Uncategorized
INAUGURACIJA DONALDA TRAMPA: Zapitani svijet
Vašington se priprema za inauguraciju 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, koja će biti održana 20. januara. U gradu će boraviti stotine hiljada posjetilaca, od kojih mnogi planiraju da porisustvuju, pored polaganja zakletve na stepenicama zgrade Kongresa, drugim svečanostima, kao što su inauguraciona parade i balovi. Međutim, izostaće mnoge holivduske zvijezde koje su pristustvovale inauguraciji dosadašnjeg demokratskog predsjednika Baraka Obame. Većina gostiju na Trampovoj inauguraciji doći će iz saveznih država koje su podržale novoizabranog republikanskog predsjednika.
Mnogi u Vašingtonu, koji je mahom demokratski, nisu srećni što će Donald Tramp biti u Bijeloj kući. No, kako kažu njegove pristalice, ,,Tramp ima neke dobre osobine, kao i loše, i veliki broj stavova s kojima se ljudi ne slažu.” Oni misle da će zbog svog ekonomskog statusa Tramp donijeti mnogo dobrog toj zemlji i kao biznismen može da uradi mnogo za privredu koja je i dalje najmoćnija u svijetu. Smanjenje poreza i protekcionizam su ekonomski planovi predsjednika Trampa. Obećavajuću niže poreze i neki drugi predsjednici prije Trampa osvajali su glasove birača. Sada će ga birači ocjenjivati prema tom obećanju.
U zavisnosti od visine primanja, američki građani bi ubuduće trebalo da plaćaju porez na prihod prema stopi od 10, 20 ili 25 odsto. Istovremeno, trebalo bi da profitiraju i oni koji najmanje zarađuju, ali i oni s najvećim primanjima. Samci sa primanjima manjim od 25.000 dolara i bračni parovi s primanjima manjim od 50.000 dolara, ubuduće ne bi uopšte trebalo da plaćaju porez na prihod. Za one s najvećim primanjima, poreska stopa bi, sa sadašnjih 40 odsto, trebalo da bude smanjena na 25 procenata.
Ukoliko Tramp bude uspio da svoju poresku reformu progura u Kongresu, više od polovine američkih domaćinstava (ima ih oko 120 miliona), od ove godine neće uopšte plaćati porez na prihod. I to nije sve. Porez na prihod preduzeća trebalo bi da bude smanjen sa sadašnjih 25 odsto na 15 procenata, a porez na nasljedstvo trebalo bi da bude potpuno ukinut.
Tramp namjerava da preispita sve trgovinske ugovore SAD s drugim zemljama. Prvo namjerava da otkaže sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini NAFTA sa Kanadom i Meksikom. Poslije otkaznog roka od šest mjeseci, trebalo bi da se pregovara o novim uslovima – sa znatno boljim po SAD.
Sporazum o transpacifičkoj slobodnoj trgovini (TPP) nikada neće biti ratifikovan – kategoričan je Tramp. SAD će odustati i od pregovora sa Evropskom unijom o Transatlantskom sporazumu (TTIP). Narodna Republika Kina, Južna Koreja i Japan, Francuska, Meksiko, Kanada… neće više tako lako imati pristup američkom tržištu. Razmišlja se o uvođenju visokih carina za proizvode, prije svega one azijske konkurencije. Tramp smatra da SAD samo tako mogu da nadoknade nekorektne prednosti koje svojim preduzećima obezbjeđuju zemlje kao što je Kina kroz državne manipulacije u kursevima valuta.
Tramp za vrijeme svog predsjedavanja želi u potpunosti da reformiše dosadašnji spoljnopolitički i trgovinski kurs SAD. Tramp ne želi da se prilagodi situaciji, već hoće da je stvara, smatraju neki od analitičara.
Dalje, Tramp želi da pokaže privredne i geostrateške granice NR Kini: „Vremena uzdržanosti u odnosu na Kinu kao da su prošla i izgleda da će Kina biti pod sve većim pritiskom,” smatra njemački politikolog Tomas Jeger. Preovlađuje mišljenje da su SAD su spremne da redefinišu svoju politiku prema Rusiji i da je pridobiju kao saveznika protiv Kine.
Stručnjak za trgovinska pitanja Heribert Diter iz berlinske Fondacije nauka i politika ocjenjuje kako je mala mogućnost da Kinezi, u slučaju eskalacije trgovinskog spora sa SAD, masovno na tržište počnu da izbacuju američke državne obveznice. Doduše, Kina je posljednjih mjeseci znatno smanjila količinu tih obveznica, tako da je Japan postao najveći inostrani povjerilac SAD. Ipak, Kinezi raspolažu sa američkim obveznicama u vrijednosti većoj od bilion dolara.
„Rizik trgovinskog rata sa Kinom osjetile bi i SAD, ali ako bi Kinezi mogli da prodaju američke državne obveznice. U tom slučaju Kinezi bi bili snažno pogođeni padom cijena obveznica, čime bi uništili i sopstveni novac”, naglašava Diter.
Evropska unija, još jedan veliki partner SAD, je zgrožena izjavama „ratnika” iz Bijele kuće, Strahuje se da onaj predizborni Tramp ozbiljno misli ono što je doživljavano kao njegova predizborna retorika. U Evropi je podigao veliku prašinu intervju koji je Tramp dao njemačkom listu Bild i britanskom Tajmsu. Najmoćniji čovjek svijeta najavljuje trgovinski rat protiv njemačkih automobilskih firmi, smatra da je EU propala i da će mnoge države da je napuste, pošto je „bregzit” odličan „primjer” za njih. EU je „instrument” Njemačke, kritikuje predsjednik SAD.
Zvona na uzbunu već zvone i kod generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga. Tramp smatra da je Sjevernoatlantski savez nepotreban, zastario i istovremeno važan. On flertuje sa ruskim šefom države Vladimirom Putinom i za sklapanje dila o nuklearnom razoružavanju nudi mu ukidanje ekonomskih sankcija koje su uvedene zbog kršenja međunarodnog prava. Briselom se širi strah da bi Tramp i Putin mogli da sjednu za sto kao „pravi muškarci”, pa da onda, na grbači Evropljana, odluče o novoj podjeli svijeta. Putin bi, recimo, mogao da dobije Baltik, Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, a Tramp bi za uzvrat mogao da „upravlja” u ostatku Evrope.
Baltičke zemlje i Poljaci imaju ozbiljne razloge za sumnju u to da li bi predsjednik Tramp zaista „priskočio” u odbranu tih zemalja, ukoliko bi Rusija počela da se ponaša agresivno. Već u predizbornoj kampanji su Trampa mediji i njegova politička suparnica Hilari Klinton nazivali ,,Putinovom marionetom”. Razlog je bio njegov pomirljiv odnos prema Moskvi, ali i razni kontakti ljudi oko njega s Moskvom. Tramp i Moskva su to odbacili kao ,,besmislicu” i retoriku predizborne kampanje.
Nakon izbora Tramp je zbog novih optužbi dospio pod još veći pritisak. Američke tajne službe su optužile Putina lično da je naredio hakerski napad na Demokratsku stranku, kako bi naškodio Klintonovoj. U međuvremenu je i Tramp prihvatio tvrdnju da je Rusija odgovorna za hakerski napad. Ali, budući predsjednik opovrgava da ima bilo kakve veze s Rusijom i da ga je moguće ucjenjivati.
Čak i u Moskvi ,,profesionalci” upozoravaju da bi Rusija trebalo da se čuva Trampa iz dva razloga . S jedne strane, Vašington će sprovoditi ,,veoma reakcionarnu politiku”. S druge, Tramp je ,,krajnje impulsivan”. Zato Kremlj ostaje suzdržan i čeka.
Glavna Putinova poruka Trampu mjesecima je ista. Rusija je spremna za ponovno uspostavljanje odnosa sa SAD-om i da Moskva nije kriva za to što su oni na najnižem nivou.
O tome kako bi moglo izgledati njihovo približavanje trenutno se može samo nagađati. Prema analizi novinara Dojče velea, Putin u izjavama često ponavlja riječ poštovanje. Šef Kremlja je Vašingtonu više puta prebacio da poslije raspada Sovjetskog Saveza nije dovoljno poštovao Rusiju.
Aleksej Kudrin, bivši ministar finansija i nekada bliski Putinov saradnik, na jednoj konferenciji u Njujorku u novembru to je ovako formulisao: ,,Mislim da bi Putin htio da se stav Rusije više uvažava”. To se odnosi na svjetske događaje za koje Rusija smatra da se tiču njenih nacionalnih interesa. Taj cilj je Putin djelimično postigao, rekao je Kudrin i ukazao na posljedice ruskih postupaka u Ukrajini i Siriji.
Na vrhu Putinovog popisa želja za Trampa je sigurno ukidanje sankcija. No, Moskva polazi od toga da se to neće brzo dogoditi. Izgleda da Moskva želi i priznanje ruske aneksije Krima. Oboje je povezano, a Tramp je u predizbornoj kampanji pokazao spremnost da se o tome razgovara. U ruskoj politici se oko jednoga slažu – Moskva želi američke garancije da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO. Rusija već godinama želi da se NATO drži dalje od njenih granica.
Stručnjaci mjesecima nagađaju šta bi Putin mogao da ponudi Trampu kao protivuslugu. To nije jasno. U jednoj stvari Rusija se SAD-u uvek nudi kao partner u borbi protiv islamističkog terorizma. To je tema kod koje su Tramp i Putin retorički veoma blizu, procjenjuje se u Moskvi.
Američka globalizacija
Ovih dana je Vašington post postavio pitanje da li će čovječanstvo u 2017. biti svjedok postepenog propadanja poretka u kome je od završetka hladnog rata ekonomski i vojno dominirala samo jedna država – SAD. Kada je riječ o njenoj vojnoj snazi, nijedna država joj nije bila ni blizu, a činilo se da je Zalivski rat dokazao to. Jeste, nekoliko zemalja imalo je nuklearno oružje, ali njegova upotreba nije dolazila u obzir jer su svi bili svjesni da u takvom ratu ne bi bilo pobjednika. Veliki broj zemalja, u nadi da će imati ekonomski rast, krenuo je putem američke globalizacije, a svi su vjerovali da će „Paks amerikana” dovesti do opšteg mira i stabilnosti u ratovima izmučenom svijetu. Očigledno je da gore navedene vizije više ne opisuju svijet u kome živimo, ako su ga ikada ranije uopšte i opisivale, napisao je kolumnista Vašington posta Robert Semjuelson. Prema njemu, ekonomije širom svijeta su u zastoju. U SAD, Kini, Njemačkoj rast je daleko manji u odnosu na nivo na koji su te države navikle, a taj trend prenio se i na „manje igrače”. Kolumnista piše i da su globalizacija i slobodna trgovina postali ozloglašeni zbog otpuštanja stotina hiljada radnika, smanjivanja plata i to sve u takozvanim „civilizovanim društvima i državama”, da je broj penzionera sve veći, a da države sve teže isplaćuju njihov teško zarađeni novac. U svojoj knjizi Svjetski poredak Henri Kisindžer piše da je svijet u najvećoj opasnosti onda kada međunarodni poredak prelazi iz jednog sistema u drugi. ,,Ograničenja nestaju, a polje je otvoreno za neumoljive glumce koji imaju najveću želju za širenjem. Sve dok se ne uspostavi novi sistem, postojaće samo jedan vladar — haos'”, zaključak je u Vašington postu.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
JAKOV MILATOVIĆ, PREDSJEDNIK: Odgovornost veća od ovlašćenja
DEPORTACIJA BIH IZBJEGLICA 31 GODINU KASNIJE: Priča o zločinu nije završena
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
SUSRETI3 sedmiceNATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA3 sedmiceDeportacije
-
HORIZONTI2 sedmiceNJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmiceZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS3 sedmiceVLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
FOKUS2 sedmicePOLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmiceSDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO3 sedmiceSLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom