Povežite se sa nama

MONITORING

VLADA OD SVAKE RUKE: Milo milosrdni

Objavljeno prije

na

Kiša predloga, ponuda i platformi o tome kako treba urediti vladu ne bi li vladajuća partija prestala da krade na izborima, pljuštala je protekle sedmice i nije prestala. Osnovne ponude pa proširene, pa precizirane, pa dopunjene. Pregovarači su takođe fluidna kategorija – jedni dolaze drugi odlaze, treći neće da pregovaraju, četvrti hoće da debatuju, ali u onome o čemu pregovaraju neće da učestvuju. I tako dalje, dan za danom, a dani prolaze.

Događaj sedmice desiće se kad ovaj broj Monitora bude odštampan. Za petak je zakazan parlamentarni dijalog u kojem učestvuju partije koje imaju poslanike, osim Demokratskog fronta. Na prvom njihovom sastanku nakon izglasavanja povjerenja Vladi, u ponedjeljak je premijer i lider DPS-a Milo Đukanović pojasnio ponudu opoziciji da uđe u vladu i precizirao da oko načina na koji bi ta stvar bila obavljena postoji mogućnost dogovora.

Đukanović je u međuvremenu sačinio dokument pod radnim imenom: „Osnovni elementi ponude za učešće opozicionih parlamentarnih partija u Vladi Crne Gore radi otklanjanja sumnji u izborni sistem”.

Ponovio je kako očigledno postoji potreba da se osnaži povjerenje u izborni proces i da se stvore uslovi za regularnost ovogodišnjih redovnih parlamentarnih izbora. Najbolji odgovor je, i dalje smatra, da ,,predstavnici opozicionih partija u vremenu do parlamentarnih izbora ostvare puni nadzor nad radom Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva poljoprivrede”.

Nema toga ko je živio u Crnoj Gori posljednjih četvrt vijeka i ko će povjerovati da se Đukanović, tek onako, jednoga jutra probudio velikodušan. Prije samo nekoliko mjeseci, odgovarajući početkom oktobra na zahtjev Demokratskog fronta za pad aktuelne i formiranje prelazne vlade premijer je poručio da bi to bilo ,,neustavno i nedemokratski”. Vlada, izabrana nakon izborne krađe dokumentovane kroz aferu Snimak, podsjetila je na Ustavnu odredbu da se ne može ,,uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Cinizam je blaga riječ.

Čaršija se, dok pokušava da objasni Đukanovićevu iznenadnu široku ruku pretežno bavi famoznim ,,pritiskom izvana”. Ko bi znao.

Kako god, darovi su tu. Ne ulazeći u način na koji će opozicija birati svoje predstavnike, Đukanović je naglasio da je neophodno da to budu osobe koje će dosljedno sprovoditi državnu politiku evroatlantskih integracija.

,,Ukoliko opozicija ne želi da prihvati takav opseg odgovornosti, ili nema adekvatne kandidate za ministarska mjesta u ovom trenutku, tačnije ako želi da se fokusira samo na kontrolu upotrebe državnih resursa u periodu do izbora, postoji i druga mogućnost: da kandidati opozicije dobiju poziciju pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima. To bi podrazumijevalo da bez potpisa tog pomoćnika ne može biti odobrena upotreba državnih resursa koji su u kontroli ministarstva u kojem radi, a koji bi mogli značiti zloupotrebu i narušavanje regularnosti izbornog procesa”, navodi Đukanović.

,,Politički, bilo bi primjereno da partije koje žele da iskoriste ovu mogućnost potpišu politički sporazum o saradnji u Vladi u cilju stvaranja uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Pravno, istovremeno sa izborom novih članova Vlade, usvojili bi poseban pravni akt koji bi obezbijedio da tako dogovoren model funkcionisanja Vlade ima potrebnu zasnovanost u pravnom sistemu države”, objasnio je Đukanović u predlogu.

Za DPS su prihvatljivi izbori i u junu i u oktobru. Đukanović smatra poželjnim da se i nakon eventualnog dogovora nastavi parlamentarni dijalog sa svim partijama oko drugih aspekata od kojih zavisi regularnost izbornog procesa. ,,Preteče Ranja”, prokomentarisali su zlobnici.

Pored Đukanovićeve, ove sedmice predstavljena je i platforma oko koje su saglasni lideri Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, Ujedinjene reformske akcije Žarko Rakčević i Demosa Miodrag Lekić. Oni su od učesnika parlamentarnog dijaloga tražili da donesu zajedničku odluku o uspostavljanju Vlade izbornog povjerenja prelaznog karaktera koja bi u nastupajućem periodu pripremila slobodne izbore. Oni predlažu da opozicija, predstavnici civilnog sektora i nestranačke ličnosti, pored preuzimanja pojedinih ministarstava, kontrolišu i ključne državne institucije koje su ranije zloupotrebljavane na izborima za potrebe DPS-a: Zavod za zapošljavanje, Fond rada, Direkciju za zapošljavanje, Investiciono-razvojni fond, Direkciju za saobraćaj, MUP, centre za socijalni rad, ANB – Generalni inspektorat, Upravu za nekretnine, Upravu carina, Upravu za šume, Fond PIO, Direkciju za razvoj malih i srednjih preduzeća, ZIKS, Upravu za inspekcijske poslove, Agenciju za elektronske medije i Generalni inspektorat MUP-a.

Đukanovićev i predlog dijela opozicionih partija biće razmatran u petak.

Koliko se zasad zna, Građanski pokret URA i Demokrate Alekse Bečića neće u inoviranu vladu. URA je objasnila da joj ne pripada da učestvuje u prelaznoj vladi zato što nije učestvovala na izborima 2012.  i nema izborni legitimitet. Demokratska Crna Gora neće razgovarati ni o jednoj ponudi koja podrazumijeva rekonstrukciju Vlade ,,Đukanović-Pajović”, jer bi to značilo prihvatanje političke korupcije na najvišem nivou i uspostavljanje novog principa ,,kupi, pa vladaj”, kazao je lider ove partije Aleksa Bečić.

SDP je objavila da bez dogovora sa opozicionim partijama koje učestvuju u parlamentarnom dijalogu, SDP neće participirati u vladi. Iz SNP-a su stigle vijesti da je šef poslaničke grupe te patrije Aleksandar Damjanović glasao da ne uđu u novu vladu.

Kad se, dakle, napravi presjek situacije u ovom času u renoviranu vladu ušli bi: Pozitivna, Demos, možda SNP i SDP, ako im ne bude smetalo to što URA neće.

Za parlamentarni dijalog zainteresovani su: SDP, URA, Demos i SNP, Demokrate nijesu.

Odbijajući da dođu na sastanak sa opozicijom u organizaciji Demosa, koji traje dok se ovaj broj Monitora štampa, iz Demokratskog fronta su poručili: ,,Imajući u vidu da je tema sastanka, na koji ste nas pozvali, povezana sa pregovorima o rekonstrukciji aktuelne Vlade Mila Đukanovića, koja je po mišljenju Demokratskog fronta, izgubila svaki demokratski legitimitet i koja je formirana krađom na parlamentarnim izborima, a opstaje političkom korupcijom u parlamentu, obavještavamo vas da predstavnici DF-a neće učestvovati na sastanku”. Ostaju, kazali su, otvoreni za ,,ozbiljne razgovore o jedinstvenom odgovoru opozicije u borbi za fer i slobodne izbore, koje jedino može organizovati nova prelazna vlada”.

Zasad je očigledno samo to da se svako prevashodno trudi da svakoga nadlukavi, i da sujete pršte daleko izvan granica dobrog ukusa. Iako se ne zna šta će na kraju biti, red za prvoborce uveliko je formiran. Vlast ističe kako bi sve mogla da pomlati na izborima ali je iz čiste velikodušnosti pristala da opoziciji ponudi svašta. Da bi sve mogla da pomlati i onako, ne ističe, ali podrazumijeva zaričući se kako će braniti državu.

SDP računa kako su njihov otpor vlasti kroz redove vlasti i pokretanje parlamentarnog dijaloga bili presudni za pomjeranja u društvu. Pozitivna, svakome ko pristane da sluša njene predstavnike, prikazuje kako je njena platforma koja je bila uslov da se održi Vlada Mila Đukanovića bila presudni korak koji će donijeti ,,suštinske promjene”, a ne ,,lov na glave”. Na drugoj strani Demokratski front smatra kako se ništa od svega toga ne bi dogodilo da nije bilo protesta.

U moru ponuda i pokuda ponuda, tek poneko se sjeti faktora – vrijeme. ,,Ako nova vlada ne bude formirana na početku martovskog zasjedanja, onda nam ne treba”, kaže za Monitor Džavid Šabović, šef poslaničkog kluba SDP-a.

Zadatak prelazne vlade morao bi biti da obezbijedi uslove za poštene izbore i makar minimalno dekriminalizuje društvo. Za to je potrebno vrijeme. Nekoliko mjeseci pred izbore, uključujući i mjesece godišnih odmora, ne može biti dovoljno ni za jedan ozbiljniji proces na tom putu. Potrebno je kontrolisati procese, a ne poteze. Ako se taj posao ne može uraditi do oktobra, izbori ne treba da budu u oktobru.

Prihvatanje ma kako atraktivne ponude na kratak rok ne može dovesti do slobodnih izbora. Prihvatanje takve ponude značilo bi da opozicija preuzima odgovornost za proces čiji bi ishod lako mogla biti još jedna pobjeda Đukanovićeve partije na izborima. Spasilac mira i obnovitelj nezavisnosti dobio bi i oreol reformatora. Poslije bi još samo falio predlog da se kanonizuje za života. Milo milosrdni.

Ako to ne bude umjela da uoči, opoziciji koja traži da uđe ovamo i onamo, najjednostavnije bi bilo da uđe u DPS.

Premda, ta ideja nije za bacanje ni u smislu kontrole izbornog procesa. Što bi se ljudi trošili da kontrolišu ministarstva, agencije i ostale strukture vlasti, kad svi znamo odakle sve kreće. Niko dosad nije ni pomenuo kako bi se, sve i ako bi opozicija kontrolisala, recimo, dijeljenje zvanične socijalne pomoći, onemogućilo djelovanje paralelnih partijskih komisija koje se bave istim poslom. Zapošljavanjem, socijalom, stambenim pitanjima – svim onim poslovima koji su dokumentovani kroz Izvještaj o radu podgoričkog odbora DPS-a.

Pretvara se Đukanović kad proziva opoziciju da možda nema dovoljno stručnjaka – znamo kakvi su njegovi. Za sprečavanje zloupotreba nije potrebna prevelika mudrost, nego pravi ljudi na pravim mjestima i dovoljno vremena. Teško da će opozicionari išta dobiti ako ne formulišu zajednički predlog i pokažu spremnost da istraju u borbi da on bude prihvaćen. Svaka ideja uključujući i ideju bojkota, mora imati pokriće u volji da se organizovano stane iza nje.

Nije dovoljno biti u pravu. Premijer u rukavu ima dovoljno kobajagi opozicije da organizuje još jedne kobajagi izbore. I pojede još četiri godine naših života.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BLAŽA JOVANIĆA: „Stečajna mafija“ pred stečajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar. Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao blizak porodici Đukanović. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

 

Prije više od pola godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) počelo je obračun sa korupcijom u vrhu sudske grane vlasti. Tada su pozdravljeni aplauzima političara, međunarodne zajednice, a i nevladinog sektora, koji je izrazio dozu sumnje u krajnji ishod ovih procesa.

Tužilaštvo je nedavno uspjelo da podigne optužnicu u predmetima protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Dok je rješenjem Višeg suda Medenica puštena da se brani sa slobode, Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Kontrola optužnice protiv Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar, a vanraspravnim krivičnim vijećem će predsjedavati sudija Boris Savić. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović. Ostali okrivljeni su pušteni na slobodu nakon podignute optužnice, jer nije bilo predloga za produženje pritvora.

Optužnica je podnijeta i protiv stečajnih upravnika Saše Zejaka, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, kao i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE.

SDT je u optužnici predložio i da se okrivljenima Jovaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba…

„Cilj (je) bilo vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su se koristile privredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce. Oni su državu oštetili kroz stečajne postupke u preduzećima Euromix Tours DOO Budva, Sotto la Collina’ DOO Podgorica, Nega Tours Montenegro DOO Budva, Bjelasica rada AD Bijelo Polje, Montri DOO Igalo, Princ & Co DOO Kotor, Montel’ – Motel Glava Zete DOO Nikšić i Jastreb DOO Podgorica.

„U kojima je okrivljeni Jovanić bio predsjednik i postupao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečajnog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pribavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okrivljenih i drugih lica kao saradnika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka ili za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to apsolutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili navodno učešće i rad u stečajnom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile realne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memoranduma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem  Ogimar MNE, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. On je istakao da pravosnažno okončani predmeti, a koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom nemaju nijednu manjkavost i nezakonitost a što se dokazuje činjenicom da ni stranke ni povjerioci nijesu imali primjedbi.

„Skoro svi predmeti interpretirani u krivičnoj prijavi su pravosnažno okončani što podrazumijeva da je izvještaj stečajnog upravnika u spornim stečajnim postupcima bio na oglasnoj tabli 15 dana, da su ispoštovane sve zakonske procedure koje podrazumijevaju zakazivanje završnog ročišta od strane stečajnog sudije, objavljivanje u Službenom listu Crne Gore u roku koji je propisan Zakonom i održana završna ročišta koja su javna i kojima su mogle da prisustvuju sve zainteresovane strane“, kazao je Jovanić u istrazi.

Istakao je da je u svakom predmetu stečajni upravnik dužan da nakon unovčenja stečajne mase izvrši povraćaj tog novca na depozit Privrednog suda. Pojasnio je i da je stečajni upravnik dužan i da te troškove stečajnog postupka opravda stečajnim povjeriocima. Negirao je da je sa namjerom neke postupke dodjeljivao određenim stečajnim upravnicima.

Za krivično djelo ‘stvaranje kriminalne organizacije‘ propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika kriminalne organizacije, dok je za krivično djelo ‘zloupotreba službenog položaja‘ propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do 8 godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao navodno blizak porodici Đukanović, prije svega kontroverznom biznismenu i predsjednikovom bratu Acu Đukanoviću. Godinama su nevladin sektor i opozicija dovodili u vezu Jovanića sa predsjednikom Milom Đukanovićem i Demokratskom partijom socijalista.

Jovanić je za Vijesti 2017. godine izjavio da nije u rodbinskim odnosima, ali da je „ponosan, na višedecenijsko porodično prijateljstvo sa Đukanovićem“. Odbjegli biznismen Duško Knežević nazvao ga je „vojnikom“ porodice Đukanović i „vođom stečajne mafije“ u Crnoj Gori.

Jovanić je godinama bio na meti kritika opozicije, zbog postupanja u stečajnim postupcima za više crnogorskih preduzeća. Opozicija je tražila da se ispita imovina stečajnih upravnika. Stotinama miliona eura vrijednom imovinom crnogorskih državnih preduzeća u stečaju prethodnih godina upravljali su preko Privrednog suda stečajni upravnici, odnosno stečajne sudije. Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija u slučajevima najvećih crnogorskih preduzeća Kombinata aluminijuma Podgorica, Boksita, Radoja Dakića, Vektra Boke, Brodogradilišta Bijela i Onogošta.

 

SDT: Postoji velika opasnost da Medenica pobjegne

Vijeće Višeg suda ukinulo je prošle sedmice pritvor Vesni Medenici. Oni su odbili predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se, nakon podizanja optužnice, produži pritvor bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Odluku su obrazložili argumentom da „ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljene“.

Tužilaštvo je, međutim, zbog „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba krivičnog postupka“ uložilo žalbu na rješenje vijeća Višeg suda. Međutim, Apelacionom sudu Crne Gore još nije dostavljena žalba iz Višeg suda u Podgorici, koje je dužno da proslijedi dokument SDT-a. Portparolka Višeg suda Marija Raković saopštila je Vijestima da Viši sud nije dostavio Apelacionom sudu žalbu SDT-a jer je ujutro, 17. novembra u 10 časova, zakazana kontrola optužnice u ovom predmetu.

„Spisi za odlučivanje po žalbi na rješenje o ukidanju privora nisu još uvijek dostavljeni jer je ujutro u 10 časova zakazana kontrola optužnice. Nakon toga će žalba SDT-a biti dostavljena Apelacionom sudu“, kazala je Raković.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, spisi predmeta se ne dostavljaju Apelacionom sudu prije ročišta za kontrolu optužnice jer će okrivljena Vesna Medenica da se pojavi na tom ročištu sjutra u zgradi Višeg suda. Navodno, prisustvo okrivljene Medenice trebalo bi da bude dokaz ili potvrda tvrdnji njene odbrane da ne želi da bježi i da će se odazivati na pozive suda u daljem krivičnom postupku, čime bi se otvorio put da vijeće Apelacionog suda – odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu.

SDT se žalilo na takvo pravno tumačenje, navodeći da postoji velika i realna opasnost da će Vesna Medenica pokušati da pobjegne. Oni su tražili da se iz vijeća Apelacionog suda izuzme sutkinja Evica Durutović tokom odlučivanja o određivanju pritvora Medenici. Sutkinja je bila izvjestilac prilikom donošenja ranije odluke po žalbi branioca okrivljene, jer postoje okolnosti koje „izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRAZOVANJE – KAKO DALJE: Lošiji od najlošijih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Analiza Ministarstva prosvjete i UNICEF-a za period od 2015. do 2020. pokazala je da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju

 

Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.

U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju, koji odgovara naprednim 5 i 6 nivoima. U razvijenim zemljama taj procenat je u prosjeku 10 odsto, dok u zemljama sa najboljim postignućima on iznosi 20 procenata i više.

S druge strane, na domaćem terenu, u posljednjih pet godina u Podgorici imamo konstantan broj učenika koji dobijaju „Luču“ u iznosu od 15 odsto od svih upisanih učenika u završnom razredu osnovne škole.

Tokom predstavljanja Analize srednjoškolka Jelena Jovanović ukazala je na neke od problema ovdašnjeg obrazovanja: „Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno – profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom“.

Ona je kazala da sistem mora da se digitalizuje i poručila: „Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada“.

Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori upozorio je i da dvoje od troje djece pohađaju osnovne škole s nedovoljnom infrastrukturom. On je istakao da ovo ukazuje da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. „Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu“, istakao je Santander.

U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Ističe se i da su javna ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori relativno niska u odnosu na međunarodne standarde iako je Vlada Crne Gore povećala relativnu potrošnju na obrazovanje sa 7,6 u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i na taj način smanjila razliku u odnosu na međunarodni prosjek, koji iznosi 9 do 11 odsto, s izuzetkom Švedske s potrošnjom od 15,8% u 2017.

Kako to izgleda u praksi u Analizi se objašnjava da su u predškolskom obrazovanju prosječni izdaci po djetetu porasli za oko 28,7%, sa 942 eura 2015. godine na 1.212 eura u 2020. U Srednjem obrazovanju potrošnja po učeniku se takođe povećala sa 1.089 eura na 1.480 eura u 2020. godini.

Najviše, oko polovine izdataka Ministarstva prosvjete odlazi na osnovno obrazovanje – 69,6 miliona eura u 2015. godini, 82,5 miliona eura u 2020. godini. Budući da ukupni upis u osnovno obrazovanje ostaje na prilično stabilnom nivou od oko 68.000 učenika godišnje, izdaci po učeniku nominalno su porasli za 17,8 odsto, sa 1.022 eura u 2015. na 1.204 eura u 2020. godini.

Kada se ulaganja u obrazovanje, koja su od 1.000 do 1.400 po djetetu u zavisnosti od godine i nivoa obrazovanja, uporede sa ulaganjima u pomenutom preriodu za preko 4.000 službenih automobila u iznosu od oko osam miliona eura godišnje samo za gorivo – sve je jasno.

O tome u Analizi govori i odjeljak o ulaganjima u infrastrukturu. Ukupni kapitalni budžet nominalno se povećao sa 45,2 miliona eura u 2015. na 76,8 miliona eura u 2020, dok se udio kapitalnog budžeta koji se izdvaja za obrazovni sektor značajno smanjio. Udio potrošen na obrazovanje smanjio se sa 12,3% u 2015. na 5,5% u 2020. Ovaj trend, koji ukazuje na činjenicu da se obrazovanju ne daju prioriteti u kapitalnom budžetu, u direktnoj je suprotnosti s urgentnošću potrebe da se riješi goruće pitanje školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navodi se u Analizi.

U Analizi su pobrojani i brojni drugi problemi koji muče obrazovanje u Crnoj Gori – od nedostatka valjanjih statističkih podataka, do neusklađenosti sa tržištem rada. Kao i brojni statistički podaci koji zabrinjavaju: samo 89 psihologa bilo je zaposleno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2020/21. godini.

Santander je naveo i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Anketa koja je sprovedena tokom rada na ovoj Analizi pokazala je veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije – društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom epidemije izazvane kovidom-19.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković predočila je analizu koju je ova organizacija radila u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom, koja je  pokazala da nam nedostaju nastavnici matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika… „U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.

Poručila je da ako „nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.

Koliko smo daleko od takvog društva kao da su postali svjesni i u institucijama, pa iz Ministarstva prosvjete najavljuju bar neke promjene.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U izradi najavljene Strategiju razvoja obrazovanja do 2030. i dalje će učestvovati UNICEF, a iz Delegacije EU su obećali finansijsku pomoć tokom izrade Strategije.

Džabe nam sve strategije ako se ne promijene prioriteti. Pa da se krene od osnovnog – gradnje novih škola i vrtića.

 

Poboljšanja

Neka od malobrojnih poboljšanja u sistemu obrazovanja registrovana su u Analizi. Tako je tokom analiziranog perioda (2015–2020) naročito brzo rastao stepen pristupa ranom i predškolskom obrazovanju, na šta ukazuje porast bruto stope upisa, koja je porasla sa 64,4 u 2015. godini na 76 odsto u 2020. Uprkos tome, obuhvat ovim nivoom obrazovanja i dalje je daleko ispod zacrtanog EU prosjeka od 95 odsto obuhvata djece starije od četiri godine.

I u osnovnom obrazovanju evidentno je poboljšanje u pogledu pristupa i uspješnog završavanja tog nivoa obrazovanja, pri čemu je udio onih koji napuštaju školu smanjen.

Srednjoškolsko obrazovanje, koje nije obavezno, takođe karakterišu slični pozitivni trendovi u pogledu pristupa i stope očekivanog trajanja školovanja. Stope tranzicije između nivoa obrazovanja su visoke, pa se i prosječno očekivano vrijeme provedeno u srednjem obrazovanju popravilo sa 3,12 godina u 2015. godini na 3,35 godina u 2020.

Stope pristupa i uspješnog završavanja romske i egipćanske djece takođe su porasle u posmatranom periodu, ali uglavnom u osnovnom obrazovanju (gdje se stopa pristupa povećala na 77 odsto, a stopa uspješnog završavanja na 56 odsto), dok su stopa pristupa predškolskim ustanovama te stopa pristupa i stopa završavanja srednje škole i dalje vrlo niske – 15–36 odsto na različitim nivoima ranog obrazovanja, 3–7 odsto kada je riječ o svim razredima srednjeg obrazovanja. Pristup redovnim školama povećan je i za djecu s posebnim potrebama, i to na svim nivoima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo