Povežite se sa nama

OKO NAS

UNIŠTAVANJE ULCINJSKE SOLANE: Privatizacija kao zemljotres

Objavljeno prije

na

Ko je ovih dana vidio ostatke ostataka ulcinjske Solane potvrdiće da su posljedice katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine bile znatno manje. ,,Ovo najviše sliči Vukovaru, ali je i tamo neka kuća poslije tri mjeseca žestokog granatiranja i bombardovanja ostala čitava. Ovđe ništa više nije ucijelo ostalo”, komentarišu prolaznici kada prođu pored ove najstarije firme u Ulcinju.

Ne zna se zaista što je gore: zapuštenost bazena u kojima bi već trebalo da se nalazi morska so za kristalizaciju, srušeni nasipi, ruinirana upravna zgrada, zarđala mehanizacija… I čovjeku dođe da zaplače.

Sjećam se da smo kao učenici četvrtog razreda gimnazije dvije sedmice punili vreće ,,slanim kristalima” kako bi zaradili za ekskurziju. I tim parama cijelo naše odjeljenje obišlo je bivšu Jugoslaviju. I svi bijahu zadovoljni: ta 53. berba bijaše berićetna. Dobro za čitavi Ulcinj i posebno za 470 radnika Solane. Danas ih je preostalo deset puta manje, a sve je do sada učinjeno da se i oni išćeraju s posla! Jer, kome je više do proizvodnje soli na prirodan način, uz pomoć sunca i vjetra.

Trenutni većinski upravljač Solane – Eurofond, tvrdi da se to ne isplati!

Nedavno je na sjednici skupštinske komisije za praćenje privatizacije direktor Eurofonda Boiša Šotra priznao ono što su mnogi ranije govorili: akcije Solane su kupljene na berzi da bi se skupo prodale. Računica je zaista jednostavna: kupiti ogroman prirodni i privredni resurs na površini od 15,2 miliona metara kvadratnih, a onda pokušati da se on proda po 250 puta većoj cijeni. I to je moguće u zemlji u kojoj se vlada ,,tržišno” ponaša. Njeni članovi, na čelu sa prvim ministrom, do bola neuvjerljivo ponavljaju da žele da se sačuva proizvodnja soli, dok se godinama sistematski i planski sve čini da Solani ne ostane ništa osim zemljišta. Da ta firma praktično umre! Sada Eurofond od države još sudski traži da mu se prizna pravo svojine, umjesto prava korišćenja. A iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore se pozivaju na međunarodne konvencije u kojima se Solana tretira kao ,,zaštićeno područje od međunarodnog značaja za boravak ptica”.

,,Ptice koje tamo borave i koje treba da budu pokretač turističkog razvoja zaleđa Velike plaže nijesu ‘crnogorske ptice’, jer one dolaze sa drugih područja”, kaže predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović i ističe da međunarodne i domaće ornitološke organizacije neće skrštenih ruku posmatrati ubijanje Solane.

Ali, samo dok ima slane vode u njenim bazenima ptice će dolaziti. Plitka slana voda, bogata organizmima koji žive u mulju, a u nekim bazenima i ribom, privlači vodene ptice, koje na Solani nalaze dovoljno hrane i mir. Ako ona i ubuduće ne bude sigurno odmorište i hranilište na selidbenom putu, ptica više biti neće. Tražiće druge prostore i koridore. Na ovoj kulturnoj laguni registrovana je 241 vrsta, što je polovina ukupnog broja registrovanih u Evropi.

Solana je, inače, prije osam decenija nastala kao vještački, od strane čovjeka dirigovani ekosistem. I samo je on u stanju da ga poremeti. Dakako, na svoju štetu i na štetu biljnog i životinjskog svijeta. Pokazuje to i slučaj sa, kako kaže ulcinjski ekolog Dželal Hodžić, sa Solaninom sestrom, kanalom Port Milena. To nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu, postalo je prava ,,ekološka bomba”, dok fotografije kanala sa atraktivnim ribarskim kućicama (kalimere) ispred kojih se nalaze ribarske mreže i dalje obilaze svijet.

U slučaju da uskoro ne počne upumpavanje morske vode na bazene Solane, Ulcinju prijeti najezda komaraca. Jer, sve dok nije izgrađena Solana i morska voda prodrla u Zogajsko blato (koje je često ispod nivoa mora), taj je prostor bio izvorište malaričnog komarca. Već ga na Solani ima u rojevima, što bi trebalo da bude alarm za sve u Ulcinju i u Crnoj Gori da se najozbiljnije pozabave ovim sada već i zdravstvenim pitanjem koje se opasno nadvija nad žiteljima ovoga grada i njihovim potencijalnim gostima.

,,Ukoliko uspijete da očuvate životnu sredinu ne morate brinuti za svoju budućnost”, poručio je prije pet godina na konferenciji u Ulcinju, koja je okupila ornitologe iz čitave Evrope, funkcionere Evropske unije i Savjeta Evrope, predsjednik njemačke fondacije Euronatur dr Hartmut Vogtman.

A struja, potrebna za rad pumpi koje ispumpavaju kišnicu i dovode vodu iz mora, je Solani isključena zbog duga od 21 hiljadu eura. Za pripremu berbe potrebno je, prema riječima Šotre, između 250 i 350 hiljada eura. Doista: da li zbog manje od 400 hiljada eura treba da strijepi cijeli Ulcinj da će se poremetiti ekosistem na tom predivnom području i da nestanu Solana, solare i ptice. Tradicija, zdravlje i budućnost desetina hiljada ljudi i generacija koje još nijesu rođene. Samo da bi se ostvarila očekivanja akcionara nekog fonda da se ,,dionice kupuju jeftino, a prodaju skupo”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo