Povežite se sa nama

MONITORING

INTERESI GRČKOG BIZNISMENA PETROSA STATISA U CRNOGORSKIM MEDIJIMA: Uloži u medije, zaradi u turizmu

Objavljeno prije

na

Na proljeće prošle godine grčki biznismen Petros Statis kupio je dva crnogorska portala – Analitiku i Cafe Del Montenegro (CDM), i tako postao vlasnik čak četiri crnogorska medija: osim ta dva portala Statis je većinski vlasnik i dvije dnevne novine – nekadašnje državne Pobjede koju je preuzeo krajem 2014. godine i Dnevnih novina koje zvanično posjeduje od 2013. godine, iako mnogi izvori i podaci govore da je on utemeljivač tih novina čiji je prvi primjerak objavljen u oktobru 2011. godine.

Iza Statisovog širenja na medijskom tržištu ne stoji očigledna ekonomska logika, pokazuje dostupna finansijska i poslovna dokumentacija. Dvije dnevne novine skupi su projekti koji ne donose profit i u koje treba dodatno ulagati. Zato se od početka spekulisalo da se radi o drugačijoj vrsti trgovine i da grčki biznismen finansira i održava ove medije, koji drže stranu Vladi premijera Mila Đukanovića, zbog interesa i privilegija u turizmu i drugim biznisima koje vodi u Crnoj Gori. Prema evidenciji Privrednog registra on je u Crnoj Gori osnovao 11 kompanija različitih djelatnosti: od turizma i hotelijerstva, preko telekomunikacija i poljoprivrede.

U vrijeme kada je grčki biznismen kupio Pobjedu, bivša državna novina bila je u višemilionskim dugovima. Raniji pokušaji da se Pobjeda privatizuje propali su, a Vlada je nezakonito duže od deceniju finansirala tu dnevnu novinu iz budžeta, zdušno je pri tom koristeći za obračun sa kritičarima. Prema zakonu o medijima iz septembra 2002, Pobjeda je još tada morala biti prodata ili ugašena.

Posljednji tender za njenu prodaju propao je na proljeće 2012. godine. Tada je prijatelj premijera Đukanovića, nedavno uhapšeni bivši ministar odbrane BiH Fahrudin Radončić, koji je u to vrijeme i zvanično bio vlasnik sarajevskog Dnevnog avaza, odustao od te trgovine, uz pojašnjenje da Pobjeda nije „lider na tržištu” i da se radi o „skupom projektu”. Pri tom, u vlasništvu bivše državne novine tada je bila vrijedna nekretnina – u revizorskom izvještaju Pobjede iz 2013. godine procijenjena na 4.887.432 eura. Radončiću ni to nije bilo dovoljno.

Zgradu je u februaru 2013. godine na sebe uknjižila Vlada, pa ona nije bila dio paketa kada je Pobjedu od države kupio Petros Statis u decembru 2014. godine. Koji je onda bio interes grčkog biznismena da preuzme nekadašnju državnu novinu?

Zarada od prodaje novine sigurno nije. Samo u prva dva mjeseca 2014. godine, u kojoj je Statis kupio Pobjedu, njen gubitak, pokazuje finansijski izvještaj za taj period, iznosio je 413.665 hiljada eura. Bio je to samo nastavak trenda propadanja. Godišnje, pokazuje finansijska dokumentacija, Pobjeda je gubila u prosjeku dva miliona eura.

Prema finansijskom izvještaju za 2013. godinu, gubitak Pobjede te godine bio je veći za nešto preko dva miliona eura u odnosu na 2012. godinu. Na sjednici UO Pobjede održanoj 21. 06. 2013. godine u zapisniku broj 28/02 konstatuje se da je i u 2012. godini Pobjeda poslovala sa gubitkom od – 2.472.805 eura. „To je 38,2 odsto više u odnosu na prethodnu 2011. godinu”, navodi se u zapisniku. Gubitak je, pri tom, rastao i pored smanjenja plata i racionalizacije koja je, kako se navodi u zapisniku, sprovedena te godine.

Prihodi od prodaje novinskih izdanja, konstatuje se dalje u zapisniku, manji su za 23,38 odsto u odnosu na prethodnu godinu. „Evidentan je i pad tiraža dnevnog lista Pobjeda iz mjeseca u mjesec i na godišnjem nivou iznosi 17,53 odsto”, stoji u tom dokumentu.

Da nema ekonomskog opravdanja da Pobjeda nastavi sa poslovanjem, konstovano je i u nezavisnom revizorskom izvještaju iz 2013. godine. „Gubitak Društva na dan 31.12.2012. godine iznosi 25.941.188, a njegov kapital na taj dan iznosi 18.349.639 eura. Negativan iznos od 7.591.549 eura predstavlja nedostajuću ‘pojedenu’ supstancu, što po našem mišljenju dovodi u pitanje nastavak poslovanja ovog poslovnog subjekta”, konstatuje se u izvještaju nezavisnog revizora Mont Audit.

Vlada je ipak nastavila da finansira državnu novinu novcem građana sve do decembra 2014. godine kada je prešla u Statisove ruke. Tokom decenije Pobjedinog nezakonitog poslovanja Vlada je nekoliko puta otkupljivala višemilionske dugove Pobjede pretvarajući ih u akcijski kapital. Gubici su rasli i pored „novih početaka” i otpisanih dugova, višemilionskih davanja iz budžeta godišnje, ali i drugih sredstava koje je Pobjeda na račun oglašavanja povlačila iz javnih fondova i preduzeća.

Prema dokumentaciji Privrednog suda, Statis je za cijenu od 757 hiljada eura dobio štampariju, tri manje nekretnine u Baru, Nikšiću i Žabljaku u kom su se nalazila dopisništva, više automobila i gomilu kancelarijskog materijala. Iako vrijedna, štamparija teško da je mogla biti ekonomsko opravdanje za nastavak izdavanja lista koji je kontinuirano pravio gubitke.

Pobjeda, čiji su gubici i dugovi cijelu deceniju pokrivani iz budžeta, prodata je mimo tendera, neposrednom pogodbom, a cijeli proces, od njenog uvođenja u stečaj do prodaje, odigrao se vrlo brzo i transparetno koliko to zakonski minimum nalaže.

Pobjeda je uvedena u stečaj na ljeto 2014, na predlog Poreske uprave Crne Gore koja je prinudnu naplatu poreskog duga Pobjede od 358.494, 66 eura zatražila 21. 07. 2014. godine. Tri sedmice kasnije, 6. avgusta, Privredni sud je donio rješenje o uvođenju stečaja, a kako stečajna uprava Pobjede nije podnijela plan za reorganizaciju, 13. oktobra 2014, donijeto je i rješenje o bankrotstvu. Već sjutradan, 14. oktobra 2014, prema dokumentaciji Privrednog suda, na adresu stečajnog upravnika Pobjede Milana Markovića stigla je ponuda Statisove kompanije Media Nea. Odbor povjerilaca Pobjede prihvatio je ponudu šest dana kasnije, 20. oktobra 2014. godine. Prema Zakonu o stečaju preduslov za prodaju neposrednom pogobom je odobrenje Odbora povjerilaca.

Po Zakonu, reorganizacija se sprovodi „ako postoje ekonomski opravdani uslovi za nastavak dužnikovog poslovanja”. Bilo je nejasno zašto Media Nea kupuje kompaniju koju i stečajna uprava vidi kao firmu „koja nema objektivnih uslova za reorganizaciju” i nastavak poslovanja. Da nema uslova za reorganizaciju naveo je stečajni upravnik Pobjede Milan Marković u pismu sudiji, koji je vodio stečaj, Blažu Jovaniću, te članovima Odbora povjerilaca u oktobru 2014.

Statis je kupoporodajnim ugovorom uz sve preuzeo i obaveze prema zaposlenima, nastavljajući da izdaje novinu čiji je tiraž do tada u kontinuitetu padao, a dugovi rasli.

Media Nea je pri tom, pokazuju podaci Privrednog suda, u oktobru 2014. kada je dala ponudu za Pobjedu imala kapital od 70 hiljada eura. To je čak deset puta manje od cijene koju je Statis ponudio i za koju je na kraju kupio Pobjedu – 757.000 eura.

Na dan kada je Media Nea isplatila cijelu dogovorenu sumu za kupovinu Pobjede, 1. decembra 2014. godine, iz Statisove First financial banke (Univerzal banka), sa računa njegove kompanije First financial holdings, koja se bavi trgovinom voća i povrća i koja je osnivač Media Nee, uplaćeno je 757 hiljada eura na račun Media Nee, koliko je bila cijena dogovorena za kupovinu Pobjede, pokazuje dokumentacija Privrednog suda. Prema evidenciji Privrednog suda, ni novčani kapital First financial holdings mjesec dana ranije, u novembru 2014. nije bio dovoljan za kupovinu Pobjede, i iznosio je tek 184 hiljade eura. Statis je izgleda morao ulagati dodatni novac.

Deset dana nakon što je isplatila cijenu za državnu novinu, 12. 12. 2014. godine, Media Nea osnovala je kompaniju Nova Pobjeda. Za izvršnog direktora Nove Pobjede imenovan je Draško Đuranović, i bivši vlasnik portala Analitika koji je sada u Statisovom vlasništvu.

Pobjeda je nastavila sa provladinom uređivačkom politikom. Zanimljivo je da se u Pobjedi trenutno štampa i srpski tabloid Informer, kako se navodi u impresumu tabloida čija je uređivačka politika, kako se konstatuje i u izvještaju Instituta za medije iz decembra 2015, na istom provladinom fonu.

Ni drugi Statisov medijski projekat u Crnoj Gori, Dnevne novine, nije bio jeftin.

Dnevne novine pokrenute su 10. oktobra 2011. godine. Tada je kompanija Media Nea koja je zvanično pokrenula projekat, prema evidenciji Privrednog suda, bila u stopostotnom vlasništvu Borisa Darmanovića, bivšeg vlasnika portala CDM. Dnevne novine su se u prvih pola godine dijelile besplatno. Prema više procjena to je moralo koštati najmanje milion eura ulaganja u tom periodu.

Osnivački akti te kompanije pokazuju međutim da je kada je pokrenuo milionski vrijedne Dnevne novine, kapital Darmanovićeve kompanije Media Nea iznosio – 1 euro!

Darmanovićeva Media Nea je sa kapitalom, od jednog eura tada ne samo pokrenula skup i neizvjestan projekat kao što su Dnevne novine, nego se mjesec kasnije, u novembru 2011. godine, prijavila za kupovinu Pobjede koja je grcala u dugovima. Nije bilo jasno ne samo zašto je Darmanović zainteresovan za kompaniju čije poslovanje nema budućnost, nego i kako namjerava da je kupi s obzirom na to da nije ispunjavao uslove tendera.

Na tom tenderu iz 2011. godine, Vlada je tražila da firma koja bude preuzela Pobjedu ima aktivu vrijednu 15 miliona eura, najmanje trogodišnje iskustvo u obavljanju osnovne djelatnosti i minimum osam miliona eura prihoda na kraju prethodne poslovne godine.

Darmanović je tada pojasnio da očekuje da će mu u pomoć da ispuni uslove i kupi Pobjedu „radi proširenja asortimana” priteći Petros Statis. Statis tada očito nije bio zainteresovan, pa je tender, pošto je Radončić odustao – poništen.

Darmanović je insistirao da se radi samo o potencijalnom partnerskom odnosu između njega i Statisa i da su Dnevne novine njegov vlastiti projekat iza kog se ne krije grčki kapital, kako se još tada sumnjalo.

Zanimljivo je, međutim, da je na svom sajtu petrostathis.com grčki biznismen naveo da posjeduje više medija u Crnoj Gori i da je on „utemeljivač Dnevnih novina”.

Zvanično, Statis je Dnevne novine preuzeo skoro dvije godine nakon što su osnovane, u julu 2013. godine.

Prema podacima Privrednog suda, on je kompaniju Media Nea koja je bila izdavač Dnevnih novina kupio preko svoje firme First financial holdings 19. jula 2013. godine. Na račun Media Nee tada je leglo 70 hiljada eura sa računa First financial holdings u First financial banci. Statis je postao većinski vlasnik Media Nee sa 99,9 odsto kapitala, dok je Boris Darmanović upisan kao vlasnik 0,01 odsto kompanije sa osnivačkim kapitalom od jednog eura. Darmanovićeva direktorska ovlašćenja, prema statutu kompanije iz tog perioda, ograničena su na poslove do 500 eura.

Statis je kompaniju koja je kupila Media Neu, First financial holdings, pokazuju osnivački dokumenti, pokrenuo skupa sa of-šor kompanijom Stangat limited sa Kipra, čiji vlasnici nijesu poznati javnosti. Tokom 2009. godine Statis je preuzeo u potpunosti kompaniju od suosnivača Stangat limited. Prenos svog udjela u ime te of-šor kompanije sa Kipra, kao njen osnivač, potpisao je grčki brodovlasnik Viktor Restis. Restis je vodio većinu aktuelnih Statisovih poslova u Crnoj Gori. Povukao se 2013, kada je uhapšen u Grčkoj, a njegove poslove u Crnoj Gori nastavio je Statis. Iako se vjeruje da Restis ne posluje više u Crnoj Gori, Stangat limited je prema Privrednom registru Poreske uprave i dalje vlasnik dvije ovdašnje kompanije sa grčkim kapitalom – Golden estate i Vires.

U vrijeme kada su milionski vrijedan projekat, Dnevne novine, pokrenute, kompanija Adriatic properties 2, koju su tada vodili Statis i Restis skupa, a koja gazduje Svetim Stefanom dugovala je više od pola miliona eura za zakup ovog bisera crnogorskog turizma. Iako je to bio razlog za raskid ugovora o zakupu, Vlada to nije učinila. Dug te kompanije po osnovu neplaćenog zakupa u oktobru 2012. iznosio je 2,6 miliona eura. Na kraju, Vlada je dozvolila da se dug izmiri u ratama. U decembru prošle godine Budvanska rivijera od koje zakupljuju Sveti Stefan, poslala je na adresu Adriatic properties fakturu od 1,4 miliona eura duga za zakupninu.

Iz konkurentskih dnevnih listova Vijesti i Dana, koje su kritički orijentisani prema Vladi, više puta su ocijenili da su Dnevne novine „dampinškim cijenama” pokušavale da unište konkurenciju, te da je to zapravo pravi razlog njihovog osnivanja. Da se unište Đukanovićevi kritičari.

Samo dan kasnije nakon što je Statis zvanično preuzeo Dnevne novine, premijer Milo Đukanović donio je predlog br: 01-1114/3 da se Statisu izda crnogorsko državljanstvo, što je i učinjeno.

Prema Privrednom sudu, osnivač Statisove Adriatic properties je of-šor kompanija Aidway Investment Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, čiji su vlasnici nepoznati. Kako je prije nekoliko godina otkrila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ovlašćena zastupnica te kompanije bila je Ana Đukanović, tada Ana Kolarević, sestra premijera Đukanovića.

MANS je u januaru 2012. godine podnio krivične prijave protiv više aktuelnih i bivših ministara i lokanih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija pod kontolom Viktora Restisa i Petrosa Statisa, a koje su bile zakupci Svetog Stefana i gazdovale Rudnikom mrkog uglja u Beranama.

U prvoj krivičnoj prijavi MANS je teretio zakupca hotela Sveti Stefan da je u kontinuitetu nesmetano kršio ugovorne obaveze ne snoseći bilo kakve sankcije, da je rekonstruisao hotel bez građevinske dozvole i sagradio dva nelegalna objekta u Miločerskom parku. MANS je objavio dokumenta nadležne inspekcije u kojima se kompaniji Adriatic properties nalaže rušenje tih objekata, što nije učinjeno.

U drugoj prijavi Vlada se tereti da je Statisu omogućila da na nezakonit način dođe do koncesija za eksploataciju uglja na period od 20 godina, te da nije raskidala ugovor iako obaveze nijesu bile ispoštovane. Statis je tada kazao da su optužbe MANS-a protiv Restis grupe bazirane na lažima i manipulacijama i da predstavljaju dio političke igre.

Jedan od posljednjih ustupaka koje je Statis dobio od Đukanovićeve Vlade je aneks ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža koji je usvojen krajem prošle godine u parlamentu. Tim aneksom Vlada je tražila da se Statisu odobri produženje roka zakupa hotela sa 30 na 42 godine, smanji zakupnina 30 odsto, odobri gradnja 66 apartmana za prodaju, kao i da se oslobodi duga za zakupninu od 250 hiljada eura i buduće zakupnine do izrade prostorno – planske dokumentacije.

Aneks najprije nije dobio podršku parlamentarne većine u julu prošle godine. U međuvremenu, izglasan je zahvaljujući glasovima Pozitivne Crne Gore, male opozicione partije koju odavno optužuju za političku korupciju. Ostatak opozicje i koaliciona Socijaldemokratska partija (SDP) tvrde da se aneksom obezbjeđuje kupoprodaja zemljišta ispod apartmana, ali da to niko neće da kaže.

Iako Statisovi poslovi u medijima na izgled nemaju ekonomsku logiku, njegov posao u turizmu čini se ima.

U februaru ove godine dnevni list Vijesti objavio je da Statis već tri godine ne plaća kiriju za HTP Miločer zbog čega je to preduzeće u problemu pa se zadužilo kod njegove banke za kredit od 750 hiljada eura. Ukoliko kredit ne bude isplaćen, hotel Kraljičina plaža sa dvorištem mogao bi pripasti Statisovoj banci.

U proljeće prošle godine Statis, nakon dvije dnevne novine kupuje konačno i dva portala, Analitiku i CDM. Analitiku je pruzeo od direktora svoje Pobjede Draška Đuranovića, a CDM od direktora svojih Dnevnih novina Borisa Darmanovića. O tim transakcijama nema dokumentacije u Privrednom registru Poreske uprave, iako je u elektronskoj evidenciji registra zabilježeno da je Statis kupio ta dva portala. Zato se ne zna koliko je novca Statis platio portale. U Poreskoj upravi objasnili su da je razlog za nedostatak dokumentacije najvjerovatnije to što je osnivači nijesu preuzeli iz Pivrednog suda.

Analitiku, odnosno kompaniju Portal Press, Statis je kupio preko svoje First financial holdings koja je od proljeća prošle godine stopostotni vlasnik kompanije. Prema elektronskoj evidenciji CRPS direktorica je supruga Draška Đuranovića, Tinka. Tinka Đuranović bila je vlasnica velike distributivne kompanije Bega press, koja je ušla u stečaj ostavljajući za sobom ogromne dugove. Vlada Igora Lukšića je Bega pressu 2011. godine nakon uvođenja stečaja odobrila pomoć od 880 hiljada eura iz državnog budžeta, kako bi se namirio dug prema medijima. Najveći povjerilac Bega pressa, Futura Monte Stanka Subotića, Đukanovićevog prijatelja, pokazuje dokumentacija te kompanije u stečaju, nije isplaćen. Bega press je Subotiću ostao dužan oko 323.609 eura.

Statis je CDM preuzeo preko kompanije Media Nea. Kao direktor upisan je bivši vlasnik tog portala Boris Darmanović.

I portali Analitika i CDM prepoznati su kao provladini prije prodaje Statisu. Analitika godinama drži mjesto portala koji najviše novca odnosi po osnovu oglašavanja iz javnih i državnih fondova. Prema ocjenama Centra za građansko obrazovanje taj se novac dijeli netransparetno i bez jasnih kriterijuma.

Do izlaska ovog teksta grčki biznismen nije odgovorio na zahtjev koji mu je upućen mjesec dana ranije – da pojasni zašto je ulagao u skupe medijske projekte u Crnoj Gori, kupujući medije istog profila, dvije dnevne novine i dva portala.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

**Ovaj članak je nastao uz finansijsku podršku projekta South East European Media Observatory, podržanog od strane Evropske unije. Sadržaj ovog članka je odgovornost autorke Milene Perović-Korać i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo