Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA ZEMLJA ČUDA: Od zvijezda do stida

Objavljeno prije

na

Odavno Crnu Goru bije glas da je zemlja čuda. Na malenom prostoru svakojakih prirodnih ljepota ima ništa manje i čuda koja stvaraju njeni ljudi. Evo samo nekih ovonedjeljnih.

Nije bila šala. Prvog aprila više stotina ljudi iz cijele Crne Gore došlo je u rano jutro da zakažu pregled u Centru za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore. Nastala je nezapamćena gužva. Red ogorčenih pacijenata, uglavnom u poodmaklim godinama, protezao se do ulaznih vrata. Nekima je i pozlilo. Tehničkom greškom, kako su iz Kliničkog centra pokušali da opravdaju ovaj incident, svi su pozvani da dođu 1. aprila da zakažu pregled. Bilo ih je oko hiljadu.

Direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović izvinio se pacijentima zbog “ovog detalja”.

Idemo na sjever – do Šavnika. Radmila Bojović je u januaru odbijena na konkursu za higijeničarku u vatrogasnoj službi, uz obrazloženje da druga kandidatkinja ima više radnog iskustva, iako to nije traženo konkursom. Nakon usvajanja žalbe dobila je novu šansu za isto radno mjesto. Ponovljenim oglasom propisani su sofisticiraniji uslovi. Radmila je trebalo da položi test od 25 pitanja, a zatim da i usmenim odgovorima na članove Komisije za provjeru sposobnosti ostavi bolji utisak od druge kandidatkinje.

„Pitanja su bila šta čini opštinu, ko čini zakonodavnu vlast, ko usvaja budžet opštine, kako se čiste tepih i kupatilo, kako se čisti paučina, džogerom ili metlom”, ispričala je Radmila novinaru Vijesti.

Nakon pisanog dijela testiranja, uslijedio je razgovor koji je Radmila doživjela kao “ponižavanje i nastavak dugogodišnje političke diskriminacije lokalne uprave”.

„Pitaju me, na primjer, kako bih očistila prašinu sa stola. Najgore mi je bilo kad su me pitali da li higijeničarka mijenja bravu ili staklo”.

Pitali su je i šta je motiviše da radi. Odgovorila je: ,,Mi živimo od socijale godinama, imamo troje djece i uzaludno pokušavamo da ođe dobijemo posao”.

U nadležnoj opštinskoj komisiji objasnili su da su uradili ono što im je sugerisano iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog organa. I u skladu sa, maštovitog li naziva – Uredbom o načinu obavezne provjere sposobnosti, bližim kriterijumima i načinu ocjenjivanja kandidata za vršenje poslova radnog mjesta u državnom organu.

Član ispitne komisije Dušan Radanović priznao je da su on i ostali članovi morali sami da smisle test koji je Radmila, na kraju, lošije uradila od protivkandidatkinje. Koja je, izgleda, politički podobnija.

Afera snimak na šavnički način.

Ostanimo još na sjeveru države. Mještani potkomovskih sela Cecuni, Zabrđe i Kralje oglasili su da besplatno nude svoja imanja Vladimiru Putinu i Rusima da na njima izgradi, ni manje ni više, nego – vojnu bazu.

David Lakić, kako piše Blic, iz sela Cecuni, spreman je da ,,dio svoje imovine da Vladimiru Putinu i ruskoj braći kako bi izgradili vojne baze” da bi ga Rusija zaštitila od NATO-a. Ruse bi drage volje dočekao i Bogdan Bakić iz sela Zabrđe kod Andrijevice. Radovan Savović takođe je raspoložen da dočeka Putina.

Ponuda je otišla u svijet i vidjećemo da li će drug Putin doći u Cecune da provjeri da li je teren pogodan za namijenjenu svrhu.

Ova vijest vjerovatno je mnoge podsjetila na sličan biznis 25 mještana Seoca kod Andrijevice, koji su nakon referenduma o nezavisnoj Crnoj Gori ponudili cijelo selo na prodaju. Revoltirani ishodom referenduma prodaju su objavili preko lokalnih radio stanica i lista Dan.

Prvi oglas u Danu objavio je Podgoričanin Dragan Popović: „Prodajem kuću na placu 1.200 kvadrata za 150.000 eura, Albanci imaju prednost – 10 odsto popust. Doljani bb”.

Vesko Mitrović, član rukovodstva Mjesne zajednice, požalio se da on i njegovi suseljani ne mogu da podnesu raskidanje bratske veze sa Srbijom. Stanoje Stijović najavio je da će mještani možda kupiti čitavo selo negdje u Srbiji i nazvati ga Seoce.

Seočani su bili galantni. Selo će prodati uz 15 procenata popusta, a prednost imaju Albanci, i to s puno djece. Selo je tada imalo oko 120 domaćinstava, moderne kuće, školu,seoski dom, gradski vodovod, telefone, TV repetitor, dobru putnu infrastrukturu… Ali, šta je to pri ljubavi prema drugom oku u glavi?

Sve se srećno završilo. Selo nije prodato, a mještani Seoca uostalom kao i žitelji opštine Andrijevica,sada uredno većinski glasaju za – DPS. Čudo su – ljudi.

Preselimo se malo na sjeverozapad. Tokom novogodišnjih praznika u Goliji kod Nikšića ubijeno je devet srna. Još se ne zna ko je počinio zločin nad zaštićenom divljači, iako je Ministarstvo poljoprivrede ubrzo podnijelo krivičnu prijavu i zatražilo da se slučaj rasvijetli. Ovih dana opet je aktuelizovana ta priča kao potvrda da je kriminal osvojio i lovstvo. Monitor je o tom kriminalu pisao prije desetak godina. Sada ekolozi traže povlačenje Nacrta metodologije za monitoring i vođenje evidencije o divljači. Tvrde da je Nacrt urađen nestručno i da ne može biti osnova za inventarisanje divljači u lovištima i za njihovu zaštitu. Zbog toga pljevaljska NVO Breznica predlaže da se na teritoriji cijele Crne Gore lov zabrani za dvije godine. Sa te adrese upozoravaju da zbog kriminala u lovstvu hitno treba smijeniti čelnike Lovačkog saveza i sve ostale nadležne za lovstvo. Teško da će taj zahtjev pogoditi metu. Kao ni molba Darka Saveljića, predsjednika Centra za zaštitu i izučavanje ptica, koji već dvije godine traži prijem kod ministra poljoprivrede.

Ni primorje nije imuno od neshvatljivih dogodovština. U Herceg Novom u toku je potpisivanje peticije (do sada je potpisalo oko 500 građana) kojom građani traže da se zbog turističke sezone odgodi rekonstrukcija poznatog šetališta Pet Danica. Prošlog utorka protestovalo je pedeset hercegnovskih ugostitelja i zakupaca plaža koji takođe traže odgađanje radova na tom šetalištu. Da ne ugroze predstojeću turističku sezonu.

U Crnoj Gori, zemlji svakojakih čuda, običajno je pravo da se usred turističke sezone rekonstruišu saobraćajnice, a da snijeg usred zime iznenadi službe za elementarne nepogode.

Kao šlag na tortu o čudesnoj Crnoj Gori stigla je vijest da je Bostonski institut za tehnologiju sačinio listu najpoznatijih ličnosti po državama. Kao kriterijumi korišćeni su teritorija na kojoj su „vanvremenski selebritiji” rođeni, da se u Vikipediji te osobe pojavljuju na najmanje 25 svjetskih jezika i vremenski okvir od 4.000 godine prije nove ere do 2010. godine.

Prema toj listi najpoznatiji Crnogorac u svijetu je Stefan Nemanja, srpski veliki župan, rođen 1117. godine. Slijede kralj Aleksandar I Karađorđević, kralj Nikola I Petrović, Radovan Karadžić, Milovan Đilas, Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Milo Đukanović, Mirko Vučinić i Stevan Jovetić.

Primijetili ste: svega tu ima. Od zvijezda do stida.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo