Povežite se sa nama

OKO NAS

IMENOVANJE ULICA U PODGORICI: Ja tebi muftiju ti meni popa

Objavljeno prije

na

Dio stanovnika Zagoriča priprema peticiju zbog, kako kažu, nepoštovanja njihove volje prilikom imenovanja ulica u ovom podgoričkom naselju. Predsjednik Mjesne zajednice Zagorič Slobodan Radošević za Monitor kaže da su do sada sakupili oko 400 potpisa jer su nezadovoljni radom Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.

Zbog imenovanja ulica MZ Zagorič je zaratio sa opštinskim službama Glavnog grada. Predsjednik ove mjesne zajednice odbio je da da saglasnost za imenovanje sljedećih ulica – popa Dukljanina, Alekse i Cvjetka Ivanovića, Stoje Marković, kralja Bodina, Radosava Božovića, Tina Ujevića, Tešana Podrugovića, Stevana Mokranjaca, Ivana Antona Nenezića i Stjepana Zanovića.

,,Nijesam tumačio prijedloge. Tvrde da sam ja protiv ulice kralja Bodina i Tina Ujevića. A ja upravo njih branim od njihovog javašluka. Kralj Bodin zaslužuje bulevar, a ne neku straćaru od ulice”, kaže Radošević.

Radošević je optužio Savjet da radi nezakonito ističući da prije razmatranja predloga treba da traži saglasnost MZ. ,, Mi samo podržavamo zakon. Problem je što se ne poštuje procedura i volja građana. I zbog toga ne dajemo saglasnost”, kaže Radošević.

Iz Glavnog grada to osporavaju i tvrde da se saglasnost Mjesne zajednice traži tek nakon saglasnosti članova Savjeta za imenovanje naselja, ulica i trgova.

Na optužbe da ne poštuju volju građana predsjednik Savjeta Cvetko Vukčević navodi jedan od primjera – kada je nakon 3000 potpisa na Fejsbuku ulica kod Dječjeg parka na Kruševcu dobila ime pjesnika Dragana Radulovića.

Sporenja između MZ Zagorič i Savjeta traju odavno. Radošević tvrdi da su sve njihove preloge za imenovanje ulica u ovom naselju članovi savjeta ignorisali. Podsjeća kako se predsjednik Savjeta Cvetko Vukčević u medijima hvalio da je sam predložio i imenovao 60 ulica. Kaže da su za 15 godina, usvojena samo dva predloga ove MZ – ulice slikara Branka Stamatovića i Božidara Darmanovića, načelnika Ginekološko- akušerskog odjeljenja KC.

Vukčević, predsjednik Savjeta koji je u posljednjih deset godina ,,krstio” 165 podgoričkih ulica i pet mostova, za Monitor s druge strane tvrdi da je korijen tog sukoba oko imenovanja Komanske ulice u Zagoriču. ,,Smatrali smo da su Komani dio Podgorice, a i kad bi se davala ulica takvog naziva trebalo bi izabrati neku koja ide prema Komanima. Tako da je tadašnji Savjet odbio taj predlog smatrajući da bi to bila greška”.

Radošević objašnjava da je MZ Zagorič svojevremeno dostavila Savjetu 48 potpisa stanovnika tada neimenovane ulice, koju mahom naseljavaju porodice iz Komana, sa predlogom da se ta ulica nazove Komanska. U obrazloženju su naveli da pojedine ulice u Podgorici nose naziv po plemenima, nahijama… ,,Komisija je kazala da je taj predlog dobar. I onda je jednog dana samo osvanuo natpis Alfred Tenison. I nakon toga smo tražili da se Tenisonu da neimenovana susjedna ulica. Obrazložio sam to sa ‘lordu Tenisionu je svejedno, a građanima nije’. Nijesu prihvatili”, kaže Radošević.

On navodi i slučaj kada su građani preko čijeg imanja prolazi ulica tražili da se imenuje po njihovom pretku Janku Vučiniću, piscu čija su djela zastupljena u crnogorskim udžbenicima. Komisija je ulici dala naziv slikara Nika Đurovića. Kada su stigle table, stanovnici su potjerali službenike. Tako da je ta ulica i dan danas bez tabli.

Zbog ovakvog činjenja, kaže Radošević, MZ je još početkom 2000-ih prekinula saradnju sa Savjetom.

,,Njihova elementarna greška je što ne uočavaju da mi nijesmo Savjet za davanja imena ulica, nego prijedloga, a imena usvaja Skupština Podgorice. Smatam da je problem što nijesmo imali neposrednog kontakta sa članovima MZ Zagorić. A da je došlo do njega vjerujem da bi se dogovorili”, kaže Vukčević.

Iz MZ Zagorič kažu da im posebno smeta što Savjet imenuje ulice koje se nalaze u park šumi Zagorič, u zoni vodoizvorišta, pored željeznice. ,,Svih šest ulica je u zoni uzurpacije državnog zemljišta, na kojem nije završen proces restitucije. Sve bez DUP-a, uz divlju gradnju. U zoni u kojoj se ne zna da li će te ulice sjutra postojati”, kaže Radošević.

Vukčević odgovara da u Savjetu kao saradnika imaju i predstavnika urbanista koji članovima Savjeta opisuje ulicu, ne ulazeći u to da li je ona na uzurpiranom zemljištu.

Radošević optužuje Savjet za svojevrsnu trgovinu nazivima ulica: ,,Tamo se trguje, poput onoga ja tebi muftiju ti meni popa. Čini mi se da nemaju jasne kriterijume za imenovanje ulica”.

Vukčević s druge strane kaže da su ponekad pravili kompromise ali da su uspjeli da uspostave jasna pravila. Ističe da se, i pored raznolikog partijskog sastava Savjeta, nije desilo da neko od članova glasa protiv predloženog naziva. Bilo je uzdržanih.

,,Najviše je ljutnje kada pojedini predlože svoje pretke, rođake pa kada vide da im predlog nije prošao”, kaže Vukčević. Iako je u ranijem periodu bili primjera da su ulice dobijali i oni koji nijesu nosioci spomenica, niti narodni heroji, smatra da nije dobro mijenjati imena ulica. ,,To do sada nijesmo praktikovali. Ranije je bilo da se imena ulica daju po čisto plemeničkoj liniji. Ali činjenica je da su ti ljudi poginuli za ovu državu. Mijenjanje imena ulica bilo bi kao da ih ponovo ubijamo”.

Savjet posljednjih godina nastoji da donekle ublaži prevagu imenovanja po ratnicima i junacima, pa sve više predlaže istaknute slikare, muzičare, književnike. I tu ima problema jer strukovna udruženja, kao ni pojedinci ne daju predloge za istaknute umjetnike.

Na pitanje da li ima političkih pritisaka, Vukčević odgovara: ,,Pita me jedan funkcioner, prije par godina, jesi predvidio ulicu za mene. Rekao sam mu – Tvoje je samo da umreš, ostalo je moj posao”.

Pripravnički

,,Imali smo Ulicu Petra Prvog. On je ‘odradio pripravnički’ u jednoj uskoj ulici, a onda je dobio bulevar. I Mihailo Lalić je u Zagoriču imao sokak pored škole, pa je preseljen. Nije dobro to što Zagorič služi da velikani odrade pripravnički dok se ne izgrade bulevari. Treba li kralj Bodin da odradi pripravnički pa da dobije bulevar”, pita se Radošević. Vukčević objašnjava: ,,Logično je bilo da jedna od najvećih crnogorskih ličnosti Petar Prvi dobije bulevar, na ponos grada. A kada se ostvarila mogućnost da jedan od najvećih crnogorskih pisaca Lalić dobije ulicu pored Univerziteta i tu smo mogućnost iskoristili”.

Investitorske ulice

Monitor je već pisao o običaju da kako koji investitor dođe u Crnu Goru, tako glavni grad na poklon iz te zemlje dobije spomenik ili podgorička vlast prigodno imenuje ulicu. U čast investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Azerbejdžana, Podgorica je prošle godine dobila Ulicu šeika Zaid Bil Sultana Al Nahijana i Ulicu Baku. ,,Bilo je predloga da se imenuje ulica UAE. Odbili smo taj predlog jer nema ni 50 godina od osnivanja te države. Prihvatili smo El Zaida jer je on bio prvi vladar u muslimanskom svijetu koji je omogućio ženama da uđu u parlament. Zbog poslovnih veza sa Azerbejdžanom imenovali smo Ulicu Baku. Zbog dobrih odnosa sa Turskom razmišlja se da Podgorica dobije ulicu po glavnom gradu Turske – Ankarska”, kaže Vukčević.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo