INTERVJU
LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici srpski narod proglašava genocidnim
Objavljeno prije
5 mjesecina
Objavio:
Monitor onlineI bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu
MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?
VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.
No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.
MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?
VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena. .
MONITOR: Rezolucije GS UN-za razliku od onih koje se izglasaju u Savjetu bezbednosti, nemaju obavezujuću moć. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je, ipak, specifična, posebno što podrazumijeva i Dan sjećanja i promišljanja…Tu je i obaveza članica UN da ne dozvole negiranje genocida u Srebrenici. Da li je njen značaj prevashodno simbolički i omaž žrtvama ili bi njena snaga mogla nadmašiti neprinudni nivo rezolucija izglasanih u Generalnoj skupštini?
VELJAK: Hoće li učinci izglasavanja Rezolucije nadmašiti simboličku razinu – ovisi u prvom redu o zemljama članicama. Sasvim je sigurno da će značajan dio demokratskih država (a vjerojatno i nekih islamskih) zaista uvesti spomendan sjećanja na genocid, te unijeti u zakonodavstvo zabranu negiranja genocida (kao što je to već učinjeno sa zabranom negiranja holokausta i s kriminalizacijom antisemitizma), ali nije realno da će se išta od toga dogoditi u zemljama koje sponzoriraju režime u Beogradu i Banjaluci. Obilježavanje Dana sjećanja bit će još jedna globalna razdjelnica.
MONITOR: Nedavno je izabrana nova Vlada Hrvatske koju pobjednički HDZ ne bi mogao formirati bez ultra- desnog Domovinskog pokreta. Hoće li ovo novo partnerstvo HDZ-a uticati na njen rezultat na izborima za Parlament EU?
VELJAK: U novoj vladi nema predstavnika srpske nacionalne zajednice, što predstavlja Plenkovićev ustupak Domovinskom pokretu. Ujedno, ova nova koalicija favorizira skretanje HDZ-a u desno. Ne mogu predvidjeti kako će se to odraziti na rezultate predstojećih izbora za Europski parlament, ali po svemu sudeći, neće imati značajnijeg utjecaja.
MONITOR: Kakva su Vaša predviđanja u vezi sa djelovanjem ove treće vlade Andereja Plenkovića ?
VELJAK: Vlada će do daljnjega biti stabilna, sve dok bude zadovoljavala financijske interese Pave Vujnovca, danas najznačajnijega hrvatskog tajkuna, financijera Domovinskog pokreta i navodno bliskoga Putinovim tajkunima. Naravno, to ograničava Plenkovićev utjecaj u sferi ekonomije. Usput, novi ministar privrede, čiji otac i brat posjeduju jednu značajnu firmu u Bosni i Hercegovini, dospio je ovih dana u centar pažnje javnosti, kad je otkriveno da je svoju diplomu stekao iz područja fizičke kulture na Univerzitetu u Travniku: tvrdi se da se u Travniku diploma može kupiti na lokanom buvljaku, te se iskazuje sumnja da je upravo to bio slučaj s dotičnom diplomom. Travnički rektor zaprijetio je tužbom zbog povrede ugleda institucije kojoj je na čelu, našto ga je jedna zastupnica u Hrvatskom saboru pozvala da iznese dokaze kojima bi se opovrgla sumnja u kupovinu diplome (čak magisterija!) na buvljaku.
Do eventualne destabilizacije vlade može doći u slučaju većih iznenađenja na izborima za parlament EU (u kojem god smjeru oni išli) ili pak u slučaju kakve nepredviđene krize (domaće ili globalne). Ne vjerujem da se tako nešto može dogoditi u bližoj budućnosti – ali nikad se ne zna!
MONITOR: Glavni tužilac MKS, Karim Kan, zatražio je od Pretpretresnog vijeća, izdavanje naloga za hapšenje Benjamina Netanjahua, Joava Galanta i trojice lidera Hamasa-Jahje Sinvara, Mohameda Deifa i Ismaila Hanijea koje smatra odgovornim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Šta očekivati?
VELJAK: Ukoliko MKS prihvati pokretanje postupka to će biti veoma značajan doprinos uspostavljanju kulture kažnjivosti ratnih zločina, a ujedno i jačanju uloge međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava. Osobno sam skeptičan da će taj postupak doista biti pokrenut, veći je broj razloga koji govore u prilog toj skepsi, počevši od nevoljkosti SAD i Europske unije da izjednačavaju ratne zločine što ih izraelska vojska čini u Gazi sa zločinima što ih čini Hamas. To je velika šteta, jer pragmatični motivi (konkretno Bidenova bojazan da će podrškom progonu Netanyahua izgubiti značajan dio svojega biračkog tijela, koja će rezultirati pritiscima na sud) i dalje dominiraju nad prakticiranjem principa pravednosti, koje uključuje i kažnjivost svakog prekoračivanja humanitarnog prava.
Može se očekivati intenziviranje podrivačkih aktivnosti za povratak Crne Gore u okvire „srpskog sveta“
MONITOR: Vučić je diplomatsku akciju Crne Gore sa unošenjem amandmana u tekst Rezolucije protumačio kao nametanje Srbiji i Srbima političke i moralne odgovornosti. Da li je Vučić tek neprijatno iznenađen neposlušnošću Podgorice ili se radi i o nečem drugom?
VELJAK: Radikali i nacionalsocijalisti doživjeli su emancipaciju Crne Gore kao težak udarac svojim velikosrpskim pretenzijama i do danas se nisu pomirili s činjenicom da je Crna Gora krenula putem euroatlantskih integracija. Danas su posebno uznemireni neposlušnošću aktualne crnogorske vlasti: niti je ona otpriznala Kosovo, niti se solidarizirala s beogradskim režimom u njegovom pokušaju odbacivanja spomenute rezolucije Generalne skupštine UN. Stoga se može očekivati da će ruska agentura u Crnoj Gori zajedno s domaćim kvislinzima intenzivirati podrivačke aktivnosti usmjerene na povratak Crne Gore u okvire „srpskog sveta“. A o sposobnostima i o odgovornosti racionalnog dijela političke elite i građanskoj podršci većinske Crne Gore emancipatorskoj politici ovisit će hoće li – i u kojoj mjeri – uspjeti projekt vraćanja Crne Gore u okrilje „srpskog sveta“ (koji inače nije ništa drugo neego proširenje politike „ruskog svijeta“ na ovu regiju).
Nije na Crnoj Gori da donosi rezoluciju o Jasenovcu, bar ne dok ne počisti vlastito dvorište
MONITOR: Hrvatska je na predlog Rezolucije o Jasenovcu koji je podržala vladajuća većina u Crnoj Gori uputila zvaničnu protestnu notu, a šef diplomatije Gordan Grlić Radman, izjavio je da bi izglasavanje te rezolucije moglo štetiti crnogorskim EU integracijama. Kolika je ne samo simbolička već i politička uloga narativa o Jasenovcu, u životu ljudi u Hrvatskoj?
VELJAK: Nervozna reakcija hrvatskih vlasti može se vjerojatno pripisati činjenici da je Domovinski pokret sada konstitutivni faktor nove vladajuće koalicije. A Domovinski pokret je stranka koja je s jedne strane obilježena utjecajem ruskih financijskih interesa a s druge strane snažnom prisutnošću historijskog revizionizma (koji relativizira ili čak i negira genocidni karakter ustaškog pokreta i pokušava pozitivno vrednovati kvislinšku NDH). Ta dvostrukost DP-a samo je prividno kontradiktorna: dovoljno je uzeti u obzir Putinovu podršku pokretima i strankama radikalne i ekstremne desnice na Zapadu. Podrška historijskom revizionizmu ekvivalentna je izbornom uspjehu Domovinskog pokreta i srodnih manjih stranaka koje nisu prešle izborni cenzus, dakle ne više od dvadesetak postotaka biračkog tijela.
Zločinački karakter NDH, koji je kulminirao u Jasenovcu, nije nažalost, nikad bio formaliziran nekom parlamentarnom rezolucijom, tako da bi na prvi pogled rezolucija crnogorskog parlamenta bila dobrodošla. Međutim, nije na Crnoj Gori da donosi takve rezolucije, bar ne prije nego što na adekvatan način osudi zločine etničkog čišćenja što su ga za vrijeme Drugoga svjetskog rata četnici provodili u Crnoj Gori protiv bošnjačkog naroda a devedesetih godina nastavili njihovi sljedbenici, ovaj puta uz direktnu podršku tadašnjih crnogorskih vlasti. Smeće treba čistiti u vlastitom dvorištu – i samo onaj tko je to učinio ima pravo prigovoriti susjedu koji u svom dvorištu uzgaja gamad (pa možda i ponuditi pomoć u čišćenju, ali samo nakon što je djelom pokazao kako se može izaći na kraj s glibom i gamadi u vlastitoj kući i vlastitom dvorištu).
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
PORUKA SVIJETU REZOLUCIJE UN O GENOCIDU U SREBRENICI: Pamtiti, ne ponoviti
-
U ogledalu
-
18. GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI CRNE GORE: Bilans punoljetstva
-
SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA PREOKRETA: I dalje smo duboko neslobodno društvo
-
VLADIMIR NIKALJEVIĆ, PRIVREDNIK: Nova Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru
-
MARKO BEGOVIĆ, DR SPORTSKIH NAUKA: Postoje ljudi koji žive od sporta, a ne vole ga
INTERVJU
DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Oni koji zaista žele evropske vrijednosti, ne smiju ćutati
Objavljeno prije
2 danana
1 Novembra, 2024Vladi se gledalo kroz prste prvih mjeseci, što je na neki način i opravdano, ali kad su krenuli rušiti osnovne demokratske principe to je naišlo na otpor. I taj otpor će biti sve veći. Ako to Vlada ne razumije, ako ne shvata važnost unutrašnje stabilnosti, stvari će eskalirati toliko da im ni Brisel više neće moći pomoći
MONITOR: Povodom godinu dana rada Vlade, CDT je objavio dokument Prva godina Vlade Crne Gore pod lupom: Od reformskog zamaha do političkog skretanja. Šta su vaši glavni nalazi, ili šta je dobro a šta ne?
KOPRIVICA: Činjenica je da nam je EU otvorila prostor kao nikad do sada i strateški je važno da se taj prostor iskoristi.
I pored manjkavosti nekih zakonskih rješenja i netransparentnosti procesa nesumnjivo najznačajniji rezultat koalicione vlasti u ovom periodu jesu i zaključci međuvladine konferencije na kojoj su zemlje Evropske unije odobrile dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, što Crnoj Gori omogućava prelazak u sljedeću fazu procesa pristupanja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Takođe, vrijedan je pomena i politički uspjeh Vlade, kroz uspostavljanje dogovora vezanog za sprovođenje popisa 2023. godine, koji je zadovoljio sve strane i bio ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.
Nakon dobrog starta, Vlada i koaliciona vlast su donijeli pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno i povukli su poteze koji se ne mogu okarakterisati ni kao demokratski, a ni evropski.
MONITOR: Ocjenili ste da je dobijanje IBAR-a najznačajniji uspjeh Spajićeve Vlade, ali da je umjesto da to bude podstrek za sprovođenje suštinskih reformi, vlast “taj otvoreni prostor počela koristiti za različite nedemokratske i nereformske prakse”. Koje su to prakse?
KOPRIVICA: Te prakse možemo sublimirati u dvije teze: netransparentnost i nepoštovanje demokratskih vrijednosti i principa.
Prije svega, rekonstrukcija Vlade sprovedena je netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nepoštovanje procedura u Skupštini, i predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije. Dobili smo Vladu sa najvećim brojem članova u Evropi.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR SRĐAN PUHALO, PSIHOLOG I POLITIČKI ANALITIČAR: Mi u BiH više ne vjerujemo nikome i vjerujemo u sve
Objavljeno prije
2 danana
1 Novembra, 2024Posjeta Ursule fon der Lajen BiH i regionu prije svega je još jedan igrokaz EU i naših državica, gdje oni kao hoće da mi uđemo u EU-baš kao i mi, a i jedni i drugi znaju da to nije iskreno i tačno. Svima odgovara ovakvo stanje-i EU i domaćim vlastodršcima i zašto bi ga mijenjali
MONITOR: Tragedija koja je ovog mjeseca obilježila život u Donjoj Jablanici i BiH morala bi imati neke uzroke. O odgovornosti bi trebalo da odluči Tužilaštvo Kantona. U vezi sa tim pominje se i privatni vlasnik kamenoloma. Kako ocjenjujete ovu situaciju, šta je do sada urađeno da se pomogne stradalima?
PUHALO: U ovom trenutku mi i ne znamo broj potencijalnih katastrofa čiji uzrok mogu biti nelegalni kamenolomi, šljunkare, deponije, površinski kopovi i sl. Jednostavno rečeno obični ljudi o tome ne vode mnogo brige ili su nemoćni da bilo šta promijene, dok država tj. sistem ne poštuje svoje zakone. Jer kada bi poštivala zakone, mnogi „biznismeni“ bi ostali bez posla, a neki bi završili i u zatvoru. Takođe, poštivanje zakona bi dovelo do smanjenja prihoda političarima i političkim partijama. Nisam optimista ni kad se radi o odgovornosti- jer Jablanica i okolna mjesta lagano tonu u zaborav, a nisam siguran da postoji spremnost da se to istjera na čistac do kraja. Biće interesantno pratiti i sudbinu prikupljenog novca i druge pomoći nastradalima, plašim se da će i tu biti malverzacija. Na kraju krajeva, zapitajmo se u kakvoj državi mi živimo, kada ona nema sredstava i resursa da pomogne nastradalima u par sela tj. šta bi se desilo da imamo neku veću katastrofu?
MONITOR: Ursula fon der Lajen je nedavno bila na pogođenom području, tokom svoje turneje po Zapadnom Balkanu. Obećala je i pomoć. Kako izgleda njena najnovija posjeta Sarajevu i regionu?
PUHALO: Prije svega to je još jedan igrokaz EU i naših državica, gdje oni kao hoće da mi uđemo u EU-baš kao i mi, a i jedni i drugi znaju da to nije iskreno i tačno. Svima odgovara ovakvo stanje-i EU i domaćim vlastodršcima i zašto bi ga mijenjali. Realno, najveće briga EU je smanjenje uticaja Rusije i Kine na ovo područje i vjerujem da im je to mnogo važnije od našeg ulaska u ovaj savez.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
Objavljeno prije
1 sedmicana
25 Oktobra, 2024Očigledno je da bi određenom broju sudija Vrhovnog suda jedini prihvatljiv kandidat za predsjednika Vrhovnog suda bila Vesna Medenica i da čine sve što su u mogućnosti da postupak izbora opstruiraju
MONITOR: Sudije i tužioci izrazili su nezadovoljstvo platama i najavili da će naći način da stupe u štrajk uprkos zakonskim ograničenjima. Kako to komentarišete?
RADULOVIĆ: Pravo na štrajk je propisano Ustavom Crne Gore, ali to pravo se može ograničiti državnim organima. U skladu sa zakonom pravo na štrajk sudija i tužilaca moglo bi se ograničiti ako se procijeni da bi taj štrajk ugrozio nacionalnu bezbjednost, bezbjednost lica i imovine, opšti interes građana ili funkcionisanje organa vlasti, u konkretnom slučaju državnog tužilaštva i sudova.
Materijalni položaj sudija i tužilaca, odnosno njihove zarade nijesu jedini problem. Prostorni, tehnički i kadrovski kapaciteti su na zabrinjavajuće lošem nivou i nijedna izvršna vlast do sada nije pokazala spremnost da te probleme rješava. Na žalost, ni pravosuđe nikada nije jedinstveno ukazalo na probleme sa kojima se suočava. Kad kažem jedinstveno mislim na sve djelove pravosuđa – sudstvo, tužilaštvo i advokaturu, koji su morali jedinstveno mnogo ranije izvršnoj vlasti ispostaviti zahtjeve i dati rokove za njihovo rješavanje.
Pravosuđe nikada nije, prema bilo kojoj izvršnoj vlasti nastupilo sa integritetom i autoritetom. Tamo još imamo kadrove koji su, ne tako davno, snishodljivo molili izvršnu vlast da im riješi stambeno pitanje i kojima je izvršna vlast proizvoljno to omogućavala. Zato je ignorantski i često ponižavajući odnos drugih grana vlasti prema pravosuđu logična posljedica. Zbog toga mislim i da najavljeni štrajk ne bi doprinio rješavanju lošeg položaja zaposlenih u pravosuđu, već da bi se, naprotiv, brojni problemi samo još više produbili.
MONITOR: Ozbiljne razloge za nezadovoljstvo čuli smo nedavno od sudija Specijalnog odeljenja. Više je alarmantnih podataka – da im je deset puta veći obim predmeta, nego sličnim sudijama u regionu, do toga da je u ovom trenutku u tom odeljenju nezavršeno preko 160 predmeta. Već ste ocijenili da njihov apel treba ozbiljno shvatiti. Šta bi nadležni odmah morali preduzeti?
RADULOVIĆ: Apel sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici morao bi se ozbiljno shvatiti jer on pokazuje da je rad tog odjeljenja pred kolapsom.
Sudski savjet, Vlada preko ministara pravde i finansija, ali i ostale sudije, u skladu sa svojim nadležnostima, moraju da preduzmu sve što je moguće kako bi se unaprijedio rad Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. I Sudski savjet bi, sa predsjednikom Višeg suda, to isto trebao da razmotri, kako i u kom periodu bi se mogao povećati broja sudija, sudijskih saradnika, zapisničara i pripravnika.
U Specijalno odjeljenje na ispomoć bi trebalo uputiti neke od sudija iz Apelacionog suda, Višeg suda u Bijelom Polju i Vrhovnog suda, a Sudski savjet bi morao ubrzati postupak izbora četvoro sudija u Viši sud u Podgorici, koji traje od aprila i koji je odložen jer još nijesu donijeta Pravila za ocjenjivanje. Takođe, trebalo bi ubrzati i izbor šest savjetnika po javnom oglasu iz jula ove godine.
Problem nedostatka prostornih kapaciteta mogao bi se bar umanjiti korišćenjem velike sudnice u Osnovnom sudu u Podgorici, sudnice na Pravnom fakultetu UCG, a za suđenja sa manjim brojem učesnika u postupku mogle bi se koristiti i sudnice u Apelacionom i Vrhovnom sudu.
MONITOR: Sudije su upozorile da je u faktički u primjeni Zakon o krivičnom postupku iz 1974. godine. Šta to u stvari znači?
RADULOVIĆ: Sudije su ukazale da se odredbe koja se odnose na poštovanje procesne discipline i sprječavanje zloupotreba procesnih ovlašćenja nijesu mijenjala od 1974. godine. Međutim, mislim da ni te odredbe sudovi ne primjenjuju pravilno i dovoljno u praksi.
Svakodnevno svjedočimo brojnim zloupotrebama od strane okrivljenih i branilaca u nekim postupcima kojima se postupci odugovlače, prvenstveno sa motivom da protekne rok od tri godine bez donošenja prvostepene presude, kada se okrivljeni koji su u pritvoru moraju pustiti da se brane sa slobode. Nijesu rijetki slučajevi da sudovi to tolerišu. Te zloupotrebe su već dovele do toga da jedan broj okrivljenih za najteža krivična djela napuste pritvor zbog toga što sud nije donio prvostepenu presudu u roku od tri godine.
Taj problem je veoma lako riješiti izmjenom i dopunom člana 179. ZKP-a kojima bi se propisalo da se vrijeme odlaganja na zahtjev odbrane, odnosno okrivljenih i branilaca, ne računa u rok od tri godine za donošenje prvostepene presude. Na taj način okrivljeni i njihovi branioci bi se obeshrabrili da traže neopravdana odlaganja jer tako ne bi mogli uzrokovati ukidanje pritvora, a istovremeno bi to bilo za njih podsticajno da doprinesu bržem i efikasnijem vođenju postupka. Takođe, maksimalno trajanje pritvora od tri godine do donošenja prvostepene presude ostalo bi i dalje u zakonu kao dostignuti nivo zaštite ljudskih prava i obavezivalo sud da postupa ažurno. Tako bi zakon afirmisao suđenje u razumnom roku i podsticao i sud i učesnike u postupku da doprinose efikasnosti postupka.
MONITOR: Zbog čega vlast još nije izmijenila ovaj zakon?
RADULOVIĆ: Neprihvaljivo je i nerazumljivo zbog čega niko iz vlasti, ali niko ni iz opozicije, nije dao ovakav predlog ili ga podržao. To ukazuje da političke partije nemaju interesa da Crna Gora dobije efikasno, profesionalno i nezavisno pravosuđe koje bi obezbijedilo vladavinu prava, poštovanje pravnog poretka i u krajnjem pravdu koja bi trebala da bude ideal svakom pravnom poretku.
MONITOR: Nedavno ste, nakon što je početkom mjeseca, dvadeseti put odloženo suđenje Vesni Medenici, saopštili da se ona i svi oni koje je u pravosuđu zadužila, izruguju ovom sistemu. Ko je sve odgovoran za takvu situaciju?
RADULOVIĆ: Odgovornost za takvo stanje je na vlasti koja nije uradila ništa kako bi se pravosuđe reformisalo i kako bi se iz pravosuđa odstranili kadrovi Vesne Medenice koji i dalje imaju veliki uticaj. Neki od njih se boje prijetnji koje je Medenica javno uputila, a pojedini imaju obavezu prema njoj jer ih je na razne načine zadužila dok je bila na poziciji predsjednice Vrhovnog suda. Podsjetiću da novi sastav Sudskog savjeta, koji su političari predstavljali kao „reformski“, još uvijek nije preduzeo konkretne korake ka uspostavljanju sistema u kome će sudije napredovati i odgovarati u skladu sa zaslugama. Naprotiv, neke odluke Sudskog savjeta su doprinijele sumnjama da i dalje napreduju kadrovi za koje su u javnosti objavljene kompromitujuće informacije koje dovode u pitanje njihov integritet i koje pokazuju da su puno više napora uložili da bi služili Vesni Medenici, nego Ustavu i zakonu.
MONITOR: Zašto još čekamo veting i druga slična sistemska rešenja, i koliko još dugo možemo da ih čekamo obzirom na alarmantnu situaciju u pravosuđu?
RADULOVIĆ: Na veting i na suštinske reforme čekamo zato što ne postoji politička volja da se taj proces počne i sprovede. U partitokratskom sistemu kakav imamo u Crnoj Gori i koji je uzrok korupcije, a posljedično i organizovanog kriminala, političke partije i njihovi funkcioneri nemaju interes da Crna Gora dobije reformisano pravosuđe jer bi takvo pravosuđe izvjesno dovelo do utvrđivanja odgovornosti mnogih od njih. Svaki dan čekanja uzrokuje višestruku štetu za javni i državni interes i prijeti da bi i neki važni postupci koji su pokrenuti aktivnostima SDT-a i SPO-a mogli da završe neslavno, poput postupaka koji su svojevremeno vođeni protiv Svetozara Marovića. Odnos izvršne i zakonodavne vlasti prema pravosuđu glavna je kočnica ukupnim reformama i napretku Crne Gore u dostizanju standarda potrebnih za punu integraciju Crne Gore u društvo država EU.
MONITOR: Čekamo i predsjednika/cu Vrhovnog suda. Kako to vidite?
RADULOVIĆ: V.D. stanje u Vrhovnom sudu traje gotovo četiri godine od kako je Vesna Medenica krajem 2020. godine odlučila da napusti funkciju, nakon što je godinu i po suprotno Ustavu bila u trećem mandatu za koji je dobila podršku svih 18 tadašnjih sudija Vrhovnog suda. Četiri godine kasnije, uticaj Medenice na pravosuđe je još uvijek prisutan i tome svjedočimo gotovo svakodnevno, prvenstveno kroz postupak koji se vodi protiv nje i koji, jednako kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda, ne može ni da počne.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda je ključan za nezavisno i nepristrasno pravosuđe i taj postupak opstruiraju isti oni koji su pravosuđe doveli do stanja u kome se nalazi, u kome je moguće naručivati presude i u kome i dalje ključne uloge igraju kadrovi koji nijesu izabrani, niti su napredovali, na osnovu znanja i zasluga. Nakon osam neuspjelih pokušaja izbora koji su propali zbog neprihvatljive neodgovornosti i opstrukcije jednog broja sudija Vrhovnog suda, neophodno je bilo mijenjati Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, pa kada je to urađeno i stvoreni uslovi za izbor, imamo najave jednog dijela sudija da se oglas poništi dok se ne donese novi Poslovnik o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda. Očigledno je da bi određenom broju sudija Vrhovnog suda jedini prihvatljiv kandidat za predsjednika Vrhovnog suda bila Vesna Medenica i da čine sve što su u mogućnosti da postupak izbora opstruiraju. Reforma pravosuđa i vladavina prava biće daleko sve dok god se ne sprovede veting i iz sudstva, ali i iz tužilaštva i advokature, ne odstrane takvi kadrovi koji su godinama bili akteri tzv. pravosudnog kartela preko koga su se naručivale presude.
MONITOR: Šta je u suštini urađeno na reformi pravosuđa nakon avgusta 2020?
RADULOVIĆ: Vrlo malo. Pozitivne pomake imamo u dijelu SDT-a koje je u saradnji sa SPO-om pokrenulo neke veoma važne postupke. Međutim, treba priznati i da su ti postupci pokrenuti na osnovu dokaza pribavljenih međunarodnom saradnjom sa Europolom. U sudstvu teško da možemo govoriti o bilo kakvim reformama, što predstavlja objektivan rizik da i ti postupci koji su pokretnuti neće imati pravičan i zakonit epilog.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala
Čas snova
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 dana
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
Izdvojeno3 sedmice
FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Lov na agente
-
DETEKTOR3 sedmice
Javašluk u Upravi za zaštitu kulturnih dobara
-
INTERVJU1 sedmica
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
-
FOKUS2 sedmice
REZULTATI POPISA: Svih nas ima
-
INTERVJU3 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Mora se jasno vidjeti put kojim idemo
-
Izdvojeno3 sedmice
POLITIČARI PROŠLOSTI I DRUGE PRIČE: Umjesto pregovora