Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA ZEMLJA ČUDA: Od zvijezda do stida

Objavljeno prije

na

Odavno Crnu Goru bije glas da je zemlja čuda. Na malenom prostoru svakojakih prirodnih ljepota ima ništa manje i čuda koja stvaraju njeni ljudi. Evo samo nekih ovonedjeljnih.

Nije bila šala. Prvog aprila više stotina ljudi iz cijele Crne Gore došlo je u rano jutro da zakažu pregled u Centru za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore. Nastala je nezapamćena gužva. Red ogorčenih pacijenata, uglavnom u poodmaklim godinama, protezao se do ulaznih vrata. Nekima je i pozlilo. Tehničkom greškom, kako su iz Kliničkog centra pokušali da opravdaju ovaj incident, svi su pozvani da dođu 1. aprila da zakažu pregled. Bilo ih je oko hiljadu.

Direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović izvinio se pacijentima zbog “ovog detalja”.

Idemo na sjever – do Šavnika. Radmila Bojović je u januaru odbijena na konkursu za higijeničarku u vatrogasnoj službi, uz obrazloženje da druga kandidatkinja ima više radnog iskustva, iako to nije traženo konkursom. Nakon usvajanja žalbe dobila je novu šansu za isto radno mjesto. Ponovljenim oglasom propisani su sofisticiraniji uslovi. Radmila je trebalo da položi test od 25 pitanja, a zatim da i usmenim odgovorima na članove Komisije za provjeru sposobnosti ostavi bolji utisak od druge kandidatkinje.

„Pitanja su bila šta čini opštinu, ko čini zakonodavnu vlast, ko usvaja budžet opštine, kako se čiste tepih i kupatilo, kako se čisti paučina, džogerom ili metlom”, ispričala je Radmila novinaru Vijesti.

Nakon pisanog dijela testiranja, uslijedio je razgovor koji je Radmila doživjela kao “ponižavanje i nastavak dugogodišnje političke diskriminacije lokalne uprave”.

„Pitaju me, na primjer, kako bih očistila prašinu sa stola. Najgore mi je bilo kad su me pitali da li higijeničarka mijenja bravu ili staklo”.

Pitali su je i šta je motiviše da radi. Odgovorila je: ,,Mi živimo od socijale godinama, imamo troje djece i uzaludno pokušavamo da ođe dobijemo posao”.

U nadležnoj opštinskoj komisiji objasnili su da su uradili ono što im je sugerisano iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog organa. I u skladu sa, maštovitog li naziva – Uredbom o načinu obavezne provjere sposobnosti, bližim kriterijumima i načinu ocjenjivanja kandidata za vršenje poslova radnog mjesta u državnom organu.

Član ispitne komisije Dušan Radanović priznao je da su on i ostali članovi morali sami da smisle test koji je Radmila, na kraju, lošije uradila od protivkandidatkinje. Koja je, izgleda, politički podobnija.

Afera snimak na šavnički način.

Ostanimo još na sjeveru države. Mještani potkomovskih sela Cecuni, Zabrđe i Kralje oglasili su da besplatno nude svoja imanja Vladimiru Putinu i Rusima da na njima izgradi, ni manje ni više, nego – vojnu bazu.

David Lakić, kako piše Blic, iz sela Cecuni, spreman je da ,,dio svoje imovine da Vladimiru Putinu i ruskoj braći kako bi izgradili vojne baze” da bi ga Rusija zaštitila od NATO-a. Ruse bi drage volje dočekao i Bogdan Bakić iz sela Zabrđe kod Andrijevice. Radovan Savović takođe je raspoložen da dočeka Putina.

Ponuda je otišla u svijet i vidjećemo da li će drug Putin doći u Cecune da provjeri da li je teren pogodan za namijenjenu svrhu.

Ova vijest vjerovatno je mnoge podsjetila na sličan biznis 25 mještana Seoca kod Andrijevice, koji su nakon referenduma o nezavisnoj Crnoj Gori ponudili cijelo selo na prodaju. Revoltirani ishodom referenduma prodaju su objavili preko lokalnih radio stanica i lista Dan.

Prvi oglas u Danu objavio je Podgoričanin Dragan Popović: „Prodajem kuću na placu 1.200 kvadrata za 150.000 eura, Albanci imaju prednost – 10 odsto popust. Doljani bb”.

Vesko Mitrović, član rukovodstva Mjesne zajednice, požalio se da on i njegovi suseljani ne mogu da podnesu raskidanje bratske veze sa Srbijom. Stanoje Stijović najavio je da će mještani možda kupiti čitavo selo negdje u Srbiji i nazvati ga Seoce.

Seočani su bili galantni. Selo će prodati uz 15 procenata popusta, a prednost imaju Albanci, i to s puno djece. Selo je tada imalo oko 120 domaćinstava, moderne kuće, školu,seoski dom, gradski vodovod, telefone, TV repetitor, dobru putnu infrastrukturu… Ali, šta je to pri ljubavi prema drugom oku u glavi?

Sve se srećno završilo. Selo nije prodato, a mještani Seoca uostalom kao i žitelji opštine Andrijevica,sada uredno većinski glasaju za – DPS. Čudo su – ljudi.

Preselimo se malo na sjeverozapad. Tokom novogodišnjih praznika u Goliji kod Nikšića ubijeno je devet srna. Još se ne zna ko je počinio zločin nad zaštićenom divljači, iako je Ministarstvo poljoprivrede ubrzo podnijelo krivičnu prijavu i zatražilo da se slučaj rasvijetli. Ovih dana opet je aktuelizovana ta priča kao potvrda da je kriminal osvojio i lovstvo. Monitor je o tom kriminalu pisao prije desetak godina. Sada ekolozi traže povlačenje Nacrta metodologije za monitoring i vođenje evidencije o divljači. Tvrde da je Nacrt urađen nestručno i da ne može biti osnova za inventarisanje divljači u lovištima i za njihovu zaštitu. Zbog toga pljevaljska NVO Breznica predlaže da se na teritoriji cijele Crne Gore lov zabrani za dvije godine. Sa te adrese upozoravaju da zbog kriminala u lovstvu hitno treba smijeniti čelnike Lovačkog saveza i sve ostale nadležne za lovstvo. Teško da će taj zahtjev pogoditi metu. Kao ni molba Darka Saveljića, predsjednika Centra za zaštitu i izučavanje ptica, koji već dvije godine traži prijem kod ministra poljoprivrede.

Ni primorje nije imuno od neshvatljivih dogodovština. U Herceg Novom u toku je potpisivanje peticije (do sada je potpisalo oko 500 građana) kojom građani traže da se zbog turističke sezone odgodi rekonstrukcija poznatog šetališta Pet Danica. Prošlog utorka protestovalo je pedeset hercegnovskih ugostitelja i zakupaca plaža koji takođe traže odgađanje radova na tom šetalištu. Da ne ugroze predstojeću turističku sezonu.

U Crnoj Gori, zemlji svakojakih čuda, običajno je pravo da se usred turističke sezone rekonstruišu saobraćajnice, a da snijeg usred zime iznenadi službe za elementarne nepogode.

Kao šlag na tortu o čudesnoj Crnoj Gori stigla je vijest da je Bostonski institut za tehnologiju sačinio listu najpoznatijih ličnosti po državama. Kao kriterijumi korišćeni su teritorija na kojoj su „vanvremenski selebritiji” rođeni, da se u Vikipediji te osobe pojavljuju na najmanje 25 svjetskih jezika i vremenski okvir od 4.000 godine prije nove ere do 2010. godine.

Prema toj listi najpoznatiji Crnogorac u svijetu je Stefan Nemanja, srpski veliki župan, rođen 1117. godine. Slijede kralj Aleksandar I Karađorđević, kralj Nikola I Petrović, Radovan Karadžić, Milovan Đilas, Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Milo Đukanović, Mirko Vučinić i Stevan Jovetić.

Primijetili ste: svega tu ima. Od zvijezda do stida.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo