Povežite se sa nama

MONITORING

Ima li nevinih?

Objavljeno prije

na

veljovic

Za početak, kratak podsjetnik. Najkasnije od ljeta 2010, kada smo kompletirali i objavili činjenice, alarmiramo da je Uprava policije (UP) sada u epicentru afere listing, godinama potpuno neustavno i nezakonito prisluškivala. Juna ove godine je objavljen podatak da je policija najmanje 20.000 puta elektronskim nadzorom povrijeđivala ustavna prva na privatnost crnogorskih građana!

Ustav Crne Gore u čl. 43 garantuje nepovrijedivost tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja. Od toga se može „odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore”.

Važeći Zakon o policiji (2005), kojim se utvrđuju ustrojstvo, djelokrug i metodi rada, ne pominje nikakva ovlašćenja UP-a da prisluškuje građane, odnosno, primjenjuje notorne MTN – mjere tajnoga nadzora.

Uprkos ovoj lako provjerljivoj tvrdnji, UP je prvi ugovor još 27. septembra 2007. o tzv. povezivanju baza podataka sklopila sa M:telom. Za sporazum se doznalo docnije. MANS se oko toga raspitivao, no zalud, Veselin Veljović udario mur strogo povjerljivo i uskratio slobodan pristup informaciji.

U dokumentu Informacija o kapacitetima, Veljović za 2009. piše o svojim opjevanim reformskim zahvatima „uz upotrebu i primjenu specijalnih istražnih tehnika – MTN u istragama”. Unutar policije je ustrojio poseban Sektor za informacione tehnologije i sisteme, načelnik njegov pomoćnik dr Ranko Vojinović, takođe saradnik na Fakultetu za informacione tehnologije podgoričkog Univerziteta Mediteran.

Vojinović je u proljeće 2010. u intervjuu za portal Analitika obavijestio da su uređaji za MTN u posjedu crnogorske policije „među najsavremenijim” i da nabavka tih uređaja – inače, mimo tendera – „izaziva visoke troškove”.

Tako se došlo do situacije da je Veljović godinama u prilici da: prisluškuje razgovore preko fiksne i mobilne telefonije; ostvaruje uvide u SMS i MMS poruke; presrijeće fiber-optičke komunikacije nadzirući rad kućnih računara kroz uvide u evidencije posjećenih sajtova ili mejlove. Može da naredi i elektronsko pozicioniranje svakog nosioca mobilnog telefona, bio on običan građanin ili dr Igor Lukšić.

E sad, da li su i uvidi u listinge – a oni su sada najaktuelnji – elektronsko prisluškivanje? Premda je Veljović tvrdio drukčije, Evropski sud za ljudska prava je presudom u predmetu Copland vs. the United Kingdom iz 2007. potvrdio kako su i listinzi – informacija o datumu i trajanju telefonskih razgovora i brojevima koji su pozivani – takođe elektronska komunikacija. Naime, u presudi razgovjetno piše da su listinzi „integralni dio telefonske komunikacije”. Citiranom presudom preporučena je pravna zaštita protiv proizvoljnih miješanja vlasti u prava na privatnost građana.

Tek avgusta prošle godine, djelimičnim stupanjem na snagu amandmana na Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), policija se definiše kao izvršilac naloga primjene MTN-a, što uključuje i pristup listinzima – ali po precizno utvrđenoj proceduri. Zakonik, dakle, tek od avgusta 2010. definiše da će policiji sudija za istragu „izdati poseban nalog u kojem će navesti samo telefonski broj ili mejl adresu i trajanje mjere”.Trajanje mjera tehničkog nadzora oročeno je od četiri do sedam mjeseci najduže.

U međuvremenu, UP je sklopila sporazume, osim sa M:telom, takođe i sa Crnogorskim Telekomom i Telenorom. Proljetos je Šefko Crnovršanin, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, nakon sprovedenog nadzora, objavio da mobilni operateri ustupaju policiji više podataka o svojim korisnicima, nego što to predviđa ZKP.

To nas dovodi do stanja zakonske regulative od 10. jula odnosno 12. avgusta 2008, godine u kojoj nije bio promijenjen ZKP, pa policije nije imala bilo kakve ingerencije da primjenjuje mjere tajnog nadzora, niti joj je sudija za istrage mogao izdati poseban nalog sa određenim telefonskim brojem.

List Dan je 4. decembra objavio navodni listing prema kojem su premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen tih dana bili u kontaktima sa Darkom Šarićem.

Lukšić i Roćen su na hitno sazvanoj konferenciji za medije demantovali da su razgovarali sa Šarićem, osporili autentičnost listinga i zatražili hitnu istragu. Već sjutradan po objavljivanju ove informacije, specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović saopštava kako je utvrđeno da je riječ o formatu listinga koje je radila UP i zahtijeva da se „utvrdi identitet osobe koja je s obzirom na službena ovlašćenja bila u posjedu dokumenta, kao i identitet osobe koja je u taj listing unijela neistinite podatke o telefonskoj komunikaciji premijera Lukšića i ministra Roćena sa Darkom Šarićem”. Ona je kazala kako Lukšić i Roćen nikada nijesu imali telefonsku komunikaciju sa Šarićem. Na osnovu čega to tvrdi?

Objasnila je njena šefica, Ranka Čarapić, tvrdnjom da je policija kooperativna u istrazi, kao i da su Tužilaštvu tražene podatke dostavili i provajderi Telekom i Telenor. I eto rašamonijade u kojoj izgleda nema nevinih.

Da razmotrimo. Na osnovu kojih parametara provajderi zadržavaju podatke još od 2008. godine? Zakonom o elektronskim komunikacijama (čl. 126) telekomunikaciona preduzeća imaju obavezu „zadržavanja određenih podataka o saobraćaju i lokaciji, kao i relevantnih podataka potrebnih za identifikaciju pretplatnika”, kako bi se „osiguralo da ti podaci budu na raspolaganju državnim organima. Potom razgovjetno piše da periodi zadržavanja podataka za provajdere „ne mogu biti kraći od šest mjeseci niti duži od dvije godine od dana obavljene komunikacije”. Dakle – ne mogu biti duži od dvije godine! Sada smo u decembaru 2011, a afera listing je datirana na jul i avgust 2008; izračunajte!

Naredna krupna dilema – kako je policija od Telenora (tada ProMonte), čiji je Darko Šarić bio pretplatnik, mogla da dobije listing iz jula i avgusta 2008, kada je poznato da tada uopšte nije imala potpisan sporazum o tzv. povezivanju baza podataka?

Prije nego što je januara 2010. zbrisao u nepoznatom pravcu, Šarić je mjesecima boravio u Crnoj Gori. On je od 29. februara 2008. imao prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori. U maju 2009. pokrenuo je postupak dobijanja crnogorskog državljanstva. Agencija nacionalne bezbjednosti dala je za Šarića pozitivno mišljenje, prema kojem on ne predstavlja smetnju za bezbjednost Crne Gore, što je bio preduslov da mu Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave izda garanciju da će steći crnogorsko državljanstvo.

Iz Uprave policije u saopštenju koje su objavili 6. decembra ne demantuju da su bili posjednici listinga Darka Šarića, što znači da su nad njim primjenjivali mjere tajnog nadzora. I tipičnom primjenom policijske logike, tako je direktor UP-a Veselin Veljović uhvaćen u laž. Naime, Veljović je februara 2010. Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine dostavio Izvještaj o aktivnostima Uprave policije u realizaciji policijske operacije Balkanski ratnik.

U njemu se tvrdi da za Darka Šarića „nije bilo osnova za primjenu specijalističkih tehnika mjera tajnog nadzora”.

„U slučaju da su te mjere bile realizovane”, vajkao se Veljović, „jasno je da bi se radilo o kršenju zakonskih propisa i takve nezakonite radnje UP neće sprovoditi”!

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo