Spajićem iz doba kada su obojica radila u Singapuru. Osim Spajića, u igri su njegovi politički protivnici u zemlji i susjedstvu- bivši premijer Dritan Abazović i njegova URA, i srbijanski režim Aleksandra Vučića koji je pružio krajem septembra 2022. godine utočište Kvonu. Kvon se iz Beograda pohvalio jednom saradniku iz kripto biznisa da ima dil sa srbijanskim vlastima dok je drugom saradniku rekao da ga srpska policija neće dirati uprkost crvenoj Interpol potjernici. Čak je u početku živio u Knez Mihailovoj ulici, u strogom centru Beograda, gdje se sreo sa Spajićem, kako je on sam rekao prošle godine prestižnom američkom časopisu Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal – WSJ).

U oktobru je osnovao i kompaniju Codokoj22 d.o.o. u kojoj je za direktora postavio svoga saradnika i takođe bjegunca Džang-džun Hana koji je kupio stan od dva miliona eura u elitnom dijelu Beograda. Kada su korejski istražitelji definitivno potvrdili lokacije u Beogradu gdje su živjeli ovi bjegunci, u Srbiju je stigao i glavni tužilac Južnog distrikta Seula Dan-sung Han sa zvaničnicima korejskog ministarstva pravde. Srbijanci su sa gostima podijelili podatke o Kvonovoj firmi, koji su inače javni, ali kada je u pitanju lično  Kvon Vučićevi službenici su obećali da će ga isporučiti „ako ga uhvate“. Tek kada su u februaru 2023. i američki istražitelji obznanili optužbe protiv Kvona, režim u Beogradu je odlučio da ga se riješi. Srbijansko tužilaštvo i ministarstva pravde, unutrašnjih poslova i spoljnih poslova su odćutali na uporna pitanja američkih i drugih novinara oko pružanja utočišta licu sa potjernice.

Po nezvaničnim diplomatskim izvorima, srbijanske vlasti su ga ilegalno prebacile u Crnu Goru u autu sa diplomatskim tablicama koje su bez kontrole propustili organi pod kontrolom Abazovićeve partije. I jednima i drugima je Kvon navodno dobro došao kao političko oružje protiv Spajića, osim drugih poslova sa velikom gotovinom i kriptovalutama. Kasnije pismo Kvona iz zatvora specijalnom tužilaštvu i premijeru Abazoviću o njegovim vezama sa Spajićem i donacijama koje mu je dao su potvrdile sumnje da je on politički iskorišten.

Spajić je u razgovoru za WSJ optužio svoje političke protivnike iz URA-e i srpsku tajnu službu (BIA) da stoje iza tog pisma i čitave priče. Crnogorski mediji tada uopšte nisu prenijeli direktne Spajićeve optužbe u prestižnom i diljem svijeta čitanom američkom dnevnom listu protiv Vučićeve tajne službe i upletenosti u crnogorske političke igre.

Spajić je rekao novinarima WSJ da se on i Kvon znaju još od 2018. godine. kada je sadašnji premijer bio partner u singapurskoj firmi DAS Capital koja je navodno investirala 75 hiljada dolara u Kvonovu Lunu. Tada je rekao da je Kvon prevario firmu za koju je radio u Singapuru. Kada su se sreli u Beogradu Spajić tvrdi da nije znao da je Kvon u bjekstvu. U takvu tvrdnju je teško povjerovati imajući u vidu da se prije toga desio krah na kripto tržištu i brojne napise u štampi da ga traže i korejske i singapurske vlasti i da se sam Kvon oglašavao povodom tih napisa.

Polovinom juna ove godine Vijesti su objavile dokumenta američkog suda i SEC-a koja pokazuju da je Spajić kao fizičko lice bio 16. na listi ulagača u Kvonovoj kompaniji Terraform Labs sa 75 hiljada dolara (a ne DAS Capital kako je Spajić ranije tvrdio) u fazi kada je ta firma prikupljala kapital za razvoj i istraživanje projekta sa kriptovalutama koji će krahirati nakon četiri godine. Spajić nije odgovorio na pitanja Vijesti u vezi sa tokenom Luna, niti da li je tužio Terraform i Kvona zbog prevare.

Po navodima nekih političara, prvenstveno Nebojše Medojevića, od tog susreta u Knez Mihailovoj na jesen 2022. se mijenja i Spajićeva finansijska situacija. I pored navodno uspješne karijere u Singapuru i Americi, odakle se vratio u zemlju krajem proljeća 2020.godine  mnogi iz Demokratskog fronta (DF) koji su se družili sa njim tvrde da je Spajić  navodno  bio siromašan. Nakon povratka iz Beograda ili otprilike u isto vrijeme, Medojević je tvrdio da je Spajić kupio vilu na obali pored Kotora i stan u Beogradu na ime svoje tadašnje djevojke sa kojom ima dijete i da ne može objasniti legalno porijeklo tog novca. Ako Medojević nešto nazire, onda srbijanska tajna služba (gdje je nekad radila i njegova bivša djevojka sa kojom ima dijete) sigurno mnogo više zna i može isto koristiti u upravljanju političkim procesima u Crnoj Gori.

Andrej Milović,  donedavni ministar pravde u Spajićevoj vladi, je 21. avgusta objavio da je Džordž Kotrel (George Cottrell), stanovnik Porto Montenegra u Tivtu i svjetski poznati prestupnik (hapšen i osuđen u SAD-u zbog pranja novca, iznude i transakcione prevare) takođe finansirao i pomagao Spajića. Milović tvrdi da je Kotrela (koji je nakon izlaska iz američkog zatvora skratio prezime pa je sada Džordž Ko) sa Spajićem navodno „upoznao njegov kum M. T. koji ga je spojio sa svjetskim kripto investitorima, od kojih su neki i sa one strane zakona, poput Kotrela“. Novčane “donacije“, tvrdi Milović,  dogovarane su u Podgorici i po primorju, sastanci održavani na jahtama u Luštici i Porto Montenegru. Ko je, po tvrdnjama Milovića, posjećivao i prostorije PES-a. Isti Kotrelov tim koji je radio kampanju za BREXIT Najdželu Faražu (Nigel Farage), radio je, navodi bivši ministar,  kampanju i Spajiću i navodno i dalje finansira Spajića. Milović je objavio i slike.

Na jednoj Kotrelov tim snima Spajića,) Branko Krvavac (šef Spajićevog kabineta razgovara sa ključnim Kotrelovim čovjekom za kampanje, britanskim medijskim konsultantom Gavejnom Tovlerom.   BivšaKotrelova djevojka Anđela Vukadinović je u razgovoru za britanski Guardian tvrdila da su se Ko i Spajić često sastajali. Kasnije je preko advokata negirala da je uopšte i pričala sa britanskom novinarkom.

Da će Crna Gora ući u posao sa kriptovalutama prvi put je pomenuo sadašnji premijer još dok je bio ministar finansija kod Zdravka Krivokapića 2021. godine. Tada je formirana i Direkcija za kriptovalute i blokčejn koja je nekoliko mjeseci kasnije ukinuta. Tokom 2023. je na Luštici održana konferencija o novim tehnologijama i blokčejnu kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute Ethereum, Vitalik Buterin koji je kasnije dobio i crnogorski pasoš.

Posao sa kriptovalutama sam po sebi nije nezakonit i može biti od finansijske koristi Crnoj Gori. Nepostojanje regulacije tog tržišta, prema kome rezerve imaju i moćne i razvijene države, i privlačenje bjelosvjetskih mešetara, osuđivanih kriminalaca i/ili bjegunaca u zemlju sa slabim institucijama i nikakvim pravosuđem predstavlja visoki rizik. Dovoljno je sjetiti se neregulisanog „tranzita cigareta“ 90-tih u sadejstvu sa italijanskom mafijom i pretvaranja Crne Gore u privatni posjed nekoliko familija. Od tog nasljeđa se Crna Gora tek treba osloboditi.

 Jovo MARTINOVIĆ