Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKA EKONOMIJA PRIJE I PO DOLASKU DPS-A: Cunami

Objavljeno prije

7 godina

na

vlada-crne-gore

Prošlonedjeljna rasprava o povjerenju Vladi Mila Đukanovića bila je rijetka prilika da od (sedmostrukog) premijera čujemo kako on vrjednuje domete svog skoro dvadesetpetogodišnjeg boravka za državnim kormilom.

,,Ne prizivam viševjekovnu zaostalost Crne Gore kao pomoć radu ove Vlade. Naprotiv, smatram da je ova Vlada dobro radila”, kazao je premijer da bi, praktično u sljedećoj rečenici, insistirao kako je ,,nerazvijenost jevera naslijeđen problem”.

Stvari su jednako postavljene i kada bi se priča sa državnog svodila na nivo pojedinca i njegovog kvaliteta života. ,,Moramo se ostaviti demagogije da je Vlada kriva za sudbinu svakog građanina”, insistira premijer. Potom kao najveći uspjeh svoje vlade u ovom mandatu navodi smanjenje broja zavanično nezaposlenih. ,,Crna Gora je ‘90. imala 61 hiljadu nezaposlenih”, prisjetio se premijer računice po jednoj od nekoliko metodologija koje su od tada do danas (bile) u funkciji. Đukanović navodi da je ‘99. godine (zvaničan) broj nezaposlenih – 80 hiljada; nezavisnost (2006) dočekali smo sa 43 hiljade, 2014. bilo ih je 34, a na kraju prošle godine – 39 hiljada nezaposlenih. Premijer ima objašnjenje i za taj neželjeni rast. Prema njegovom tumačenju, porast broja nezapošljenih od pretprošle do prošle godine rezultat je ,,žena prijavljenih (Zavodu za zapošljavanje, prim. Monitora) da bi uživale trajnu naknadu po osnovu rođenja troje i više djece”.

Ovo objašnjenje je, vrlo moguće, tačno. Međutim, baš to ne ide u prilog premijerovim tvrdnjama. Zapravo, to pokazuje da u Crnoj Gori postoji armija nezaposlenih koji su odustali od prijavljivanja ZZZ zbog toga što ne vide nikakav smisao tog angažmana. I oni će zvaničnoj statistici ostati nevidljivi dok god ih neke suštinske promjene – u socijalnoj politici ili na tržištu rada – ne vrate iz letargije. Ili iz pečalbe.

Nije za šalu: posljednji popis održan u normalnoj SFRJ, onaj iz 1981. godine, pokazao je kako je tadašnja Jugoslavija imala skoro 650 hiljada radnika ,,na privremenom radu u inostranstvu”. Manje od dva posto bilo ih je iz Crne Gore. Tadašnja statistika bilježi 9.781 građanina Crne Gore na privremenom radu u inostranstvu. Procjene govore da je samo tokom prošlogodišnjeg ,,egzodusa” stanovnika sjevera, koji su, pritisnuti bijedom, krenuli po azil u Njemačku, iz Crne Gore otišlo više od četiri hiljade ljudi. Gdje su ih dočekale hiljade i hiljade onih koje su sa kućnih ognjišta otjerali nemaština, strah, sankcije, rat, ekonomsko i društveno beznađe.

I koliko njih je zbog neopravdanog odsustva brisano sa evidencije nezaposlenih?

Konačno, šta u Crnoj Gori znači biti zapošljen. Kada je Đukanovićev DPS došao na vlast (vladajući trojac ,,lijepih, mladih i pametnih” uz njega činili su još i Svetozar Marović i Momir Bulatović) prosječna plata u Crnoj Gori bila je veća od tadašnjih 750 maraka. A broj zaposlenih je bio, približno, jednak današnjem. Troškovi stanovanja, održavanja infrastrukture, obrazovanja i zdravstvene zaštite bili su, praktično, zanemarljivi. Svaka osnovna škola u Podgorici imala je stomatološku ordinaciju za svoje đake.

Čik pa danas u Podgorici pronađite zubara spremnog da djecu liječi po cjenovniku Fonda zdravstva. Na popravku se čeka duže nego što traju mlječni zubi.

Istovremeno, prošlogodišnji podacu nam kazuju koliko je mala razlika između minimalne plate (193 eura) i apsolutne linije siromaštva (186,5 eura je, prema računici nadležnih, ,,najniži nivo prihoda sa kojim osoba može da preživi u Crnoj Gori). Računalo se da 16 hiljada zapošljenih u Crnoj Gori, ili svaki 11-ti/ta koji imaju legalan posao, prima platu od 200 eura ili manju. Njih ispod linije apsolutnog siromaštva može gurnuti kupovina jednog jedinog lijeka. Isto istraživanje pokazalo je: svako deseto dijete u Crnoj Gori je siromašno. Baš kao i polovina stanovnika sjevernog regiona i većina seoskog stanovništva. Ovdje živi oko 30 hiljada penzionera čija penzija ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva. Konačno, prosječan stanovnik Crne Gore koji, u prosječnoj crnogorskoj porodici (tri člana) preživljava sa prosječnom zaradom (1,2 x 490 eura – podatak Monstata odnosi se na decembar prošle godine) vrijednom 195 eura po članu domaćinstva. Da se ne mučite – od apsolutne linije siromaštva dijeli ih nepunih deset eura po članu, ili 28 po prosječnom domaćinstvu.

Premijer je, ipak, zadovoljan postignutim. Došlo je do ozbiljnog restrukturiranja crnogorske privrede, navodi Đukanović – u dobrom smjeru – ,,zasnovali smo ekonomiju na onome što su naši resursi”.

Potom nam premijer predočava (,,pogledao sam sinoć te podatke”, kaže): ,,Godine 1951. poljoprivreda je činila 38,8 odsto našeg BDP. Devedesete godine je činila jedan posto. Tada je industrija činila 38 posto. Danas industrija čini 11, poljoprivreda osam, a turizam i usluge 60 odsto crnogorskog BDP”.

Šta to zapravo znači pokazuje još jedan Đukanovićev podatak iznijet tokom prošlonedjeljne rasprave – najveći crnogorski izvoznik i dalje je preduzeće koje se već dvije godine nalazi u bankrotu (nekadašnji KAP). Kada to znate postaje razumljivo što izvozimo aluminijske i bukove balvane, a uvozimo namještaj i al-foliju; izvozimo školovane pomorce (pošto je uništena domaća flota od 40-ak brodova oni su prinuđeni da plove na strancima) a uvozimo vodu, mlijeko, med, maslinovo ulje i so…

Ne treba biti ekonomski stručnjak da shvatite svu opasnost nacionalne ekonomije zasnovane na ,,turizmu i uslugama”. Dovoljno je biti funkcionalno pismen pa provjeriti zašto su se baš zemlje PIGS-a (Portugal, Italija, Grčka, Španija) našle u najvećim problemima tokom globalne krize: zato što je i njihova privreda u značajnoj mjeri (mnogo manjoj od crnogorske) zavisila od – turizma i usluga. Djelatnosti maksimalno osjetljivih na najmanji znak nestabilnosti.

Crna Gora je, hvalili su se Đukanovićevi čuvari lika i djela prošle nedjelje u Skupštini, za minulih 25 godina napravila tunel Sozina, Regionalni vodovod, dok je početak gradnje autoputa i drugog bloka Termoelektrane pitanje dana (da li je?).

Istine radi, nije to kompletan popis. Saobraćajnice Podgorica – Cetinje– Budva, Nikšić- Plužine, Risan –Žabljak, Novi – Nikšić danas su mnogo bolje nego što su bile prije 25 godina, ako ih je tada i bilo. Ali…

U godinama prije DPS-a, Crna Gora je dobila KAP, HE Pivu i Termoelektranu Pljevlja; prugu Beograd-Bar, Jadransku magistralu, tunel Budoš i put Budva – Cetinje – Podgorica-Nikšić; Jugooceaniju i Prekookeansku plovidbu; Radoje Dakić, Marko Radović, Gornji Ibar, Obod, Košutu, Vunko… I još mnogo toga uništenog i opljačkanog u minulih četvrt vijeka.

„Ova je Crna Gora prodala sve što je stvorila ona Crna Gora. Prodala, poklonila, raskubla, poharala kako god hoćete”, ustvrdio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić tokom brakorazvodne parnice njegove SDP i Đukanovićeve DPS, ,,Ne može zastava biti pokriće za krađu na izborima. Kada se neko hvata zastave, građani treba da se uhvate za džep da vide što će im biti oteto iz džepa”.

Premijer je imao spreman odgovor. ,,Sve da nijesmo napravili nijedan most, nijedan put ili luku, napravili smo državu!”

A oni što imalo bolje pamte znaju da Đukanović i njegovi nijesu napravili jednu nego tri države – SRJ, SCG, Crnu Goru. Samo što su prve dvije već upropastili.

Statistika (ne)laže

Pokušavajući da poslanike ubijedi u uspješnost svoje ekonomske politike u minulih četvrt vijeka, premijer je kao jedan od najslikovitijih dokaza koji mu idu u prilog naveo podatke o društvenom proizvodu po glavi stanovnika prije i nakon dolaska na vlast DPS-a. BDP po glavi stanovnika porastao je od 1990. do 2012. godine sa 2.055 na 6.200 dolara, naveo je Đukanović. ,,To govori da ova ekonomija nije nazadovala”. O tome, zaista, nema spora. Ni Vujica Lazović ne bi mogao osporiti da je šest hiljada veće od dvije. Jednako je neupitno da nam je skoro polovinu ostvarenog rasta donijela – inflacija dolara. Kalkulator inflacije koji možete pronaći na internetu pokazuje da su 2.055 dolara iz 1990. isto što i 3.678 dolara prije četiri godine. Stvarni rast je, dakle, razlika između 3,7 i 6,2 odnosno 6,5 hiljada $ (Svjetska banka naš BDP po stanovniku za ‘12. godinu računa za 300 dolara više od premijera – vidjeti tabelu). Malo ili mnogo? Možemo reći da je to stvar ličnog utiska. A možemo i uporediti podatke za Crnu Gori i zemlje iz našeg neposrednog okruženja, odnosno regije. Turska se u tabeli našla zbog ,,istorijskog alibija” po kome su Osmanlije krive za našu ekonomsku zaostalost. Prosto: Turska se pod Turcima razvija neuporedivo brže od Crne Gore pod DPS-om. Kako god da to shvatimo. Podaci preuzeti sa sajta Svjetske banke, uglavnom, pokazuju bitno drugačiju sliku stvarnosti od one koju nam želi prikazati DPS. Prema njima, samo je Makedonija u minulih četvrt vijeka ostvarila manji rast GDP per capito od Crne Gore. Jednako, uzmemo li za referentnu tačku zemalja bivše SFRJ i susjedne Albanije 2000. godinu, (prvu godinu mira nakon ratova koji su potresali Hrvatsku, BiH, Srbiju – od balvan revolucije do NATO intervencije) vidimo da je crnogorska privreda od tada rasla po istoj stopi kao albanska, brže od hrvatske i makedonske, a sporije od bosanske i srpske. Da li je neka vlada mogla bolje i brže, zapitao se premijer. Odgovor, za sada, možemo samo da pretpostavljamo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo