U Deklaraciji koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore

MONITOR: Što vas je motivisalo da počnete da radite na Strategiji za evropsko i građansko društvo (STEGA)?

NIKALJEVIĆ: Zapamtio sam dobro, raspad u krvi, velike, uvažene i nesvrstane države Jugoslavije. Ne mogu zaboraviti granatiranje olimpijskog grada Sarajeva i granatiranje Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO-a, razaranja, na desetine hiljada ubijenih, raseljenih, kao i genocid u Srebrenici. Politička scena iz početka devedesetih me podsjeća na sadašnju u Crnoj Gori.  Medijski pritisak iz Beograda, ugroženi srpski narod… A dodatno, agresija Rusije na Ukrajinu i neki narativi kao: ,,Crna Gora mala Ukrajina“ i ,,ujedinjenje ili ukrajinizacija“ zatim očigledne aktivnosti na razjedinjavanju društva i teritorijalnom rasparčavanju, uznemirile su me. Na osnovu sjećanja iz devedesetih  i informacija koje  dobijam iz suprotstavljenih izvora, ubijeđen sam da je ponovo na sceni velikosrpski projekat  koji je mijenjao nazive: ,,Načertanije“, ,,Memorandum“, „Srpski svet“, ali koji nije odustajao od cilja i koji je poslije Referenduma promijenio taktiku i iznutra, kroz institucije sistema, a posebno preko političkog krila Srpske pravoslavne crkve i medija, napao sve sfere života i državnosti Crne Gore. I ne samo život  već je SPC  prisvojila i nezakonito uknjižila i naše mrtve pretke i njihove grobove. Ne govorim o vjerskom dijelu aktivnosti SPC već o političkim aktivnostima koje su u suprotnosti sa sekularizmom i kanonskim pravom.

MONITOR: Osnovali ste nevladino udruženje zbog te nezakonite  uknjižbe. Jeste li uspjeli što da promjenite?

NIKALJEVIĆ: Upravo nezakonita uknjižba grobova je bila ,,okidač“ i pokrenula nas, nekoliko prijatelja, da se organizujemo i osnujemo NVU Komunica NG i da ispitamo kako se desila ova nezakonita uknjižba. Uložen je ogroman rad. Pregledano je na hiljade posjedovnih listova, Podnijeta ustavna inicijativa za ocjenu nezakonitosti, zatim krivična prijava protiv ovlašćenog lica iz katastra, podnijeti zahtjevi za hronologije upisa nepokrenosti, obraćanja zaštitinicima imovinsko pravnih interesa države i naišli smo na zid i muk. Nakon ovoga mogli smo da odustanemo ili odemo dalje da se borimo za funkcionisanje pravne države. Institucije  kao katastar i ne samo on, rade protiv interesa Crne Gore.Tako smo došli do toga da treba se angažujemo. Očuvanje i prosperitet Crne Gore od svih nas zahtijeva odbacivanje svijesti koja očekuje da „neko drugi završi posao“. Sada je ponovo vrijeme, da damo doprinos za prosperitetnu i građansku Crnu Goru i iskoristimo šansu da budemo prva naredna članica EU.  Ne obazirući se na političke elite  i na institucije koje su  to već trebale uraditi pokrenuta je izrada strategije za građansku i evropsku Crnu Goru. U Deklaraciji kojom je najavljena njena izrada i koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. godine na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Prijedlog za naslov dokumenta je NOVA STEGA, pri čemu bi STEGA bila skraćenica od „Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru“, a istovremeno asocijacija na istorijsku STEGU Petra I.

MONITOR: Koje su polazne ideje STEGE?

NIKALJEVIĆ: Kada bude objavljena STEGA će biti svjedočanstvo o viziji i nastojanjima crnogorskog društva da se priključi EU, odnosno najrazvijenijim evropskim narodima u vremenu ozbiljnih geopolitičkih kriza koje će oblikovati novi svjetski poredak. Put do samog djela će biti jednako važan zbog nastojanja ovog Projekta  da pokrene i integriše sve reformske, građanske i evropske grupacije i pojedince koje žele bolju, pravedniju i napredniju Crnu Goru. Svi koji žele da Crna Gora bude zajednička kuća i imaju što da kažu, pozivaju se da se uključe u ovaj Projekat.  Potencijalni autori moraju potisnuti svoj ego. Rezultat  mora biti zajednički i biće djelo svih koji ga budu osmislili, prihvatili i sprovodili do cilja. Zajednički cilj mora biti Crna Gora u Evropskoj uniji i evropski standardi u Crnoj Gori, oslonjeni na našu istoriju, tradiciju, specifičnosti i interese. Ranije strategije, projekti i programi razvoja pisani na ovu temu od vrlo stručnih autora, sa vizijama i rješenjima koja su bila dobra, uglavnom su završavali u bibliotekama i ladicama, jer ih ni vlast ni neke druge snage nijesu imale namjeru sprovesti. Inkluzivni način izrade ove strategije, odnosno da svi zaiteresovani mogu dati doprinos,   omogućava da se da širi doprinos njenoj izradi i da se od šire društvene zajednice osjeća svojom!

MONITOR: Kako ćete realizovati projekat?

NIKALJEVIĆ: Ovaj Projekat treba da se vodi i realizuje policentrično – da ljudi shvate da moraju da se angažuju, da znaju pravce djelovanja i zajednički cilj i zato je inicijativa, kreativnost i angažovanje na njima.  Za svaku od policentričnih aktivnosti treba da postoji tim – lider i saradnici, koji imaju konkretne zadatke i aktivnosti (ideološki tim, socijalni, kreativni, medijski tim, itd.). Policentrično djelovanje treba tematski diversifikovati jasno, na primjer: borba za očuvanje tekovina suverene, međunarodno priznate države Crne Gore, aktivnosti koje obezbjeđuju socijalnu pravdu, obrazovanje mladih kao čuvara Crne Gore, kultura,  zdravstvo, ekonomija …

Ali da bismo obezbijedili što šire učešće autora, mora se jasno istaći: ovo nije i neće biti partijski program. Partija ima dovoljno već će biti objavljen i predstavljen kao javno dobro! Takođe vjerujemo da nudimo i model za prevazilaženje podjela i nepovjerenja!

MONITOR: Koji je to model?

NIKALJEVIĆ: Dugačka je lista crnogorskih podjela. Nepovjerenje, razjedinjenost i svrstavanje uzela je tolikog maha da svaka inicijativa, akcija, a posebno ,,neka“ strategija, mora da prođe filtere: nacionalne, vjerske,  partijske,  pa i po odnosu prema  bivšoj vlasti. Ocjena  tridesetogodišnje vlasti je gotovo crno-bijela. Za jedan dio građana: bilo kakva apologetika bi izazvala podozrenje i neprihvatanje ove strategije. Nedvosmislen otklon i kritika svega lošeg vezanog za dugu vladavinu bivše vlasti su „moralna ulaznica“ projekta u današnju političku zbilju. Bez toga, za njih, ova strategija će biti doživljena samo kao još jedan pokušaj odbrane vrha bivše vlasti. Za drugi dio građana: po treći put u posljednjih 100 godina, ponavlja se rušenje vlasti organizovano iz Beograda,  sa namjerom da se posrbi Crna Gora. Ovi građani čak i ne osporavaju: sve što je bilo loše, nezakonito, itd. kod bivše vlasti. Ističu, da nije bilo rata u Crnoj Gori, da je stečena nezavisnost i članstvo u NATO.  O ovom periodu istorija će dati svoj sud. Birači će na izborima pokazati svoj politički odnos. Za konkretne nezakonitosti institucije neka urade svoj posao. Ali  promjena  vlasti  je bila prije skoro četiri godine.  Novi su  zadržali stare loše prakse, a rezultata još nema. Zato će ova strategija postupati po principu diskontinuiteta. Raskid sa prošlošću, objedinjavanje progresivnih snaga i usmjeravanje ka budućnosti.

MONITOR: Koji su ključni problemi u društvu i vidite li da se ide putem njihovog rješavanja?

NIKALJEVIĆ: Naša vlast nije samostalna i ne može misliti o interesima Crne Gore, odnosno pod pritiskom je velikosrpskih snaga u Srbiji, iza kojih  stoji ruski uticaj. To se jasno vidi iz aktuelnih događanja vezanih za Rezoluciju o Srebrnici i   nastojanjima da se što je moguće više naruše odnosi sa Hrvatskom, stavljanjem na dnevni red  Rezolucije o Jasenovcu. Promjenom taktike (tzv. ,,meki put“) i preko SPC, ,,kadrova po dubini“, medija iz Srbije, prosrpskih partija i provjerenih kadrova koji su instalirani u vrh vlasti, nastavlja se sa urušavanjem i obesmišljavanjem institucija, izazivanjem nestabilnosti, kako bi stvorili nefunkcionalnu državu i nepouzdanog NATO partnera.

Upitna je otpornost ove vlasti na otkazivanje podrške prosrpskih snaga kao i na ostale aktivnosti na destabilizaciji države koje se sprovode od instaliranih velikosrpskih snaga u institucijama ili organizovanih u raznim organizacijama i udruženjima. O ekonomiji se  ne misli i ne govori kada je u toku borba za ostajanje na vlasti. Ekonomski program nije ni objavljen. Ovo što se s vremena na vrijeme čuje, to je prosto inercija rada institucija i službi u njima.Tako, rekao bih, da se jasno ne vidi kojim se putem ide. A ono što se jasno vidi je da postoji snažan proces koji vuče nazad i drugi, bojim se više verbalni i deklarativni, koji gura prema prosperitetu za sve građane a to može bit samo priključenje Evropskoj uniji!

Predrag NIKOLIĆ