Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA OD SVAKE RUKE: Milo milosrdni

Objavljeno prije

na

Kiša predloga, ponuda i platformi o tome kako treba urediti vladu ne bi li vladajuća partija prestala da krade na izborima, pljuštala je protekle sedmice i nije prestala. Osnovne ponude pa proširene, pa precizirane, pa dopunjene. Pregovarači su takođe fluidna kategorija – jedni dolaze drugi odlaze, treći neće da pregovaraju, četvrti hoće da debatuju, ali u onome o čemu pregovaraju neće da učestvuju. I tako dalje, dan za danom, a dani prolaze.

Događaj sedmice desiće se kad ovaj broj Monitora bude odštampan. Za petak je zakazan parlamentarni dijalog u kojem učestvuju partije koje imaju poslanike, osim Demokratskog fronta. Na prvom njihovom sastanku nakon izglasavanja povjerenja Vladi, u ponedjeljak je premijer i lider DPS-a Milo Đukanović pojasnio ponudu opoziciji da uđe u vladu i precizirao da oko načina na koji bi ta stvar bila obavljena postoji mogućnost dogovora.

Đukanović je u međuvremenu sačinio dokument pod radnim imenom: „Osnovni elementi ponude za učešće opozicionih parlamentarnih partija u Vladi Crne Gore radi otklanjanja sumnji u izborni sistem”.

Ponovio je kako očigledno postoji potreba da se osnaži povjerenje u izborni proces i da se stvore uslovi za regularnost ovogodišnjih redovnih parlamentarnih izbora. Najbolji odgovor je, i dalje smatra, da ,,predstavnici opozicionih partija u vremenu do parlamentarnih izbora ostvare puni nadzor nad radom Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva poljoprivrede”.

Nema toga ko je živio u Crnoj Gori posljednjih četvrt vijeka i ko će povjerovati da se Đukanović, tek onako, jednoga jutra probudio velikodušan. Prije samo nekoliko mjeseci, odgovarajući početkom oktobra na zahtjev Demokratskog fronta za pad aktuelne i formiranje prelazne vlade premijer je poručio da bi to bilo ,,neustavno i nedemokratski”. Vlada, izabrana nakon izborne krađe dokumentovane kroz aferu Snimak, podsjetila je na Ustavnu odredbu da se ne može ,,uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Cinizam je blaga riječ.

Čaršija se, dok pokušava da objasni Đukanovićevu iznenadnu široku ruku pretežno bavi famoznim ,,pritiskom izvana”. Ko bi znao.

Kako god, darovi su tu. Ne ulazeći u način na koji će opozicija birati svoje predstavnike, Đukanović je naglasio da je neophodno da to budu osobe koje će dosljedno sprovoditi državnu politiku evroatlantskih integracija.

,,Ukoliko opozicija ne želi da prihvati takav opseg odgovornosti, ili nema adekvatne kandidate za ministarska mjesta u ovom trenutku, tačnije ako želi da se fokusira samo na kontrolu upotrebe državnih resursa u periodu do izbora, postoji i druga mogućnost: da kandidati opozicije dobiju poziciju pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima. To bi podrazumijevalo da bez potpisa tog pomoćnika ne može biti odobrena upotreba državnih resursa koji su u kontroli ministarstva u kojem radi, a koji bi mogli značiti zloupotrebu i narušavanje regularnosti izbornog procesa”, navodi Đukanović.

,,Politički, bilo bi primjereno da partije koje žele da iskoriste ovu mogućnost potpišu politički sporazum o saradnji u Vladi u cilju stvaranja uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Pravno, istovremeno sa izborom novih članova Vlade, usvojili bi poseban pravni akt koji bi obezbijedio da tako dogovoren model funkcionisanja Vlade ima potrebnu zasnovanost u pravnom sistemu države”, objasnio je Đukanović u predlogu.

Za DPS su prihvatljivi izbori i u junu i u oktobru. Đukanović smatra poželjnim da se i nakon eventualnog dogovora nastavi parlamentarni dijalog sa svim partijama oko drugih aspekata od kojih zavisi regularnost izbornog procesa. ,,Preteče Ranja”, prokomentarisali su zlobnici.

Pored Đukanovićeve, ove sedmice predstavljena je i platforma oko koje su saglasni lideri Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, Ujedinjene reformske akcije Žarko Rakčević i Demosa Miodrag Lekić. Oni su od učesnika parlamentarnog dijaloga tražili da donesu zajedničku odluku o uspostavljanju Vlade izbornog povjerenja prelaznog karaktera koja bi u nastupajućem periodu pripremila slobodne izbore. Oni predlažu da opozicija, predstavnici civilnog sektora i nestranačke ličnosti, pored preuzimanja pojedinih ministarstava, kontrolišu i ključne državne institucije koje su ranije zloupotrebljavane na izborima za potrebe DPS-a: Zavod za zapošljavanje, Fond rada, Direkciju za zapošljavanje, Investiciono-razvojni fond, Direkciju za saobraćaj, MUP, centre za socijalni rad, ANB – Generalni inspektorat, Upravu za nekretnine, Upravu carina, Upravu za šume, Fond PIO, Direkciju za razvoj malih i srednjih preduzeća, ZIKS, Upravu za inspekcijske poslove, Agenciju za elektronske medije i Generalni inspektorat MUP-a.

Đukanovićev i predlog dijela opozicionih partija biće razmatran u petak.

Koliko se zasad zna, Građanski pokret URA i Demokrate Alekse Bečića neće u inoviranu vladu. URA je objasnila da joj ne pripada da učestvuje u prelaznoj vladi zato što nije učestvovala na izborima 2012.  i nema izborni legitimitet. Demokratska Crna Gora neće razgovarati ni o jednoj ponudi koja podrazumijeva rekonstrukciju Vlade ,,Đukanović-Pajović”, jer bi to značilo prihvatanje političke korupcije na najvišem nivou i uspostavljanje novog principa ,,kupi, pa vladaj”, kazao je lider ove partije Aleksa Bečić.

SDP je objavila da bez dogovora sa opozicionim partijama koje učestvuju u parlamentarnom dijalogu, SDP neće participirati u vladi. Iz SNP-a su stigle vijesti da je šef poslaničke grupe te patrije Aleksandar Damjanović glasao da ne uđu u novu vladu.

Kad se, dakle, napravi presjek situacije u ovom času u renoviranu vladu ušli bi: Pozitivna, Demos, možda SNP i SDP, ako im ne bude smetalo to što URA neće.

Za parlamentarni dijalog zainteresovani su: SDP, URA, Demos i SNP, Demokrate nijesu.

Odbijajući da dođu na sastanak sa opozicijom u organizaciji Demosa, koji traje dok se ovaj broj Monitora štampa, iz Demokratskog fronta su poručili: ,,Imajući u vidu da je tema sastanka, na koji ste nas pozvali, povezana sa pregovorima o rekonstrukciji aktuelne Vlade Mila Đukanovića, koja je po mišljenju Demokratskog fronta, izgubila svaki demokratski legitimitet i koja je formirana krađom na parlamentarnim izborima, a opstaje političkom korupcijom u parlamentu, obavještavamo vas da predstavnici DF-a neće učestvovati na sastanku”. Ostaju, kazali su, otvoreni za ,,ozbiljne razgovore o jedinstvenom odgovoru opozicije u borbi za fer i slobodne izbore, koje jedino može organizovati nova prelazna vlada”.

Zasad je očigledno samo to da se svako prevashodno trudi da svakoga nadlukavi, i da sujete pršte daleko izvan granica dobrog ukusa. Iako se ne zna šta će na kraju biti, red za prvoborce uveliko je formiran. Vlast ističe kako bi sve mogla da pomlati na izborima ali je iz čiste velikodušnosti pristala da opoziciji ponudi svašta. Da bi sve mogla da pomlati i onako, ne ističe, ali podrazumijeva zaričući se kako će braniti državu.

SDP računa kako su njihov otpor vlasti kroz redove vlasti i pokretanje parlamentarnog dijaloga bili presudni za pomjeranja u društvu. Pozitivna, svakome ko pristane da sluša njene predstavnike, prikazuje kako je njena platforma koja je bila uslov da se održi Vlada Mila Đukanovića bila presudni korak koji će donijeti ,,suštinske promjene”, a ne ,,lov na glave”. Na drugoj strani Demokratski front smatra kako se ništa od svega toga ne bi dogodilo da nije bilo protesta.

U moru ponuda i pokuda ponuda, tek poneko se sjeti faktora – vrijeme. ,,Ako nova vlada ne bude formirana na početku martovskog zasjedanja, onda nam ne treba”, kaže za Monitor Džavid Šabović, šef poslaničkog kluba SDP-a.

Zadatak prelazne vlade morao bi biti da obezbijedi uslove za poštene izbore i makar minimalno dekriminalizuje društvo. Za to je potrebno vrijeme. Nekoliko mjeseci pred izbore, uključujući i mjesece godišnih odmora, ne može biti dovoljno ni za jedan ozbiljniji proces na tom putu. Potrebno je kontrolisati procese, a ne poteze. Ako se taj posao ne može uraditi do oktobra, izbori ne treba da budu u oktobru.

Prihvatanje ma kako atraktivne ponude na kratak rok ne može dovesti do slobodnih izbora. Prihvatanje takve ponude značilo bi da opozicija preuzima odgovornost za proces čiji bi ishod lako mogla biti još jedna pobjeda Đukanovićeve partije na izborima. Spasilac mira i obnovitelj nezavisnosti dobio bi i oreol reformatora. Poslije bi još samo falio predlog da se kanonizuje za života. Milo milosrdni.

Ako to ne bude umjela da uoči, opoziciji koja traži da uđe ovamo i onamo, najjednostavnije bi bilo da uđe u DPS.

Premda, ta ideja nije za bacanje ni u smislu kontrole izbornog procesa. Što bi se ljudi trošili da kontrolišu ministarstva, agencije i ostale strukture vlasti, kad svi znamo odakle sve kreće. Niko dosad nije ni pomenuo kako bi se, sve i ako bi opozicija kontrolisala, recimo, dijeljenje zvanične socijalne pomoći, onemogućilo djelovanje paralelnih partijskih komisija koje se bave istim poslom. Zapošljavanjem, socijalom, stambenim pitanjima – svim onim poslovima koji su dokumentovani kroz Izvještaj o radu podgoričkog odbora DPS-a.

Pretvara se Đukanović kad proziva opoziciju da možda nema dovoljno stručnjaka – znamo kakvi su njegovi. Za sprečavanje zloupotreba nije potrebna prevelika mudrost, nego pravi ljudi na pravim mjestima i dovoljno vremena. Teško da će opozicionari išta dobiti ako ne formulišu zajednički predlog i pokažu spremnost da istraju u borbi da on bude prihvaćen. Svaka ideja uključujući i ideju bojkota, mora imati pokriće u volji da se organizovano stane iza nje.

Nije dovoljno biti u pravu. Premijer u rukavu ima dovoljno kobajagi opozicije da organizuje još jedne kobajagi izbore. I pojede još četiri godine naših života.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo